Preko karlovačkog Centra za socijalnu skrb ove godine posvojeno četvero djece

Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta. Tako posvojenje definira Obiteljski zakon.

U Hrvatskoj dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni partneri zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi bračni ili izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni, odnosno izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog, odnosno izvanbračnog druga te osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici. Posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje dvadeset i jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina. Ako postoje osobito opravdani razlozi, posvojitelj može biti i osoba mlađa od dvadeset i jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina.

Postupak posvojenja vode centri za socijalnu skrb a prema podacima karlovačkog Centra u ovoj je godini posvojeno je na karlovačkom području četvero djece, dok u dvije prethodne godine, 2021. i 2020. nije bilo realiziranih posvojenja.

-Trenutno je u registru posvojitelja na području nadležnosti CZSS Karlovac upisano 14 posvojitelja koji imaju pozitivno stručno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, a u obradi ih je trenutno dvoje, navode još iz Centra za socijalnu skrb.

Često se spominje da je postupak posvojenja, od podnošenja zahtjeva pa dok potencijalni posvojitelji ne usvoje dijete dugotrajan. Koliko je to dugo, prema odgovoru Centra za socijalu skrb, ovisi u svakom pojedinom slučaju, ali nisu naveli nekakav konkretniji vremenski okvir.

-Postupak obrade posvojitelja traje šest mjeseci, a nakon što ih se upiše u registar posvojitelja isti se obraćaju svim centrima u RH sa zamolbama za posvojenje. Vrijeme čekanja na realizaciju posvojenja ovisi o preferencijama posvojitelja za konkretno dijete koje žele posvojiti, ovisno o preferencijama posvojitelja za konkretno dijete koje se nalazi u registru djece s pretpostavkama za posvojenje a koje se odnose  na dob, spol djeteta, zdravstveno stanje djeteta, nacionalnost i posvajanje braće i sestara zajedno.

Dugotrajnosti postupka možda doprinosi i činjenica da posvojitelji žele posvojiti manju djecu.

-I nadalje većina posvojitelja želi posvojiti dijete što niže kronološke dobi, ali sve su više otvoreni i za posvojenje starije djece, uglavnom predškolske dobi dok posvojenje djece više kronološke dobi od devet godina na dalje više je izuzetak nego pravilo.

Međutim promijenila se dobna struktura posvojitelja, tako da, kažu u Centru za socijalnu skrb Karlovac, potencijalni posvojitelji koji posljednjih godina dolaze u obradu su u srednjim tridesetim ili četrdesetim godinama.

U domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi su smještena i djeca migranti. U Centru smo pitali može li se i njih posvojiti, ali i kakav je postupak ako posvojitelji iz Hrvatske žele usvojiti dijete iz neke druge države.

-Djeca strani državljani (migranti) mogu se posvojiti ako su ispunjene zakonske pretpostavke temeljem obiteljskog zakona. Do sada nismo imali u praksi djece migranata sa  ispunjenim pretpostavkama za posvojenje.

Ako parovi iz Hrvatske žele posvojiti dijete iz druge države, tada procedura ovisi o tome je li ta država ugovornica Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, a koje je na snazi od 29. svibnja 1993. godine. Ukoliko država nije ugovornica Konvencije posvojitelji se osobno obraćaju nadležnim tijelima te države, pojašnjavaju iz Centra za socijalnu skrb.