Prvi Karlovački

Otvaranje vrtića u općinama najbolja je demografska mjera

Autor: Ivica Pilaković

19.09.2022

Županija

RAZGOVOR S VESNOM HAJSAN DOLINAR

Početak školske godine bio je stresan kako za učenike koji su se tijekom ljetnih praznika već pomalo odvikli od školskih obveza, tako i za njihove roditelje, nastavnike, ravnatelje, djelatnike škola… I vrtići su krenuli s novom pedagoškom godinom. Čini se da ovaj period u godini ipak nije toliko ”napet” za sve. Karlovačka županija brine o svim školama na području županije kojima je osnivač i prema riječima naše sugovornice, zamjenice županice Vesne Hajsan-Dolinar, dali su sve od sebe da učenike i vrtićance dočekaju najbolji uvjeti koji su u ovom trenutku mogući. A kad daš sve od sebe – onda si i miran, onda nema ni panike ni stresa. U razgovoru s dožupanicom saznali smo na koje sve načine je Županija podizala standard našim vrtićima i školama te koje su ih sve novine dočekale u novozapočetoj godini.

Koliko je vrtića napravljeno na području Karlovačke županije posljednjih godina?

-Napravljeno je sve što se moglo pa i više od toga. Kada smo 2019. godine krenuli s tim jedinstvenih projektom otvaranja vrtića, točnije jedinica predškolskog odgoja i obrazovanja pri osnovnim i područnim školama, tada je samo 5 od 17 naših općina imalo vrtiće. Danas ih imaju sve općine osim Netretića i Ribnika. U Ribniku potreba za vrtićem ne postoji, jer im je Žakanje blizu, a u Netretiću se lokalna vlast, umjesto za naš projekt koji smo im ponudili, odlučila za izgradnju samostalnog, novog vrtića.

Mi smo do sada otvorili vrtiće u Tounju, Lasinji, Saborskom, Cetingradu, Bosiljevu, Krnjaku i Plaškom. U tim je vrtićima smješteno oko 130 djece  i mislim da ne treba posebno naglašavati kolika je to pomoć njihovim roditeljima. Iskreno, mislim da je projekt otvaranja vrtića naša najbolja demografska mjera. Jer ako vi živite na selu i nemate kome ostaviti dijete i ići bez brige na posao, onda je uzalud svako ulaganje u infrastrukturu i u druge sadržaje na tom području.

A naš je cilj osigurati podjednake uvjete za ugodan život u svakom kutku naše županije.

Posljednji je sagrađen vrtić u Plaškom. Recite nam nešto više o tom vrtiću, koliki mu je kapacitet, njegovu vrijednost, s koliko je sredstava sudjelovala Karlovačka županija, a s koliko Općina Plaški…?

-Plaški sada prvi put ima vrtić i u njemu je smješteno 20-ak mališana. Za preuređenje i adaptaciju prostora u Osnovnoj školi Plaški Karlovačka županija osigurala je gotovo 482 tisuće kuna,  a Općina Plaški financirala je nabavku opreme s 85 tisuća kuna.

Od prvog sastanka na temu otvaranja vrtića u Plaškom do otvaranja vrtića i početka rada prošlo je nešto više od  godinu dana – mislim da to dovoljno govori o tome koliko je ovaj naš program operativan, dobro osmišljen i kako dobro funkcionira na terenu.

Vezano uz školstvo, koliko je prvašića ove godine upisano u osnovne škole pod ingerencijom Karlovačke županije i koliko je to više ili manje u odnosu na ranije godine?

-Ove godine u prve razrede osnovnih škola na području Karlovačke županije, dakle ukupno u gradske i županijske škole upisano je 911 učenika. Gradske škole imaju 31 prvašića manje nego prošle školske godine, a osnovne škole kojima je osnivač županija imaju 14 učenika prvih razreda više nego lani.

Ukupno je u osnovnih školama na području Karlovačke županije 7 tisuća i 950 učenika, a u srednjima 3 tisuće 783.

Koliko je objekata škola energetski obnovljeno, a koliko još preostaje?

-Kada govorimo o energetskoj obnovi, naravno da nitko nije mogao predvidjeti aktualne događaje na globalnom tržištu energenata, ali sada se pokazuje da smo cijelo vrijeme bili na pravom putu.  I to ne samo kada je riječ o našim školskim zgradama, već općenito govorim o svim javnim zgradama Karlovačke županije, jer smo energetski obnavljali i objekte u zdravstvu, pa i naše zgrade u Vraniczanijevoj ulici.

