"Presudna je za Karlovačku županiju bila sjednica Vlade u prosincu u Karlovcu"

Dan Karlovačke županije obilježava se 1. svibnja na Praznik rada i na blagdan svetog Josipa Radnika, koji je zaštitnik Karlovačke županije. Svečana sjednica Županijske skupštine Karlovačke županije održana je u petak, 26. travnja. Povodom Dana županije razgovarali smo sa županom Damirom Jelićem.

Kako bi ocijenili svoje gotovo dvije godine na mjestu župana?

-Razgovarali smo s ljudima na kolegiju, ocjena našeg rada je vrlo dobra, sebe bi možda nešto skromnije ocijenio u svemu tome, jer uvijek kada vodiš, rukovodiš jednim sustavom u napetosti si između onoga što želiš napraviti i onoga što je moguće. Na kraju krajeva, svi mi sanjamo nekakve velike ekipe, a i sebe moramo u tome mijenjati. Tako da možemo zaključiti jednom solidnom četvorkom.

Jeste li zadovoljni učinjenim u tom razdoblju?

-Zadovoljan sam učinjenim, zato što smo definirali našu viziju, ona je izrađena kao "Radost u srcu Hrvatske". Tko radi može biti radostan. I kad imaš jedan cilj, put kojim želiš dati što bolje usluge žiteljima Karlovačke županije. Kroz strategije je on opisan i onda je spušten do zadnje razine projektima u "407 za 047". Kad ljudi čuju "407 za 047" pitaju se što je to. To su svi projekti, a ima ih više od 400, koji su popisani u Karlovačkoj županiji i svi ti projekti, točno mi ih pratimo, kako ide njihov rad. Tako da zadovoljstvo može biti izraženo, a tko nije zadovoljan vrlo dobrom ocjenom.

Mnogi, pa čak i neki vaši politički protivnici, smatraju da se odnos državne razine prema Karlovačkoj županiji promijenio na bolje od kada ste vi župan. Kakvo je vaše mišljenje i tome?

-Gledajte, činjenica je da postoje neke privilegije, pod navodnicima privilegije, koje mi imamo. Jedna je da na osobnoj razini ja znam najveći dio članova Hrvatske vlade s premijerom na čelu, vjerojatno ima nešto u tome. S druge strane lakši je rad, jer je Županijska skupština sastavljena od članova HDZ-a i HSLS-a, koji imaju većinu. Opet s treće strane, odabir zamjenika bio je moj. Vesna Hajsan-Dolinar i Martina Furdek Hajdin odabrane su kao projekt menadžeri i sve to zajedno sigurno ima neki upliv. Sigurno da godi kada se čuje da su mnoge stvari pokrenute. Međutim, i kontekst europskog novca, koji sve bolje stiže, je isto bolji nego u prijašnjim vremenima.

Što je po vama najveći uspjeh vas i vaših suradnika u ova 22 mjeseca na vlasti u županiji?

-Najveći naš uspjeh je taj projekt "407 za 047". Dakle, mi smo otišli na teren, čuli smo ljude što žele, to smo uobličili u program Hrvatske demokratske zajednice. Kad sam postao župan, obišao sam sve političke stranke, sve gradonačelnike i načelnike, pridodao sam ono što mi se činilo razumno s njihove strane, najveći dio njihovih ideja je prošao. U 90 posto su se poklapale te ideje. Sve je to stavljeno zajedno. Mi na tjednoj bazi mjerimo na kolegiju župana kako idu projekti, a ono što je temelj naše priče je kolegij na terenu, koji je svaki drugi ponedjeljak u drugoj zajednici. Mogu reći da je kolegij neugodan, jer idemo od točke do točke, koje su zapisane ranije i tu se vidi jesmo li učinkoviti ili nismo. 

Koliko je pomoglo održavanje sjednice Vlade u prosincu u Karlovcu u realizaciji brojnih projekata?

