Osobe s invaliditetom često ne prijavljuju da su žrtve kaznenih djela i prekršaja

Kako dati podršku i pomoći osobama s invaliditetom kada su žrtve ili svjedoci kaznenih djela i prekršaja tema o kojoj se danas raspravljalo na okruglom stolu. Radi se o programu „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ kojeg financira Ministarstvo pravosuđa, a u provedbi sudjeluje desetak udruga civilnog društva, među kojima je i Ženska grupa Karlovac „Korak“, koja je bila domaćin današnjem skupu.
- Cilj je vidjeti gdje sve leže problemi , koje su prepreke s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju kad se nađu u svojstvu žrtve ili svjedoka te probati ostvariti, osnažiti postojeću suradnju i ostvariti neke nove kako bismo na tom području svi zajedno dali svoj doprinos i poboljšali osobama s invaliditetom položaj kada dođu u situaciju da trebaju prijaviti kazneno djelo, da se nađu u sudskom postupku, ali jednako tako i nakon sudskog postupka, rekla je Sandra Turakanović, pravnica u ŽGK „Korak“.
U našoj županiji 12 posto populacije su osobe s invaliditetom, prema popisu stanovništva iz 2011. godine. Osobama s invaliditetom otežan je pristup u društvu, ne samo kad su pitanju fizičke barijere, one često ne znaju koja sve prava imaju. Zato je jedan od prvih koraka, kako je rekla Turkanović, da saznaju svoja prava. Zato je u organizaciji okruglog stola sudjelovao i Savez udruga s invaliditetom Karlovačke županije, ali planiran je i nastavak suradnje, jer Savez može pomoći u edukaciji kako pristupiti osobama s invaliditetom.
Ravnateljica Centra za pružanje usluga u zajednici Jaškovo, Dijana Borović Galović naglasila je koji su problemi kod osoba s intelektualnim teškoćama.
- Mi još uvijek nismo došli do stadija da postupamo s osobama s intelektualnim teškoćama u vidu njihovih prava i potpore. Mi smo još uvijek između medicinskog i socijalnog modela. Ali i osobe s intelektualnim teškoćama tako poimaju sebe one su ovisne i u njihovoj je svijesti da su oni ovisni o nekome. No, vjerujem da se nove generacije koje će doći neće tako ponašati. Ako stvarate ovisnost o nečemu, onda se tolerira i grublje ponašanje prema tim osobama, jednostavno društvo u cjelini nije dovoljno prepoznalo taj problem kako uvažavati prava osobama s intelektualnim teškoćama, ali krenuli smo, rekla je između ostalog Borović Galović.
Partnerska udruga u projektu je i HERA iz Križevaca čija je koordinatorica Marina Švagelj Jažić ukazala na problem neprijavljivanja nasilja.
- Osobe s invaliditetom puno manje prijavljuju kaznena djela ukoliko su sami žrtve ili neki od njima bliskih ili poznatih osoba upravo zbog toga što najčešće ovise o članovima svojih obitelji, a počinitelji su često osobe bliske osobama s invaliditetom. O ovoj temi bi trebalo puno više govoriti baš zbog toga da osobama s invaliditetom osvijestimo koliko je važno prijaviti neko od ponašanja koje nije ni društveno prihvatljivo, a nitko ne bi smio biti žrtva bilo kojeg kaznenog djela, a pogotovo kada je riječ o kaznenim djelima koja su na štetu članova obitelji, naglasila je Marina Švagelj Jažić.
Osim predstavnica spomenutih udruga u raspravi je još sudjelovala i predsjednica Saveza udruga s invaliditetom Karlovačke županije, Gordana Jurčević te predstavnice pravosuđa, sutkinje Elma Kaleb Mamić sa karlovačkog Županijskog suda i Ljiljana Skale s Prekršajnog suda u Karlovcu.