Počela gradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo dugog 58 kilometara

U Bosiljevu je danas svečano obilježen početak izgradnje plinovoda Zlobin-Bosiljevo. Radi se projektu vrijednom 155 milijuna eura, a 58 kilometara plinovoda bit će, kako je najavljeno, izgrađeno u 15 mjeseci. Radove izvodi zajednica ponuditelja na čelu s tvrtkom Monter – Strojarske montaže.

U Bosiljevu su tim povodom bili premijer Andrej Plenković i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

-Plinovod Zlobin-Bosiljevo omogućit će prihvat plina s LNG terminala do njegovog sadašnjeg tehničkog kapaciteta od 3,5 milijarde kubika na godinu. Time će se zadovoljiti energetske potrebe Republike Hrvatske u najzahtjevnijim okolnostima opskrbe i potrošnje plina. Ključna je to karika i za povećanje transporta plina oprema Mađarskoj i Sloveniji. Te smanjenje ovisnosti zemalja u okruženju o ruskom plinu. Svjesni smo značaja uloge Plinacro u jačanju energetske neovisnosti što nam predstavlja veliku čast i veliku obvezu stoga i dalje nastavljamo s predanim radom na pripremama brojnih projekata, od izgradnje novih plinovoda prema Sloveniji i Mađarskoj, jadransko-jonskog plinovoda kojima bi se plin u Hrvatsku i ostali dio Europe dopremao iz Azerbajdžana te južne interkonekcije s Bosnom i Hercegovinom, rekao je Ivica Arar, predsjednik Uprave tvrtke Plinacro, koja je nositelj ovog projekta.

Što će značiti izgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo, koja je tek prva faza mreže plinovoda kojom će se povećati kapaciteti transporta plina prema susjednim zemljama.

-U ovom trenutku mi za Sloveniju možemo isporučiti negdje oko 280 milijuna kubika godišnje, izgradnjom ovog plinovoda i izgradnjom plinovoda Lučko-Zabok moći ćemo Slovencima isporučiti milijardu i 700 milijuna kubika plina godišnje. Kad se napravi plinovod prema  Mađarskoj tad ćemo moći Mađarskoj isporučiti tri milijarde i 400 milijuna kubika plina. To se sve povećava onog trenutka kad LNG terminal ugradi dodatni train što znači da će povećati svoj kapacitet na 6,1 milijardu kubika plina, to automatski znači da će i Plinacro moći preuzeti te sve količine plina, dodao je Arar.

Cilj je povećanja kapaciteta LNG terminala i izgradnja plinovoda da Hrvatska postane energentsko čvorište ovog dijela Europe, istaknuo je ministar Filipović. Odluku o tome Vlada je donijela u kolovozu.

- Ovo je danas prva faza proširenja tog plinovoda. Sve ono što smo obećali i sve projekte koje smo najavili, to isporučujemo, a sve na dobrobit naših građana i idemo u smjeru da budemo što sigurniji kad govorimo o opskrbi energentima, da se što više energije proizvodi na hrvatskom tlu i da budemo samodostatni. Ovaj početak radova omogućit će da u perspektivi opskrbljujemo naše susjedne zemlje, Sloveniju i Mađarsku plinom. Paralelno s ovim aktivnostima pokrenuli smo i brojne projekte koji se odnose na iskorištavanje geotermalnih potencijala u našoj domovini, jer želimo koristiti sve što nam je na raspolaganju kako bi se u konačnici sve više energije proizvodilo iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj. Puno toga u medijskom prostoru možete čuti da se događa predizborno, oporba svaku aktivnost tako karakterizira. Međutim, istina je u potpunosti drugačija. Ovo danas što smo obilježili predstavlja dosljednu politiku energetske transformacije Hrvatske i to ćemo nastaviti raditi i u budućnosti, rekao je Filipović.

Ovo je početak realizacije jednog od važnih ulaganja u energetsku infrastrukturu za što se se koriste sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u okviru kojeg je Hrvatskoj odobreno 700 milijuna eura za energetsku infrastrukturu, kako je rekao premijer Andrej Plenković, a konkretno o ovom projektu je dodao:

-Na taj način ćemo postati još zanimljiviji kao energetsko čvorište našim susjedima, tu mislim i na Mađarsku, i na Sloveniju i na Austriju, vidjeli ste iskazan interes i Bavarske isto tako i na proces plinofikacije Bosne i Hercegovine, koja u svom velikom dijelu uopće nema plina niti ima distribucijsku mrežu i na taj Hrvatska ne samo da ulaže u ovoj tranzicijskoj fazi, fosilnih goriva u  plinovode nego ih odmah prilagođava za budući protok drugog energenta, a to je vodik. To je pravodobna investicija, korištenje inteligentno europskih sredstava u trenutku najveće energetske krize s pogledom na energetsku tranziciju i na nove energente. To je ono što ovaj projekt sintetizira i potvrđuje da radimo iskorake i za energetsku sigurnost, ali i za jačanje kritične hrvatske infrastrukture koja je ujedno i kritična europska infrastruktura, poručio je Plenković.

Na ovoj svečanosti bila je i županica Martina Furdek Hajdin, te načelnik općine Bosiljevo Josip Kasun.