Od programa "407 za 047" smo odradili 40 posto, što je više nego što smo si zadali

Deset je godina bio na čelu grada Karlovca, a nakon prošlih lokalnih izbora stupio je na novu dužnost  župana Karlovačke županije. Iza Damira Jelića i njegovog tima s kojim vodi Županiju je godina i pol mandata, što je dovoljno vremena da se pokrenu zacrtani projekti, a da neki već daju i rezultate. Kako je zadovoljan učinjenim, ima li novih projekata u planu te kako je zadovoljan sa suradnjom s državnom razinom, ali i s jedinicama lokalne samouprave, samo su neke od tema o kojima samo razgovarali.

 Prošlo je godinu i pol dana Vašeg mandata. Jeste li zadovoljni učinjenim? Koje promjene vidite?

-Zadovoljstvo postoji, ali trudimo se biti skromni. Da je bilo i manje bili bi zadovoljni, a kamoli da je bilo više. Mnogi procesi su pokrenuti i ima dosta novina. Jedna od novina je Razvojni fond Karlovačke županije. Ušli smo u Mrežu škola, kupili prostor za MIOŠ, pokrenuli Centar izvrsnosti u Oružani, sanirali probleme Saborskog s dva milijuna kuna, osmislili i patentirali jedinstveni model tzv. Ogulinski model obrane od poplava koji se seli u Karlovac. Potpuno smo se posvetili projektnom radu kao što je projekt Nikole Tesle. Na terenu smo kroz kolegije obišli cijelu županiju, odnosno 17 općina i pet gradova. Nikada u povijesti ovoliko subvencija gospodarstvenicima za kamate nije bilo, što je još jedna od intenziviranih radnji, odnosno komunikacije s nacionalnom razinom. Proaktivni smo na terenu, izdali smo pravomoćnu građevinsku dozvolu za tri minute što je ujedno i nacionalni rekord. Dobar projekt energetske učinkovitosti koji je u prošlosti Županija odrađivala s REGEA-om još čvršće i jače smo intenzivirali i ono što je najznačajnije od programa „407 za 047“ smo odradili 40 posto projekata što je čak nešto više u postotku od onog ritma kojeg smo si zadali.

Nedavno je u Karlovcu zasjedala Vlada Republike Hrvatske na kojoj su potpisani ugovori i odluke vrijedni 2,58 milijardi kuna. To je vrlo snažna poruka za poticanje razvoja Karlovačke županije.

-Za komparaciju, Splitsko dalmatinska županija koja je četiri puta veća je imala 30 točaka s milijardu i pol kuna, a mi smo imali 38 točaka, u njima 44 projekta s dvije i pol milijarde kuna. To je veliki zamašnjak, to su projekti na kojima se već radi, a na nekim će se raditi sljedećih desetak godina. Iz zasjedanja hrvatske Vlade u Karlovcu proizlaze tri velika bitna sporazuma koji nas očekuju. Jedan sporazum je tzv. Slovinska deklaracija s intervencijskim planom za prostor Karlovačke županije koji je najzapušteniji – prostor grada Slunja s pripadajućim općinama. Druga vrlo bitna točka je ITU mehanizam – integrirano teritorijalno ulaganje grada Karlovca i pripadajućih općina. Treća bitna stvar koja nas očekuje i koja je već trasirana je regionalni Sporazum sa Sisačko-moslavačkom županijom i eventualno Zagrebačkom i Ličko-senjskom. Sve to su plodovi ove Vlade, tako da ovih početnih desetak točaka koje sam nabrojao s ove tri krucijalne točke koje nam dolaze govore da je bilo puno živosti, ali i da nas jednako takva živost, ako ne i veća očekuje i u budućnosti.

Početkom godine predstavili ste značajan i opsežan projekt za 22 jedinice lokalne samouprave „407 za 047“ , koliko je to bio zahtjevan poduhvat?

-Najzahtjevniji je bio u tome što je naša ekipa, a prije svega ja kao župan sam morao pobijediti predsjednika Hrvatske demokratske zajednice u sebi, jer je taj projekt mogao biti postavljen kao projekt HDZ-a. Međutim, mi smo obišli čitavu županiju, integrirali smo poziciju, opoziciju i nezavisne u taj projekt i shvatili da je 90 posto početnih projekata Hrvatske demokratske zajednice i dalje ostalo, što ne treba ni čuditi jer ljudi vide koje probleme imaju bez obzira kojoj stranci pripadaju. To je najveći dobitak.

