Više od 15 tisuća Hrvata boluje od Parkinsona, bolesti koja se ne može pobijediti. Život s ovom bolesti težak je za oboljele, ali i njihove obitelji. Kako bi se podigla svijest o ovoj neizlječivoj bolesti, koja pogađa i sve mlađe osobe, svake godine 11. travnja održava se Svjetski dan Parkinsonove bolesti.
Obilježen svjetski dan neizlječive bolesti koja pogađa sve više i mlađe osobe
VIŠE IZ RUBRIKE
Na ovaj dan poručuje se da iako je jako teško, s Parkinsonom se može živjeti. Aktivnosti kao što su bicikliranje, plesanje i igranje stolnog tenisa ublažavaju simptome. Zato je važno ne izgubiti duh te pronaći aktivnost koja će pomoći držati ovu bolest pod kontrolom.
Udruga ''Parkinson i mi'' obilježila je ovaj dan u Zagrebu pod motom ''Aktivno protiv Parkinsona - OPET MOGU SVE''. Organizirali su ping-pong te radionicu plesanja tanga.
Lijek za Parkinsona?
Svjetla točka je i projekt koji bi trebao poboljšati liječenje Parkinsona. Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka radi na istraživačkom projektom o genetici Parkinsonove bolesti u Hrvatskoj te utjecaju genetskih čimbenika i mikrobiote na progresiju bolesti. Tako bi se liječenje što više približilo svakom pacijentu osobno.
-Ovaj projekt prvo će vidjeti kolika je ustvari učestalost genetskih oblika Parkinsonove bolesti u Hrvatskoj, koji su to oblici i samim tim pratit ćemo ih tri godine. Gledamo utjecaj farmakogenetike na genetske oblike, a gledamo i mikrobiotu, objasnila je docentica Vladimira Vuletić, predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka za HRT.
Naime, neke neurodegenerativne bolesti imaju svoje ishodište upravo u probavnom sustavu, prema najnovijim istraživanjima.
-Mikrobiota je itekako bitna u našem projektu. Već je u Kini registriran jedan lijek koji ustvari utječe na mikrobiotu. Za zapadni dio svijeta, odnosno zapadnu Europu i SAD rade se nova istraživanja kako bi se djelovanje lijeka potvrdilo. Ali mi svi znamo da je upalni dio nastanka neurodegenerativnih bolesti itekako bitan, dodala je Vuletić
Liječnici se nadaju da bi se rezultati mogli primijeniti i na neke druge neurodegenerativne bolesti, prvenstveno na epilepsiju.
Boluje oko 6 milijuna ljudi
U svijetu boluje oko šest milijuna ljudi. Bolest je dobila ime po liječniku Jamesu Parkinsonu, koji je 1817. godine prvi opisao njezine simptome i nazvao je ''drhtećom paralizom''.
Glavnim simptom je tremor, odnosno nekontrolirana trešnja uglavnom jedne ruke ili glave. Ostali simptomi uključuju ukočenost tijela, ukočenost mišića lica, usporenost pokreta, poremećaj ravnoteže i vrtoglavicu.
Ranim započinjanjem liječenja i dobrim odgovorom pacijenta na liječenje uspijeva se bolest držati pod kontrolom dugi niz godina i pacijentima omogućiti zadovoljavajuće funkcioniranje. U liječenju se koriste lijekovi, a u uznapredovalom stadiju bolesti provodi se i kirurška terapija, kako objašnjava HZJZ.
Upozoravaju da će se ovaj veliki javnozdravstveni problem povećavati zbog starenja populacije i produženja životnog vijeka.
Foto: Pixabay / free photo