-To je jedan od presudnih trenutaka. Vlada je zasjedala u Karlovačkoj županiji drugi put od kako imamo Hrvatsku. Ovaj put je to bilo vrlo konkretno. Dakle radi se o 44 projekta, koji su zacrtani i postoji referentna točka. Znate, kada postoji referentna točka, onda se možemo i pozivati na nešto i mjeriti nešto. Recimo, do sada smo svi govorili o problemima Dobre zbog Lešća, ali nije bila odluka Vlade da se mora oformiti radna skupina, koja prati situaciju. Sada kada postoji radna skupina, ona ima svoju čelnu osobu i ta osoba je odgovorna i znam da premijer svakih šest mjeseci pita što se događa tamo. To je presudno, ali nemojmo se zavaravati, to su projekti koji će se raditi i tri mandata. Recimo, kada radite jedan projekt kao što je Babina gora, koji jako dobro ide. On je krenuo 2006. godine da bismo mi tek sada dobili bespovratnih 200 milijuna kuna i sada se raspisuje natječaj. Znači, slijedeće godine ide prva lopata, ako Bog da, to je jedan proces, istina on je predugo trajao. Kako god bilo, svi imamo svoje zadatke, negdje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni, na primjer čvor Novigrad. Negdje imamo lokacijsku dozvolu i idemo prema građevinskoj, most prema Ozlju i mnogi drugi projekti koji jesu. U planu nije uopće bila zaobilaznica Ogulina, ona je sada stavljena u plan, dobili smo dvije godine ubrzanja procesa. To je vrlo značajno.

Kako ide realizacija programa 407 projekata za 047?

-Do sada je realizirano 40 posto, negdje 170, 180 projekata je već završeno, s time da vam mora biti jasno da je 407 projekata nemoguće završiti u jednom mandatu. Vi imate jednu Babinu goru, recimo u tih 407 projekata, kako je možete završiti u jednom mandatu. To je projekt koji dugo traje. Ima mnogo drugih projekata, koji se dobro razvijaju. Ima i velikih izazova, sustav obrane od poplave Karlovca i Ogulina, ali eto ne damo se.

Ogulinski model postiže odlične rezultate, a uskoro će biti primijenjen i u Karlovcu. Tu je Karlovačka županija u suradnji s Hrvatskim vodama podmetnula leđa. Jeste li zadovoljni razvojem situacija?

-Gledajte, onog trenutka kada je ministar Tomislav Ćorić sjeo u kupski čamac i odvezao se u Pokupsku dolinu, tada se dogodila drastična promjena u poimanju sustava obrane od poplave u čitavoj Karlovačkoj županiji. Od tog trenutka sam ja mogao državi predložiti jednu paradoksalnu situaciju, a to je da Ogulinski model mi oformimo, jer nažalost doktorirao sam poplave u gradu Karlovcu. I onda kada znaš točno gdje je problem u državnim institucijama, tu smo uletjeli mi sa svojih deset službenika. I evo, gospođe Magdić i Zrnić, koje su iz Ogulina čine čuda, 150 čestica su one riješile u dobru godinu dana. Tako da je to jedan odličan projekt u kojem Karlovačka županija zajedno s državom radi na dobrobit Ogulinki i Ogulinaca. Ogulinski model pokazao se izvrsnim, još uvijek je jedinstven i nitko ga ne prati, osim gradonačelnika Mandića. Da, bit će puno veći posao u Karlovcu, omjer posla je 1:15 barem. To je ogroman trud koji stoji pred nama. Međutim, rekao sam, gradonačelnik Damir Mandić oformio je svoju ekipu, na čelu je naša Karlovčanka u ime Hrvatskih voda Rahela Borovček. Ona je autorica Lex Kupe, zakona po kojem uopće možemo odraditi priču, taj zakon je i donesen u Karlovcu na sjednici Vlade. To je ogroman posao koji je pred nama, a to je i borba za europski novac. Ja sam uvjeren da tu možemo napraviti odlične rezultate. U konačnici ovo sada je mjerljivo, vidi se napredak, to što je naše strpljenje pri kraju logično je nakon svih poplava.

Jedan od prioriteta Karlovačke županije je borba protiv poplava, do sada ste dosta učinili. Kada će po vama naša županija biti oslobođena problema poplava?

