Održana edukativna radionica “Mirovine - jučer, danas, sutra”

Cilj radionice bio je informirati sudionike o funkcioniranju mirovinskog sustava, upoznati ih s nadolazećim promjenama Zakona o mirovinskom osiguranju te potaknuti  sve na razmišljanje o tome koliko je važno pravovremeno promišljati o vlastitoj budućnosti.

“Za bolje razumijevanje mirovinskoga sustava, važno je sagledati mirovinsko kroz širu sliku socijalne politike koja nije samo jedan od sektora politike, već je skladno djelovanje svih sektora za zajednički cilj, održavanje i podizanje kvalitete života svakog pojedinaca, skupina i naroda.  Važno je osvrnuti se i  na demografska kretanja. Hrvatska se od druge polovice prošlog stoljeća suočava s demografskom recesijom, naše stanovništvo se ne obnavlja, već stari i smanjuje se. Koeficijent ukupne dobne ovisnosti odnosno omjer broja stanovnika izvan radno aktivne dobi (mlađi od 15 i stariji od 64 godine) prema broju u radnoj dobi (15 – 64 godine) je visok i ima trend rasta. Taj podatak je naročito važan jer dovodi u pitanje održivosti mirovinskoga ali i zdravstvenoga sustava. I zato smo se uključili u ove teme.”

O nadolazećim promjenama Zakona o mirovinskom osiguranju govorio je Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike “Izmjene i dopune zakona prilagođene su dinamici promjena na tržištu rada, demografskim izazovima i gospodarskim prilikama. Cilj Vlade je osigurati rast mirovina i ostvariti veću prosječnu mirovinu, ciljamo na 800 eura.  Mijenja se formula usklađivanja mirovina s omjera 70:30 na 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena. Uvest će se godišnji dodatak na mirovine po godini staža, kolokvijalno “13. mirovina",  a iznos se još usklađuje s ministarstvom financija. Ukida se i penalizacija ali tek od 70 godine života jer, moram reći,  Hrvatska ima jednu od najmanjih stopa penalizacije za rani odlazak u mirovinu.  S obzirom na ranije spomenutu demografsku sliku i starenje stanovništva, evidentno je da moramo stvarati i uvjete za duži ostanak u svijetu rada. Uvjeti tzv. bonifikacije, proširenje kruga umirovljenika koji će moći raditi u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine s navršenih 65 godina života, preciziranje odredbi za ponovno određivanje mirovine - samo se neke od mjera.” - istaknuo je.

Kako se umiroviti brže i lakše, pojasnio je Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje rekavši “Uveli smo proces pretkompletiranja koje omogućava brže ostvarivanje prava i točniji informativni izračun mirovine; usluga je dostupna na javnom servisu e-građani.hr  i u svim našim područnim uredima. Pozivam sve koji razmišljaju u odlasku u mirovinu da i godinu dana prije pokrenu  proces pretkompletiranja, tad neće biti čekanja na rješenje. To nama daje uvid u potrebne podatke i u slučaju da ih nemamo, imamo dovoljno vremena podatke prikupiti. Nažalost, jako malo građana to koristi i zahtjeve predaje zadnji  tren. Isto tako bih istaknuo podatak da tek oko 2% građana prilikom zaposlenja samostalno odabire drugi stup mirovinskog osiguranja što nam govori da u našem društvu nemamo navika brige o osiguravanju financijske stabilnosti.”

Pomoćnik ravnatelja REGOS-a, Zoran Protega, objasnio je razvoj koncept “tri stupa” i procese promjene. “Do 2000-tih je javni sustav mirovinskog osiguranja temeljen na generacijskoj solidarnosti tj. na prvom stupu međugeneracijske solidarnosti ili obveznog državnog mirovinskog osiguranja kad se novac za isplatu mirovina prikupljao iz  uplaćenih doprinosa zaposlenih. Od 2002. Imamo sustav “tri stupa” -  drugi stup tj. individualnu štednju u mirovinskim fondovima  i treći stup dobrovoljne mirovinske štednje koji je uz to fleksibilniji od prva dva stupa jer osiguranik sam bira učestalost i visinu uplata. Uz to, država stimulira ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju. “ rekao je te istaknuo da za puni efekt tih promjena treba proći 40-tak godina.

Da je tema radionice “pun pogodak”, svjedoči iznenađujuće velik broj pitanja predavačima. Dok je one umirovljene najviše zanimalo kakve promjene nose nove izmjene zakona, mlađi, još radni kontingent, imao je najviše pitanja u vezi individualnih štednji u drugom i trećem stupu, mogućem oporezivanju, poreznim olakšicama i slično.  Dobar odaziv, zainteresiranost te podaci koje smo čuli, naročito onaj da samo oko 2% ljudi sudjeluje u planiranju svog života u mirovini i da dobar dio građana ne koristi sve dostupne servise javnih usluga, nas u udruzi je motiviralo je da se ovim temama nastavimo još aktivnije javno baviti.