Redovito održavate kolegije s načelnicima i gradonačelnicima. Jesu li se iz te komunikacije izrodile ideje za buduće projekte i koliko je bitna međusobna i redovna komunikacija na tim razinama?

-Naravno. Ljudi upućuju s terena što im je najznačajnije i iz tog prvog našeg obilaska u 2017. godini se rodio projekt „407 za 047“, Dakle, on je na temeljima programa i plana rada Hrvatske demokratske zajednice Karlovačke županije nadopunjen i svi ga shvaćaju kao svoj. Ja ne bi ni volio da je on ekskluzivno nečije pravo, pa tako ni župana Karlovačke županije.

Spomenuli ste da je do danas iz programa "407 za 047 " završeno 40 posto. Jeste li zadovoljni realizacijom i provedbom projekata?

-Zadovoljni smo realizacijom i provedbom. Preuzeli smo neke projekte s nacionalne razine na sebe. Nije bilo nekih bitnijih iskakanja ili pogrešaka. U konačnici, nije bilo pogrešaka ni u prijašnjim vremenima u Županiji. Možda je bilo samo ne igranja nekih utakmica koje su se možda mogle igrati. No, sada smo na jako puno bojišta i veseli me da će doći dio novih stručnih mladih ljudi koji će oplemeniti naš tim.

Je li realno očekivati da će svih 407 projekata biti provedivo u dva mandata?

-S obzirom da unutar programa „407 za 047“ ima nacionalnih projekata i da tu postoji nešto što je Slovinska deklaracija, da su unutra projekti kao što je obrana od poplave, a koji je ogroman i vrlo zahtjevan teško je to predvidjeti. Brojka od 407 će biti dosegnuta u dva mandata i to nije sporno, ali hoće li sve biti završeno od onoga što je startno zacrtano to ne mogu reći, ali najveći dio svakako da.

Znači da ste optimistični po tom pitanju?

-Optimistični smo uvijek. U konačnici, zacrtali smo našu viziju koju još uvijek metaforično nazivamo „servis servisa“ i to znači da smo na usluzi ne samo građanima nego i lokalnim jedinicama, pa tako i Gradu Karlovcu u konačnici.

Obrana od poplave jedna je od gorućih tema u našoj županiji. Projekt zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe za područje naše županije koštat će oko 680 milijuna kuna. Jedan od pozitivnih primjera je tzv. Ogulinski model rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Koliko će ovaj Zakon pridonijeti bržem završetku cjelokupnog sustava obrane od poplava u slivu rijeke Kupe te naše stanovništvo učiniti sigurnim od vrste nepogode?

-Obrana od poplava je krenula slikovito kada je ministar Tomislav Ćorić sjeo u čamac, provozao se Kupom i „iznutra“ vidio gdje mi jesmo. Nije istina da se prije nije radilo, ali tako intenzivno i sustavno nitko nije pristupio. On nam je veliki zamašnjak i zahvaljujem se i Raheli Borovček koja je zapravo autor „LEX Kupe“. Da nema toga, obrana od poplave grada Karlovca s europskim novcem se ne bi niti gradila, a „LEX Kupa“ nam daje tek preduvjete da sa silnim radom uspijemo što više europskog novca povući. Bez toga ne bi bilo ništa moguće.

 Ono što je zanimljivo je činjenica da ste nedavno režirali spot za Karlovačku županiju. Iako to ne čudi jer ste osnovali Video družinu Gimnazije Karlovac s učenicima, Kino klub Karlovac u suradnji sa studentima, predavali filmsku umjetnost te sudjelovali u niz filmskih projekata. Kako ste se odlučili ponovno vratiti u te vode, i jeste li uopće bili izašli iz tog svijeta ili je ovo bio nekakav logičan slijed?

-Možda je bilo slučajno, a možda u životu ništa nije slučajno. Mi kao Karlovačka županija nismo imali spot kojim ćemo se prikazati, recimo naša delegacija je bila u Kini, pa se postavlja pitanje kako se u Kini predstaviti. Ozbiljni spotovi koštaju od 300 tisuća do milijun kuna. Nedavno je primjerice Zadarska županija napravila spot vrijedan 700 tisuća kuna. Kako je tu riječ o silnom novcu, mi smo išli probati napraviti nešto što je praktički besplatno uz silan rad ljudi koji su donirali. Zahvaljujem se zato čitavoj ekipi koja je radila na spotu; Srećku Radeljiću s njegovom obitelji i tvrtkom , Ognjenu Gravori, Rajku Dujmiću, Zambi koji nam je svirao sve gitare, Tomislavu Radiću u čijem smo studiju bili kao doma i koji je aranžirao.

