Obilježava se 34. obljetnica Krvavog Uskrsa i pogibije hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića

Danas se obilježava 34. obljetnica Krvavog Uskrsa i dan sjećanja na prvu žrtvu Domovinskog rata - Josipa Jovića.

Na Plitvicama su pobunjeni Srbi na cesti postavili balvane  i barikade. Kako bi uspostavili red na tom području na Plitvice su upućeni pripadnici policije. U ranim jutarnjim satima 31. ožujka 1991. godine, kolona vozila s hrvatskim specijalcima napadnuta je iz zasjede, pucano je iz okolne šume, a ubrzo su hrvatski redarstvenici uzvratili vatru. Nakon nekoliko sati  pobunjenici su se počeli povlačiti.

Desetak je redarstvenika ranjeno u toj akciji, no najteže je bio 22-godišnji Josip Jović, pripadnik Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje, unatoč brzoj intervenciji saniteta, nažalost podlegao je ranama do bolnice.

U ovoj akciji uhićeno tridesetak ekstremista, među kojima i Goran Hadžić, član Glavnog odbora Srpske demokratske stranke i Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara. Na Plitvice je stigla i JNA s objašnjenjem kako bi osigurala prekid vatre, ali zapravo s ciljem zaštite srpskih ekstremista.

Tražilo se da hrvatske snage napuste Plitvice, ali je taj zahtjev odbijen. Na pregovorima je odlučeno da pripadnici specijalne policije MUP-a na Plitvicama uspostave policijsku postaju, koja je stavljena pod nadležnost Policijske uprave Gospić te nakon njezina uspostavljanja napuštaju područje parka.

Iako je ova akcija policije na Plitvicama bila ograničenog karaktera i relativno mala opsegom, bila je to prva takva akcija, nadasve uspješna, koja pozitivnim učincima uvelike nadilazi svoju važnost u oružanom smislu, ocjenjuju povjesničari i vojni analitičari.