Pomoć hitne medicinske službe traže zbog temperature, križobolje i kad im loše "sjednu" ćevapi

Vrijeme viroza i gripe, što je razlog da će dio bolesnih umjesto kod liječnika obiteljske medicine potražiti pomoć u Hitnoj medicinskoj službi.

Kakva su iskustva karlovačke hitne kad su u pitanju nepotrebni pozivi i posjeti ambulanti hitne na Dubovcu doznajemo od dr. Jelene Šišić.

-Dosta je slučajeva da ljudi dolaze u našu ambulantu, a nisu hitni slučajevi. Često je to zbog temperature koja traje jedan dan, različite viroze što je u biti sve za obiteljsku medicinu. Također križobolje koje nisu hitnost. Ljudi uglavnom ne uzmu ništa protiv bolova, nego dolaze na hitnu i misle da će im hitna pomoći. Mislim da su svjesni da to nije hitan slučaj, ali znaju da nikog ne odbijamo što se tiče pregleda i znaju da će brže riješiti svoju situaciju, kazala je dr. Šišić.

Podijelila je i neka neobičnija iskustva koja je imala s pacijentima, iako su uglavnom posjeti hitnoj vezani uz ove navedene slučajeve temperature, viroze i križobolja.

-Imala sam jedan slučaj gdje je gospodin pojeo ćevape, osjećao se naduto i došao je na hitnu.

Dolasci u hitnu ambulantu učestaliji su u dane vikenda ili u večernjim satima, jer, mišljenja je dr. Šišić, noć možda izaziva paniku u ljudima, a slično je preko blagdana.

-Ovog Božića ambulante obiteljske medicine su radila tek od srijede, jer je Badnjak bio na nedjelju. Taj period od subote do srijede imali smo stvarno puno dolazaka u ambulantu. Čak nismo imali toliko intervencija, ali ambulanta je bila puna i zbog viroza, ali ponavljam, nisu to bili neki hitni slučajevi. Na primjer temperatura traje od danas, a ne uzmu ništa za skidanje temperature. Imam dojam da je to zbog neznanja, mada su to stariji ljudi koji su očito i prije u životu imali takve tegobe pa mi zaista nije jasno zašto ne uzmu nešto za skidanje temperature. Uglavnom, kad dođu očekuju antibiotik, a nije svaka bolest za antibiotik, naglasila je dr. Šišić.

Ima dana kad je ambulanta hitne zatrpana pacijentima, a u dosta slučajeva traži se i izlazak tima hitne na teren.

-Našim je dispečerima u tim slučajevima teško, oni nastoje savjetovati međutim ljudi ne žele slušati. Često su neugodni i ni tu nije praksa da će se nekog odbiti pa ako netko inzistira zbog svojih tegoba, a opet je to zbog istih slučajeva; križobolje, viroze ili tegobe koje traju dugo vremena što opet nije hitnost. Rekla bih da je tu malo uključeno i hipohondrije, ali izlazimo i na takve slučajeve, ako ljudi inzistiraju, napominje liječnica karlovačke hitne.

U karlovačkoj hitnoj rade dva tima, ali uvijek postoji strah da se ne dogodi stvarna hitnost dok je tim na intervenciji koja to nije.

-Uglavnom dispečeri to uspijevaju kombinirati da je jedan tim uvijek ovdje dok se drugi ne vrati ili bar nije na povratku. Takve situacije se događaju i bude malo i panike; što ako dogodi nešto ozbiljno, a nas nema i to zbog nečeg što možda uopće nije hitno, što se moglo rješavati preko obiteljske medicine ili se čak nije uopće moralo rješavati, potvrđuje doktorica.

U hitnim slučajevima važno je kako dati dojavu hitnoj službi i to je jedan od apela kojeg hitnjaci uvijek ponavljaju, mada je od pozivatelja teško očekivati sabranost u nekim slučajevima.

-Puno je panike, pogotovo u stvarno ozbiljnim hitnim situacijama, ako je netko bez svijesti, ima tu i vikanja, a dispečeri ih nastoje smiriti i postavljati pitanja. Ne daju nam dovoljno informacija. Zabluda je da nam sustav automatski geolocira od kud je upućen poziv. Tako nam kažu u čemu je problem, ali ne i adresu ili kažu od kud oni zovu, a ne kažu gdje je osoba kojoj treba pružiti pomoć. Nekad djeca zovu za svoje roditelje. No, ponavljam jasno mi je da u takvim situacijama ljudi ne mogu dati informacije, ali zato su tu dispečeri, pojašnjava dr. Jelena Šišić i apelira da bi hitnjacima olakšalo rad kad bi se zbog tegoba koje nisu hitnost ljudi ipak obratili obiteljskim liječnicima.

Zaključno napominje u kojim se situacijama preporučuje nazvati hitnu medicinsku pomoć.

-Zvati treba za situacije koje su akutne. Određeni bolovi u prsima, u abdomenu, za to se ne može znati što je osim ako liječnik ne pregleda i stvarno može biti svašta, istaknula je dr. Šišić.