Osvojili ste prestižnu međunarodnu nagradu POSEBNO PRIZNANJE 21. ITF'CRO 2018. za prvi promotivni turistički spot Karlovačke županije "U srcu Hrvatske". Koliko Vam je ova nagrada dala vjetar u leđa? Je li bila očekivana?

-Nije županovo da režira spotove. To je možda i moj gušt, nešto što sam imao u sebi, jer sam radio sam s učenicima, iako nisam nikada htio raditi autorska dijela,  pa da se nekako zaokruži  ta faza. Mene je zapravo puno više privlačilo kako se radi glazba u studiju jer to nikad nisam na taj način radio. U biti, pokazali smo da se iz srca može napraviti jako dobra stvar, koja je prepoznata i nagrađena, a koja se može napraviti potpuno besplatno. Očekuje nas i dosta materijala koji treba odraditi, snimiti, a kojeg će netko drugi režirati. Ja sam samo malo trasirao neki put i pokazao da je moguće napraviti prtinu u snijegu što mi je vrlo značajno, a sada neka drugi nastave raditi. 

Koliko vam ostaje vremena za hobije koji vas ispunjavaju kao što je ovaj?

-Malo se vremena ima, ali takav je posao. Možda mi ipak malo nedostaje sporta i to bi trebalo pojačati.

Veliki ste vjernik, nalazite li se u raskoraku kao političar i vjernik kada morate donijeti važnu odluku?

-Kod važnih odluka početni raskoraci se lako riješe, ali raskorak je normalan u životu. Taj raskorak je napetost križa za kršćanina. To je i modus vivendi – način življenja.  Svi smo u nekim napetostima. Nema života bez toga. To je kao struna, ako je prenapeta ona puca i ne svira, a ako je prelabava nema zvuk, odnosno ne svira. To je i čitava logika življenja, kako da ta struna bude dobro uštimana, a da mi kao Karlovačka županija djelujemo kao simfonijski orkestar. Sigurno da to ovisi o dirigentu, ali ja nisam sam htio biti dirigent. Motiviran sam od ekipe, narod me odabrao. Trudimo se i služimo zajednici.

 Je li biti vjernik u politici prednost ili izazov, s obzirom na vrijeme u kojem živimo?

-Svaki život je izazovan. Svaki život je avantura bez obzira jeste li ili niste vjernik. Vjernicima je startno možda malo teže jer imaju neke vertikale, ali kasnije su te vertikale i oslonci pa u konačnici ja ovaj posao ne bi mogao raditi da nastupam čisto materijalistički. Ovako mi je lakše jer ta vjernička maksima služenja se zapravo kod nas zove servis.

Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete?

-Kada imaš moć u politici najveći izazovi su kako zadržati poniznost. To je onaj osobni izazov. Drugi izazovi su motivira li tvoja riječ ili u ljudima ubija kreativnu energiju. Treći izazov je vođenje ljudi, a da u isto vrijeme i služiš tim ljudima jer je to na oko paradoksalno. Zatim stvaranje timskog duha, ekipe, jer su vam  u poslu najveći problem međuljudski odnosi. Čovjek i sam biva povrijeđen, ali i sam nesvjesno čini rane drugim ljudima. To je dio posla, no budimo objektivni nitko nije izuzet od toga, pa ni ja.

 Koja je poruka žiteljima Karlovačke županije?

-Na nama je da se bavimo kvalitetom života, a to bi volio da je prepoznato kroz radna mjesta, brojne turističke potencijale i da s jednom novom orijentacijom prema društveno – socijalnoj osjetljivosti čuvamo prirodu u održivom razvoju i da smo posvećeni odgoju i obrazovanju mladih ljudi na afirmativnim nacionalnim temeljima. To je poruka da smo u zajedništvu i da ni jedna županija nije u srcu Hrvatske, već mi i da nam Božić u novoj godini donese još više srčanosti. (vb)

Foto: Igor Čepurkovski