-Ja nisam prorok, ne znam kakve će biti klimatske promjene, ali ovi bi sustavi trebali biti završeni negdje do 2022. godine ili do 2023. godine. Ogulinski sigurno nešto ranije. Od sedam građevinskih dozvola, dolje se već radi na jednoj građevinskoj dozvoli i ja vjerujem, osim par kuća, da ćemo mi imovinsko-pravne odnose riješiti do prije ljeta. Ostat će, vjerojatno, još pet kuća, koje su na sudu i to će relativno isto tako brzo završiti. Tako da bi Ogulinski model, vjerujem, već tamo 2021. godine mogao biti gotov. Karlovački, ako sve bude u redu, oko 2023. godine, ne može brže. Pa, radi se o milijardu kuna, jedno i drugo.

Slovinjskom deklaracijom želite pomoći nerazvijenom dijelu naše županije, a to su grad Slunj i okolne općine. To je veliki posao, no možemo li reći da se na tom području može očekivati bolji život?

-To područje pretrpjelo je u Domovinskom ratu ogromna razaranja, egzodus, to područje je u našim srcima. Čitav slunjski kraj, jer Slovinj nazivamo taj slunjski prostor po starom gradu Slovinju, starom gradu Slunju. To je intervencijski plan, Hrvatska vlada ga je prepoznala, ja se zahvaljujem premijeru i svim njegovim suradnicima, presudno ministrici Žalac na tome. Očekuje nas veliki posao. Radi se o nekoliko stotina milijuna kuna, koje će ući u rasponu od nekoliko godina u taj prostor. To mora dati rezultate. Mnogi će pitati da li kasnimo, nikad nije kasno, a kasnimo već odavno. Posebno je prisutan demografski problem, no demografski problem je problem čitave Europe. Europa ima pola milijarde stanovnika, a Kina, Indokina i Indija četiri milijarde. Razlika je 1:8, kažu da će u budućnosti razlika biti 1:12. Veći problem mortaliteta imaju Nijemci, nego Hrvati, a mi mislimo da ćemo isključivo standardom riješiti taj problem. Očito to nije samo ekonomsko pitanje, nego je pitanje u dubini. Pitanje je duhovnog stanja jedne nacije, koja je tu gdje je, u europskom kontekstu. Mi smo tu kao Hrvati prosječni, čak i bolji od europskog prosjeka, ali ne može nas to zadovoljiti. Nemojmo demagogiju sada stvarati, pa ekonomsko zanemariti, taj gospodarski dio. Na nama je da probamo raditi na svijesti ljudi s jedne strane, što poprilično teško ide, kada se bavite političkom djelatnošću u Hrvatskoj, a s druge strane da ipak pokušavamo raditi za dobrobit ljudi kroz ovaj gospodarski sektor.

Karlovačka županija postiže sve bolje rezultate u turizmu. Je li turizam jedna od važnijih karika u razvoju županije?

