Otvorena izložba "Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu" sestre Zdravke Milić

Izložba „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ splitske akademske slikarice s. Zdravke Spomenke Milić otvorena je u srijedu u Galeriji „Martin Borković“ Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu. 

U programu su sudjelovali rektor Nacionalnog svetišta mons. Antun Sente ml. i povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić. U glazbenom dijelu programa nastupili su članovi župnog zbora svetog Alojzija Gonze iz Popovače pod vodstvom Marka Košćala. Izložbu je otvorio Igor Čulig, ravnatelj Muzeja grada Karlovca. Izložbeni je projekt predstavila i kroz program vodila dr. sc. Tanja Baran, predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“, koja je uz Nacionalno svetište svetog Josipa iz Karlovca organizator izložbe.

Mons. Sente okupljenima je prenio pozdrave autorice koja nije mogla sudjelovali iz opravdanih osobnih razloga. 

-Svečanost otvaranja započeli smo adventskom pjesmom što je svakako primjereno, i nekako si zamišljam da su svojevrsni advent upravo hrvatski sveci i blaženici te oni za koje se vode procesi da budu uzdignuti na čast oltara. Naime svojim predanjem Bogu oni su nagoviještavali bolja vremena kojih smo mi sada svjedoci. Zasigurno možemo biti ponosni na naše hrvatske svece i blaženike, kao i na sestre milosrdnice, istaknuo je mons. Sente i nastavio:

-Večeras želim posebno istaknuti s. Bogoljubu Jazvo koja je kao ravnateljica bolnice u Vinogradskoj u vrijeme Drugoga svjetskog rata, po uputama nadbiskupa Stepinca, spasila najmanje 309 Židova. Nije li to svojevrsni advent nama danas kada nas se optužuje za sve i svašta. Bio je to i trag Božje prisutnosti onog vremena za spašene Židove, ali i putokaz nama danas. Za svaku prezentiranu osobu mogli bismo pričati posebnu priču, a svima im je zajedničko da su ucijepljeni u Boga svoje vrijeme učinili blagoslovljenim te nam i danas svijetle.

Prof. Špoljarić je rekao kako je izložba divni poliptih svetosti.

-Možemo gledati svaku sliku pojedinačno, iako se ovdje radi o zajedništvu svetaca. Sestra Zdravka nam je u ovoj izložbi otvorila svoju dušu i redovničko srce i na način tihe meditacije, izražene kroz finu odmjerenu likovnu duhovnost, odnosno unutrašnju ljepotu koja žari kroz slikarske meditacije, prezentirala trenutke u kojima umjetnik ima više prilike osjetiti trag predanja i posvojenja. Ovo je vrlo dosljedna slikarska izložba, nastala u koncentratu vremena, ali u htijenju sestre Zdravke da se izrazi u temi koja je uvijek pomalo ispovjedna. U ovim slikama i u ovoj tehnici umjetnica je iskoristila priliku da u svoju meditaciju prenese redukciju likovnog koji je itekako bogate sadržajnosti, zaključio je prof. Špoljarić.

Igor Čulig prisjetio se kako je prije deset godina u prostoru svetišne galerije sudjelovao u raspravama o tome kako bi bilo dobro ovaj prostor pretvoriti u galerijski prostor.

-Tada smo vjerovali u nezaustavljivi entuzijazam našeg mons. Sentea. Naravno da smo vjerovali i u veliku privlačnu snagu svetog Josipa koji će okupljati umjetnike hodočasnike i kulturne djelatnike, čemu zaista svjedočimo posljednjih deset godina. Drago mi je što je ovdje s nama i prof. Špoljarić koji svojim znanjem i ostvarenjima daje posebno snažan pečat upravo ovom galerijskom prostoru. Stoga se osjećam kao da sam primio adventski dar, naglasio je ravnatelj karlovačkog muzeja i otvorio izložbu. 

Izložba „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu” umjetnički je prikaz proglašenih hrvatskih svetaca i blaženika te više onih za koje se vode procesi beatifikacije. Među njima dominiraju likovi sestara milosrdnica mučenica, družbe kojoj autorica s. Zdravka Milić pripada. Izložbu prati prigodni katalog u kojem su objavljene fotografije umjetnička djela, likovna analiza postava povjesničara umjetnosti Stanka Špoljarića te popis svih hrvatskih svetaca i blaženika, slugu i službenica Božjih s osnovnim podacima.

Izložba je dosad bila postavljena u Gradskom muzeju Križevci, u samostanu franjevaca konventualaca u Puli, u interpretacijskom centru katedrale svetog Jakova „Civitas sacra” Šibenske biskupije u Šibeniku, u galeriji Molvarskoga likovnog kruga u Molvama, u franjevačkom samostanu čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju, u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije (Vela crikva/Assunta) u Rijeci te u Galeriji Udruge Zelene i plave Sesvete u Sesvetama.