Ali, kada je riječ o školstvu, naša su postignuća u energetskoj obnovi izvrsna. Posljednjih godina potpuno ili djelomično energetski smo obnovili 17 od 18 osnovnih škola, ostala nam je još samo OŠ Cetingrad za koju imamo spreman projekt energetske obnove i čekamo natječaj. Također, energetski smo potpuno ili djelomično obnovili većinu naših srednjih škola. Imamo spremnu projektnu dokumentaciju za energetsku obnovu Gimnazije Ogulin i Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac, dakle i ti su projekti spremni i čekamo natječaje.

I sada, u situaciji kad cijene energenata rastu, ja mogu reći da mi zahvaljujući svim ovim ulaganjima, da tako kažem, lakše dišemo. Jer, bez obzira  koji energent koristili, naša je potrošnja znatno manja. Evo, na primjeru samo jedne škole koliko štedimo energije: OŠ Vladimir Nazor u Dugoj Resi, koja je energetski obnovljena 2017/18., prije energetske obnove trošila je 350 tisuća kilovat sati energije godišnje, a nakon energetske obnove zgrada je imala prosječnu potrošnju energenata u iznosu od 200k kWh godišnje. To znači da je škola smanjila potrošnju energije samom energetskom obnovom za trećinu godišnje potrošnje!

Nedavno je svečano otvorena moderna školska sportska dvorana Područne škole Jarče Polje. Koliko je sportskih dvorana još u planu sagraditi i koja je sljedeća na redu?   

-Sljedeća će biti dvorana pri Osnovnoj školi  Generalski Stol, a imamo spremnu projektnu dokumentaciju i za dvoranu OŠ Barilović, zatim OŠ Antun Klasinc Lasinja, PŠ Oštarije, OŠ Cetingrad i OŠ Bosiljevo. Za tih 6 sportskih dvorana imamo spremnu dokumentaciju, a uz izgradnju samih dvorana ići će i dogradnja ili proširivanje škola, ovisno o projektu, jer konačni nam je cilj da sve škole mogu raditi u jednoj smjeni.

Usto, spremna je i dokumentacija za izgradnju trodijelne sportske dvorane pri OŠ Ivan Goran Kovačić u Dugoj Resi i dvodijelne dvorane pri OŠ Slava Raškaj u Ozlju. No, to su doista velike investicije pa tu ponajprije računamo na europska sredstva.

Podsjećam da smo isto tako prošle godine izgradili i sportsku dvoranu pri PŠ Kamanje.

Sve to radimo kako bismo podigli standard u našim školama, kako bi djeca imala što bolje uvjete za školovanje. Rad u jednoj smjeni pri tom je jedan od osnovnih zahtjeva i preduvjeta današnjeg školovanja.

Ali, isto tako, te će dvorane biti na raspolaganju i lokalnoj zajednici, udrugama, klubovima, mještanima. Na taj način zapravo ulažemo u društveni život pojedine sredine i također ga obogaćujemo. Vraćam se na demografiju, jer sve to zapravo pridonosi boljim uvjetima života na nekom ruralnom području. Ako imate posao, dobru školu, vrtić, dostupnu ambulantu, neki društveni sadržaj – onda ljudi neće odlaziti iz naših sela, nego će se u njih doseljavati. Jer, ako su ti uvjeti zadovoljeni, onda život na selu može biti ugodan kao i u gradu, ili čak ugodniji. A to nam je cilj.

Koliko će u novoj školskoj godini Karlovačka županija stipendirati učenika, a koliko studenata? Jesu li povećani iznosi stipendija u odnosu na dosadašnje i koliko će ukupno Županija izdvojiti novaca za stipendije?

-Karlovačka županija ukupno dodjeljuje 100 stipendija, 50 za učenike i 50 za studente u 3 kategorije: darovitost, deficitarnost zanimanja i socijalni status. Iznos učeničkih stipendija je 500,00 kuna/66,36 eura, a studentskih 800,00 kuna/106,18 eura mjesečno. Ove godine iznosi i broj su isti kao i prošle godine, jer su lani, podsjećam, povećani.

Ukupan iznos planiran za stipendiranje učenika i studenata u Proračunu za ovu godinu je 660.000,00 kuna.

Županija je povećala i sredstva za prijevoz učenika srednjih škola. Koliko je za tu namjenu osigurano sredstava i kakva će u konačnici učenicima biti cijena karte u odnosu na prošlu godinu?