-Turizam je važan, međutim ipak je sekundaran. Kod nas broj jedan je industrija i ona tako treba i ostati. Imamo silnu industriju u ova dva bazena, ozaljsko-karlovačko-dugoreškom i ogulinskom bazenu. Taj industrijski dio izostaje u slunjskom prostoru, ali upravo na slunjskom području dogodile su se Rastoke, Plitvice, pa mogu reći i Topusko, koje ne treba zanemarivati, koji raduju predivnim rezultatima. Više od 600 tisuća noćenja u Karlovačkoj županiji, precizno 621.281 noćenje. Dakle mi idemo naprijed 7,8 posto po godini. Sigurno da to sada dolazi do jedne razine kada lagano je pitanje, možemo li to pratiti. Međutim, u ovom trenutku ima sedam, osam hotela koji se grade u Karlovačkoj županiji. U ovom trenutku postoje neke atrakcije koje se razvijaju, naša turistička atrakcija je Teslin dom. Muzej Domovinskog rata na Turnju uskoro se otvara, Baraćeve špilje idu, to su sve projekti turističkih atrakcija. Turistička strategija je izišla, sada imamo jedan dokument po kojem treba raditi i neće izostati rezultati. Gdje smo trenutno. Nama se događa turizam, a mi ne upravljamo turizmom. Sada je to taj klik, koji bi se trebao dogoditi u idućih nekoliko godina, da upravljamo turističkim tijekovima i koristimo komparativne prednosti. Što se tiče Aquatike, radili smo upravo strateški promišljajući turizam. Imate četiri rijeke, zelenilo, sve je lijepo, međutim u toj ljepoti svi imaju stare gradove i zelenilo. Kako privući ljude, morate ponuditi neku atrakciju. Mi sada nudimo te atrakcije s projektom još dvoraca i utvrda Karlovačke županije. S novim hotelskim smještajima idu stvari naprijed. Tu je i kulturni program, koji je vrlo značajan. Grad Karlovac dominira njime. Nemojmo zaboraviti da mi imamo sedam restorana u Hrvatskoj među sto najboljih, gastronomija je izuzetno značajna. Sve to zajedno kada se zbroji, može se, ide se naprijed.

Kakva je suradnja sa strankama koje sudjeluju u radu Županijske skupštine?

-Ja bih se usudio reći da je dobra. Inače, bit ću iskren, ja se previše Županijskom skupštinom i ne bavim. Tu su dvojica vrlo značajnih ljudi u kojem imam povjerenje. Jedan je Tomislav Katić koji je predsjednik Kluba HDZ-a i koji svoj posao radi baš onako vojnički precizno, što je i nužno. S druge strane tu je predsjednik Županijske skupštine Ivan Vučić, koji je dugogodišnji župan, a bio je i ranije predsjednik Županijske skupštine. On ima silno političko iskustvo. Tako da s tom dvojicom suradnika i uz naše skupštinare rasteretio sam se poprilično i prepustio tim ljudima vrlo značajne odluke i kreiranje same Skupštine. Ono što je na nama dužnosnicima i pročelnicima je da proizvodimo, nama su bitne točke. Tako da sam ja potpuno usmjeren na rad i smatram da je to najbolji politički stav. Zadovoljan sam sa suradnjom sa svima.

Kakva je suradnja s gradonačelnicima i načelnicima?

-Suradnja s gradonačelnicima i načelnicima je vrlo dobra. Ima par gradonačelnika i načelnika koji odskaču u negativnom smjeru po pitanju te suradnje, što je vjerojatno utjecaj njihovog poimanja politike. Mi nudimo ovdje potpuno transparentno svoj rad. Nemamo nikakve fige u džepu. Uostalom "407 za 047" to govori. Na ljudima je da sami odluče mogu li imati koristi od Karlovačke županije ili ne. Ima nekih sredina koje mogu reći mi vas ne želimo i ne moraju nas imati na taj način. To uopće nije problem, ja u tome ne vidim nikakav problem. Ono što ja jamčim građanima cijele županije da će Karlovačka županija biti servis servisa za građane i da ćemo raditi sa svima. Međutim, mene čekaju još individualne konzultacije sa svima ponaosob gradonačelnicima i načelnicima, pa ću tada dati puni zaključak. Ako me pitate kako to ocjenjujem, opet vrlo dobar.

Sve manje je nezaposlenih u našoj županiji, čak se u nekim granama javlja potreba za uvozom radne snage. Koji je vaš komentar?

