Od jeseni se upisuje prva generacija polaznika „glazbene gimnazije“

Učenici koji su završili osnovnu glazbenu školu od jeseni će srednjoškolsko obrazovanje moći nastaviti u istoj školi, gdje će sva nastava umjetničkih i općeobrazovnih predmeta biti organizirana pod istim krovom i to nakon više od 40 godina. Najavila je to ravnateljica Glazbene škole Snježana Mrljak.
Naime, u vrijeme famozne Šuvarove školske reforme, kada su se škole spajale, Glazbena škola Karlovac je pripojena Gimnaziji i zajedno s Medicinskom školom činile su Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja „Dr. Ivan Ribar“.
-Tad smo ušli u zagrljaj Gimnazije iz kojeg se do dan danas nismo iščupali jer je sva opće obrazovna nastava ostala u zgradi Gimnazije u Rakovcu 4. Naime, upisom u srednju Glazbenu školu učenici imaju dvije mogućnosti, jedna je da idu samo u glazbeno usmjerenje, što smo mi sad nazvali „glazbenom gimnazijom“ da bi ljudima približili pojam, a drugi je da idu paralelno u dvije srednje škole. To je ono što djecu muči, jer ići u dvije škole je zaista naporno gdje su izazovi i očekivanja stavljena pred djecu veliki. Oni to ne stižu, a opet upisuju se u strukovne škole koje zapravo ne žele, koje im daju neka znanja u kojima se nisu dobro snašli, a zajedno s glazbenom školom im je to jako teško. Zapravo se tu gube, kaže Mrljak.
Pretrpani obavezama, srednjoškolci koji su pohađaju paralelno dvije škole, često odustaju od Glazbene škole, čime na neki način gube godine uloženog truda, ali i novca uloženog u glazbeno obrazovanje.
-Taj smo problem detektirali i prije dvije tri godine smo došli do zaključka da moramo raditi na tome da naši učenici imaju općeobrazovne predmete u Glazbenoj školi Karlovac. Tako da ih samo fizički selimo iz Gimnazije, odnosno Rakovca 4 u Cesarčevu 3, dodaje Mrljak.
Ova mogućnost prije svega ide na ruku učenicima jer će sad raspored stati i obaveza, a opet im daje mogućnost upisa fakulteta i nastavka školovanja.
- Sve škole u Karlovačkoj županiji imaju općeobrazovne predmete, osim nas, mi smo stvarno bili nigdje i zato smo to htjeli brendirati kao „glazbenu gimnaziju“, jer sam pojam gimnazija znači određeni stupanj obrazovanja koje traži visoko školsko obrazovanje. Dakle to je put prema fakultetima, s našim predmetima koje imamo u planu i programu i državnom maturom dijete može poći na bilo koji fakultet koje ono želi. Ne školujemo djecu samo da bi se upisivala na Glazbenu akademiju i bili svirači u filharmoniji ili profesori na glazbenoj školi. Oni mogu biti odgajatelji, učitelji razredne nastave, sve društvene fakultete mogu upisati, mišljenja je ravnateljica Glazbene škole.
Tako će učenici koji upišu prvi razred srednje glazbene škole imat će i nastavu hrvatskog, engleskog kao prvog stranog jezika, njemačkog ili talijanskog kao drugog jezika, zatim predmete latinski, likovna umjetnost, povijest, geografija, vjeronauk ili etika, informatika, matematika i tjelesna i zdravstvena kultura. Osim prilagođenog rasporeda, nastojat će se da im bude prilagođen i ispitni ciklus.
-Naši učenici nastupaju na natjecanjima, imamo puno projekata, iza takve jedne primjerice Noći glazbe gdje sviraju, odu u Gimnaziju i pišu test iz matematike i ne zanima ih što smo mi radili. Ovdje će to ipak biti prilagođeno. To ne znači da neće morati učiti. Naprotiv, mislim da će to biti jedna elitna škola gdje će biti malo učenika, gdje će imati najbolje profesore u županiji i veliku priliku da imaju nešto slično privatnoj školi, dodaje Snježana Mrljak.
Ovo se odnosi samo na one učenike koji upisuju prvi razred srednje škole, dok oni koji su sad u sustavu drugih škola po tom će sustavu završiti školovanje, no takvih je učenika zapravo malo jer su se osipali, iz jednostavnog razloga da im je teško i ispišu se iz Glazbene škole.
Ravnateljica je također naglasila da će prema interesima učenika i potrebama biti uvedena i fakultativna nastava iz primjerice biologije, kemije ili fizike za one učenike koji će odabrati upis na neki od prirodoslovnih fakulteta.
-Uz to ćemo im nastojati osigurati dodane satove matematike pred državnu maturu po uzoru na Split i Varaždin koji osiguraju nastavnika kroz projekt koji ih priprema za državnu maturu. Na kraju vjerujem da će naši učenici i roditelji biti zadovoljni.
Međutim, osim gimnazijske razine obrazovanja u Glazbenoj školi priželjkuju u školskoj godini 2020./2021. uvesti eksperimentalni program strukovnog obrazovanja koji bi omogućio zapošljavanje u, kako kaže, kreativnim industrijama.
- Ne moraju ljudi imati nužno fakultet ili akademiju da bi primjerice vodili KUD-ove ili ansamble, pripremali projekte, da bi znali kako doći do novaca, to je veliki bazen poslova i zanimanja i radit ćemo na tome da tim ljudima osiguramo kompetencije koje se traže, a koje su vezane za glazbenu umjetnost i potrebe u kreativnim i kulturnim industrijama, zaključuje Snježana Mrljak. (kb)

Foto: Dinko Neskusil