Predstavljena knjiga „zelenih“ recepata Željke Klemenčić, djeca slušala priču u Saški Sanje Graše

Prvi je „radni“ dan novootvorene Zelene knjižnice u Aquatici, a za danas su Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić i Aquatika pripremili dva književna susreta – prvi s knjižničarkom Sanjom Grašom i drugi s gastro spisateljicom Željkom Klemenčić, poznatoj kao članici žirija kuharskog showa „3,2,1 kuhaj“.

Knjižničarka Sanja Graša pročitala je djeci slikovnicu „Saškine čokoladne pustolovine“, a djeca su imala priliku družiti se s njezinim psom Sašom.

Zelena knjižnica radit će svake subote od 8 do 13 sati, kao izdvojeni odjel Gradske knjižnice.

-Svake subote roditelji, bake, djedovi i svi odrasli u obitelji mogu znati da će se ovdje čitati priča. Radujemo se novim aktivnostima i naši korisnici mogu i ovdje posuditi građu koja se tiče prirodoslovlja, a djeca mogu posuditi građu o zaštiti okoliša, recikliranju, životinjama… Uredili smo njihov mali kutak. Radujemo se i novim korisnicima. Gradska knjižnica nakon pandemijskih uvjeta je ponovo puna i porastao nam je broj članova za 19 posto i nadamo se da ćemo i ovom novom uslugom pružiti nove aktivnosti i nove programe, istaknula je ravnateljica Knjižnice Kristina Čunović.

Druga promocija danas bila je namijenjena odraslima, zaljubljenicima u kuhanje. Najpoznatija po kuharskom showu „3, 2, 1 … kuhaj“ autorica Željka Klemenčić smatra da joj je kao novinarki nekako bila suđena i televizija, ipak pisanje smatra svojom prvom vokacijom.

U Aquatici je održala prvu promociju nove knjige „Zelen“ te je naglasila kako je izuzetno raduje ova suradnja te da je karlovački akvarij idealan za promociju. Naslov je izabrala po nazivu za povrće za juhu koji koriste Slavonci – zelen.

Knjiga je posvećena zelenoj, samonikloj hrani, pomalo zaboravljenoj tradiciji, ali ne samo njoj.

-Baza je bila samoniklo bilje, ali zaključila sam da ne želim u knjizi imati samo to da ne bih otišla previše u egzotiku i biljke koje rijetko tko danas bere, a onda sam se kod samoniklog bilja držala samo onih najšire poznatih koje manje-više svi beru, ali sam se bavila i drugim zelenim lisnatim povrćem, jer mi se čini da je to dio koji nam u prehrani svima najviše nedostaje. Ljude najviše na to treba i motivirati, nagovarati podsjećati da je to zapravo najvažniji dio prehrane premda mu više danas nismo toliko skloni jer je nama zapravo i poljoprivreda i civilizacija donijela sklonost slatkim namirnicama, naglasila je Klemenčić.

Recepti koje knjiga sadrži, kaže autorica, su jako jednostavni, gotovo ogoljeni, jer oko zelene hrane ne treba puno komplicirati. Na to upućuje i podnaslov – Manifest minimalizma. Recepti su na neki način spoj tradicije i modernog pristupa hrani.

-Što se tiče zelene, samonikle hrane ona se uvijek koristila na ovim područjima. To samoniklo bilje, kao i ljekovito i začinsko bilje uvijek se koristilo i na najbazičniji način konzumiralo, uvijek lešano, samo uz maslinovo ulje ili s jajetom i krumpirom i to je naravno baza. Onda sam ja radila nekakav iskorak prema modernijem pristupu, ali tu više pričamo samo o začinima ili nekim malim dodacima. Tako da mogu reći da je pristup toj namirnici moderniji, ali ništa to nije drugačije nego kako su to stari ljudi brali i pripremali, dodala je autorica.

Knjiga će se moći posuditi i u Zelenoj knjižnici ili kupiti u suvenirnici Aquatike.