-Nekoliko je elemenata koji čine smanjenje nezaposlenosti u Karlovačkoj županiji. Jedan je nažalost, što je veći mortalitet od nataliteta. Drugi je što je Hrvatski zavod za zapošljavanje očistio svoje liste i to je dobro da su odradili. Treći je što postoji dnevna migracija dobrog dijela županije prema Zagrebu i to je uvijek bilo i bit će. To je tako svugdje u svijetu. U Istanbulu putuje četiri i pol milijuna ljudi na posao. Toliko žitelja nema Hrvatska. To je tako. Istanbul kupi sve oko sebe. Tako i Karlovac, koji je mali grad, a koji je dominantan u Karlovačkoj županiji, vuče cijelu županiju prema Zagrebu. To su kohezivne sile koje se ne mogu izbjeći. Postoji još jedna stvar, da je treći val iseljavanja mladih ljudi pri kraju i tu smo opet u prosjeku. To se događalo i Poljacima i Česima. To je jedan proces koji lagano jenjava i bit će završen. Međutim, treba gajiti jedinstvo iseljene i domovinske Hrvatske. Konačno, peti element je stabilitet naše industrije, a nakon toga tek turizam s većim brojem radnih mjesta. Prva četiri elementa mogu utjecati na pad na burzi. Ovaj peti element utječe na povećanje radnih mjesta. Kad je pad nezaposlenih, a porast zaposlenih, što se nama trenutno događa, to znači da su procesi ipak pozitivni. Mi ćemo pokušati u Karlovačkoj županiji kroz mrežu škola otvoriti jedan prostor. Nismo povećali stipendije, ali smo povećali broj stipendista. T to je vrlo značajno. Potpisali smo sporazume sa 120 gospodarstvenika, radimo na mladim ljudima da pronađu svoj kruh u Karlovačkoj županiji.

Poznati ste po tome da dosta činite za mlade ljude. Koliko još ima prostora da se pomogne mladima?

-Uvijek ima prostora. Ulagati u mlade ljude je jedini ispravan put. I ja sam negdje u vlastitoj dubini promišljam da li bih trebao čak i žrtvovati izvršnu funkciju ili bilo što drugo i potpuno se posvetiti tom radu. To su moja duboka promišljanja i vidim u praksi da su tu mnogi problemi i da treba još više ulagati u mlade ljude. Konkretno, Centar izvrsnosti u Karlovcu za turizam, strojarstvo i elektrotehniku u karlovačkoj oružani, a četvrti kat za Veleučilište u Karlovcu. Grad Karlovac, Karlovačka županija, Veleučilište u Karlovcu i Studentski centar rade na projektu novog hostela. Radi se i na konačnom rješenju kuhinje u Bosanskom magazinu, radi se i o Vojnoj bolnici u Zvijezdi. To su sve projekti revitalizacije Zvijezde, a svi ti projekti rađeni su pomalo po onom principu Oxforda i Cambridgea, blizu Londona. Mali gradići gdje je puno studenata. Ja sam sada nabrojao neke stvari, uz promjenu mreže škola, uz tješnju suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i uz potpisane sporazume s više od sto privrednih subjekata. Sve zajedno to govori da se tu ne predajemo, nego idemo naprijed. Koliko samo ima projekata energetske učinkovitosti u školama, vjerujemo da je to dobar put. Ušli smo u jedan prostor u koji dugo nije dirano, ne možete sve preko noći. Tri ekonomska razreda zamijenili smo sa zanatskim razredima. I jedan opći u Gimnaziji promijenili smo u prirodni smjer. Na lopti smo.

Što planirate u drugom dijelu mandata, hoćete li još dodati gas?

-Mi smo odradili jednu stvar na kojoj bi zavidjeli i menadžeri u privatnim tvrtkama. Zarotirali smo u Karlovačkoj županiji, kao instituciji, 25 posto ljudi. U nepune dvije godine zarotiramo jednu trećinu ljudi, to je rezultat koji je i mene začudio. Primjer, doveli smo tri uspješne inženjerke, koje su projektno usmjerene. Ljudi me pitaju čemu to, tko će to platiti. Pernille Mrzljak naša inženjerka, hrvatska Dankinja, koja je došla u našu županiju, na prvom projektu ušla je u problematiku energetske učinkovitosti jedne škole i zaradila je pola svoje godišnje plaće samo na tom projektu. Otkrila je neke nelogičnosti, koje bi Karlovačku županiju skupo koštale. Okrećemo se prema projektnom radu, pokušavamo biti što bliže ljudima, trudimo se, pokušavamo širiti ono što težimo, a to je "Radost u srcu Hrvatske".

Branko Obradović

Foto: Igor Čepurkovski