-Ekonomske cijene mjesečnih autobusnih karata su poskupjele, naravno zbog poskupljenja goriva, ali ono što je važno – niti jedan roditelj niti jednog našeg srednjoškolca neće platiti ni lipu više! Štoviše, ovisno o prijevozniku, na nekim relacijama karte će biti čak i nešto jeftinije.

Naime, županija je povećala iznos subvencije za srednjoškolski prijevoz s milijun na milijun i 200 tisuća kuna godišnje, tako da roditelji ovo poskupljenje neće osjetiti.

Što sve Karlovačka županija čini po pitanju promocije deficitarnih zanimanja?

-Činimo mnogo, ali što god da činimo – čini se da nije dovoljno. Najteže je boriti se s predrasudama, a u ovoj priči, vjerujte, ima i toga.

Danas je roditeljima teško prihvatiti da bi se njegovo dijete školovalo za mesara, limara, tesara, zidara ili kuhara. A to su zanimanja koja su tražena na tržištu rada, i što je također važno – itekako dobro plaćena. Mi učenicima koji se školuju za deficitarna zanimanja koja više godina nisu upisivana,  plaćamo kompletno školovanje: prijevoz, smještaj u učenički dom i sve nastavne materijale.

Stipendije za deficitarna zanimanja daje županija, daju budući poslodavci, daje i država.

Međutim, unatoč tome što i promoviramo ta deficitarna zanimanja, unatoč izdašnim stipendijama,  smatram da tu ima još prostora za poboljšanje.

Napravili smo značajan iskorak kada je riječ o upisnim kvotama, sada su one, čini mi se, sve bolje usklađene s potrebama tržišta rada, ali interes za pojedina deficitarna zanimanja i dalje izostaje.

Koje novine donosi ovogodišnji program „KA RADDAR“?

-KA RADAR više neće biti rezerviran samo za darovite učenike, nego u tu priču uključujemo upravo i deficitarna zanimanja. Tako će učenici sedmih i osmih razreda svih osnovnih škola, pa i onih na području grada Karlovca, imati mogućnost sudjelovati na radionicama koje će subotom organizirati Tehnička škola Karlovac i Mješovita industrijsko obrtnička škola Karlovac. Te će se radionice odnositi na zanimanja graditeljskog i tehničkog usmjerenja,  a bit će i djeci tako privlačne robotike. Na taj način želimo učenicima približiti neka zanimanja koja su tražena, a s današnjim stupnjem razvoja tehnologije više nisu ni jako teška ni „prljava“ i mogu biti itekako privlačna. Taj ćemo projekt raditi u suradnji i partnerstvu s gradom Karlovcem tijekom cijele školske godine i od njega mnogo očekujemo.

Kako napreduju radovi na Regionalnom centru kompetentnosti, kad bi trebao profunkcionirati i podsjetite čitatelje ukratko koji je cilj tog projekta?

-Kada govorimo o školstvu, RCK je projekt svih projekata, vrijedan oko 105 milijuna kuna.

RCK se gradi u bivšoj Oružani na  Trgu bana Jelačića u Karlovcu, gdje će biti smješteni Regionalni centar kompetentnosti za sektor elektrotehnike i računalstva, te za podsektoru strojarstva. Nositelj za ova dva sektora je Tehnička škola Karlovac. Također, u Oružani će se nalaziti i praktikumi Trgovačko ugostiteljske škola Karlovac, koja je partner u Regionalnom centru kompetentnosti u sektor ugostiteljstva. Podsjećam da Karlovačka županija sudjeluje u još jednom RCK, onom u sektoru poljoprivrede, gdje je naša Prirodoslovna škola također partner.

Mi ćemo uređenjem Oružane dobiti mjesto gdje će naši učenici tijekom školovanja za strukovna zanimanja imati najmoderniju opremu, alate, uređaje i pomagala. Zapravo će iz školskih klupa izlaziti potpuno spremni za posao, jer imamo potpisane ugovore s 88 partnera iz gospodarstva koji će biti integrirani u rad RCK. Stoga, RCK nije samo ulaganje u školstvo i opremanje škola, to je mnogo više. To je suradnja između obrazovnog, gospodarskog i civilnog sektora, to je zaokret i promjena u sustavu našeg srednjoškolskog obrazovanja, što će, vjerujem, donijeti značajna poboljšanja za naše gospodarstvo i za društvo uopće.