Preminula legendarna Milka Babović

Milka Babović rođena je 27. listopada 1928. u Skoplju. Školovala se kroz vihor rata u Sarajevu i Rumi, maturirala u Beogradu. U Zagrebu živi od 1948. Studirala je kemiju na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu, sport i tjelesni odgoj, hrvatski i njemački jezik. Govorila je engleski i njemački, služila se francuskim i ruskim.

Kao članica Mladosti, bila je atletska reprezentativka Jugoslavije, dvaput svjetska studentska prvakinja u trčanju na 80 metara s preponama. Na EP u Bernu, 1954., bila je peta na 80 metara s preponama. Uz to, 17 puta bila je prvakinja Jugoslavije, 27 puta rušila je državni rekord, u nekoliko disciplina, 26 puta bila je članica reprezentacije, 2 put prvakinja Balkana, piše HTV.

U anketi "Sportskih novosti" gdje glasuju sportski novinari, triput je bila proglašena kao najbolja hrvatska sportašica, dvaput jugoslavenska.

Od 1949.bavi se sportskim novinarstvom kao vanjski suradnik.  Od 1957. radi stalno na Radio Televiziji Zagreb, prva je sportska reporterka u Hrvatskoj, osnivačica sportske redakcije televizije i njezina prva urednica, ujedno prva urednica u cijeloj Euroviziji, surađuje u svim programima TV Zagreb. Pokrenula je prvo jutarnje vježbanje uz TV ekran, emisija „Vježbajte s nama“) 1958., a zajedno sa Žuži Jelinek u emisiji „Porodica i domaćinstvo“ je organizirala prvu modnu reviju u studiju, tada je sve bilo uživo, nije bilo tehnologije koja bi to snimila.

Zbog specifičnog načina komentiranja postala je zaštitnim znakom TV prijenosa umjetničkog klizanja.

Tijekom karijere kao komentator prati atletiku, klizanje, gimnastiku, veslanje, konjički sport, skijaško trčanje i brzo klizanje. Za vrijeme OI u Lake Placidu 1980. radi kao instruktor Eurovizije u obliku pomoći u organizaciji prijenosa s OI.

Babović je bila predsjednica Sekcije sportskih novinara Hrvatskog novinarskog društva, danas Hrvatski zbor sportskih novinara od 1974.-1978, a u dva mandata bila je članica Jugoslavenskog olimpijskog odbora.

Cijeli život trudi se ukloniti predrasude prema ženama, u sportu i u životu. Piše, javno govori, sudjeluje u mnogim raspravama, posjećuje škole i drži predavanja o ravnopravnosti spolova, o kvaliteti  i razvoju tjelesne kulture, o nužnosti bavljenja rekreacijom i vježbanjem, o dječjem sportu, o vrhunskim sportašima.
Radila je i kao pomoćni trener, doslovce je nagovarala roditelje da djevojčice pošalju da se bave atletikom kako bi postale ne nužno vrhunske sportašice nego samosvjesne žene, majke, učiteljice, koje će same odlučivati o svojoj i o sudbini svoje djece.

Kao novinarka i urednica trudila se maksimalno poštovati zakone posla i etičke i moralne kriterije novinarstva. Često su ju mnogobrojni učenici, gotovo svi novinari Sportskog programa HRT-a koji su u redakciju došli do njezinog odlaska u mirovinu, opisivali kao strogu, no baš svaki će joj zahvaliti na tome, uvidjevši zbog čega se nešto radilo na „Milkin način“.