Prvi Karlovački

Novi proračun Europske unije, prilika za Hrvatsku ali i za Karlovačku županiju

Autor: Branko Obradović

07.08.2020

Mozaik

Razgovor: Krunoslav Kralj, zamjenik ravnatelja Javne ustanove Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije

Nakon petodnevnog zasjedanja Europskog vijeća, usvojen je u srpnju ukupno 1,8 bilijuna eura težak fond za oporavak sljedeće generacije i višegodišnji financijski okvir kojim se definiraju sredstva za sedmogodišnje razdoblje EU-a, u okviru kojih će značajna sredstva biti na raspolaganju i Hrvatskoj. O ovoj temi, više nam je rekao zamjenik ravnatelja Javne ustanove Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije Krunoslav Kralj.

Puno se priča o ovom povijesno velikom proračunu EU, koliko će od ovog iznosa sredstava biti na raspolaganju Hrvatskoj pa onda i korisnicima sa područja Karlovačke županije?

-Prema prvim najavama, Hrvatskoj će biti  na raspolaganju nešto više od 22 milijarde eura, što je u usporedbi sa iznosom koji nam je na raspolaganju u razdoblju 2014-2020, gotovo dvostruko više. No, moramo reći da se ovdje ne radi o iznosu koji nam je isplaćen u proračun i čeka da ga potrošimo, govorimo zapravo o prilici, mogućnosti, iznosu koji nam je samo stavljen na raspolaganje. Koliko ćemo biti uspješni u njegovom povlačenju, ovisi o svima nama, spremnim projektima, našim znanjima i sposobnostima da taj raspoloživi iznos u što većoj mjeri iskoristimo.

U koja će se područja usmjeravati ovaj iznos od 22 milijarde eura?

-Za početak, moramo razlučiti dvije stvari. Iznos od 22 milijarde podijeljen je na dva paketa. Prvi, u vrijednosti od 9,4 milijarde eura, biti će na raspolaganju kroz fond za oporavak tvz. NextGenEU, koji će se koristiti namjenski za saniranje posljedica koje je uzrokovala korona kriza. Iz fonda iduće generacije tih 9,4 milijarde raspoređeno je na 5,9 milijardi eura nepovratnog novca, dok će 2,35 milijardi eura biti u obliku zajmova. Ti su zajmovi predviđeni i definirani u skladu s ciljevima za zelenu i digitalnu tranziciju i otpornost nacionalnih gospodarstava. Hrvatska je po tome prošla nešto bolje od prosjeka. 72 posto sredstava će biti bespovratno, a 28 posto će biti zajmovi, pri čemu mi ne bismo mogli dobiti takve zajmove samostalno. Ne bismo se mogli zadužiti s tako povoljnom kamatnom stopom, praktički nultom. Kako će se točno usmjeravati sredstva fonda za oporavak još nije točno poznato i biti će predmet dokumenta kojeg Vlada Republike Hrvatske zaključno sa studenim ove godine mora izraditi i poslati na vrednovanje Europskoj komisiji. Nadalje, iz sedmogodišnjeg europskog proračuna za Hrvatsku ukupna omotnica iznosi više od 12 milijardi eura, a uz to ima još 100 milijuna eura za ruralni razvoj, koji su dogovoreni posljednjeg dana pregovora, te dodatnih 400 milijuna eura predviđenih za manje razvijene regije u članicama koje su koristile samo jedno razdoblje kohezijske politike, u koje spada Hrvatska. No, da bi se sav taj novac slio u Hrvatsku, njezine regije, poljoprivredu, gospodarstvo, ključno je planirati. Jedan od najvažnijih strateških dokumenata je Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine, dokument koji je i nova ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU, označila ključnim za korištenje sljedećeg europskog proračuna i čija je izrada pri kraju. Potom je potrebno izraditi i Operativne programe koji će precizno definirati kako će se usmjeravati ovih 12,6 milijardi eura. Važno je naglasiti da se nije, kako je bilo planirano, povećala nužna razina sufinanciranja s 15 na 30 posto, što bi Hrvatskoj udvostručilo nužno financiranje projekata za manje razvijene regije, a takve su joj obje regije. Stoga će i ubuduće uz 15 posto sufinanciranja moći dobiti do 85 posto europskog novca za projekte.

 

 

 

 

Brojke

1.824

milijarde eura bit će na raspolaganju članicama EU-a u idućih sedam godina

750

milijardi eura nalazi se u fondu za oporavak od korona-krize na razini EU

12,6

milijardi eura Hrvatskoj je namijenjeno kroz europski proračun

9,4

milijarde eura Hrvatskoj je namijenjeno kroz fond za oporavak

5,9

milijardi eura od toga je nepovratnog novca

 

Iz navedenog se da zaključiti da je još dosta posla na nacionalnoj razini, ali i regionalnoj i lokalnoj razini. Kako se pripremate?

-Na potezu je nacionalna razina, treba usvojiti Nacionalnu strategiju 2020-2030 koja će definirati ciljeve razvoja, formirati potom operativne programe, optimizirati sustave kontrole i upravljanja sredstvima iz europskih strukturnih i financijskih fondova, i nakon toga usvojiti procedure, i sve to do kraja ove godine. Po ovome će i niže razine imati jasne smjernice za dalje. No, bez obzira na navedeno intenzivno radimo na što boljem korištenju EU sredstava koja su nam ostala na raspolaganju u ovoj financijskoj omotnici, uz pripreme za sljedeću. Naglasili smo na početku da su za uspješno povlačenje EU sredstava znanje i stručnost ključni, kao i projekti spremni za EU financiranje. Uslijed korona krize mnogo naših aktivnosti provodimo on line. Intenzivno radimo na jačanju znanja i kompetencija za povlačenje EU sredstava na razini svih gradova i općina i njihovih ustanova, posebno provedbom on line webinara i radionica u okviru našeg projekta tehničke pomoći KAŽU5Eduka. U uskoj suradnji sa našim osnivačem Karlovačkom županijom, zamjenicom Martinom Furdek Hajdin i odjelom za gospodarstvo intenzivno se razrađuju projekti koji će se ostvariti u okviru Intervencijskog plana grada Slunja i pridruženih općina za revitalizaciju i fizičku regeneraciju tih područja kao i priprema projekata u gospodarstvu i u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kao sektoru koji se u ovom izazovnom periodu pokazao kao strahovito važan. Nadalje u suradnji sa zamjenicom Vesnom Hajsan Dolinar i Upravnim odjelom za školstvo provodimo projekte Regionalnih centara kompetencija u strukovnom obrazovanju, vrijedne preko 105 milijuna kuna, ali i mnoge druge. Radimo i na svojim vještinama i znanjima kako bi što je moguće bolje ispunili svoju zadaću pružanja stručne pomoći u pripremi i provedbi razvojnih projekata.

Za kraj nekoliko preduvjeta za što bolje korištenje EU sredstava, na koje svi moramo usmjeriti pažnju?

-Dobro i pravovremeno planiranje već sada, učinkovit sustav upravljanja EU sredstvima na nacionalnoj razini, te citirajući ravnatelja Razvojne agencije Vilka Klasana, znanja i vještine u postupcima i procedurama povlačenja EU sredstava kao i  spremni razvojni  projekti za EU sufinanciranje na regionalnoj i lokalnoj razini.