Razgovor: Damir Jelić, župan Karlovačke županije

"Naše plaće usmjeravamo djeci"

VIŠE IZ RUBRIKE

    Župan Damir Jelić zapovjednik je Stožera Civilne zaštite Karlovačke i od prvog dana epidemije koronavirusa rukovodi aktivnostima. U Velikom tjednu razgovarali smo sa županom Jelićem o borbi protiv koronavirusa, aktualnistima vezanim uz Karlovačku županiju, stranačkim aktivnostima i o Uskrsu.

    Kakvo je stanje u Karlovačkoj županiji po pitanju koronavirusa? Kako funkcionira sustav civilne zaštite i kako je posložen sam Stožer civilne zaštite Karlovačke županije?

    -Ovo je specifična situacija. Kad sam bio na fakultetu menadžmenta pred dvije godine, upisivao sam doktorski studij i razgovarali smo o menadžerskom iskustvu koje treba znanstveno uobličiti, na tom razgovoru sa mnom su razgovarali samo o dvije stvari; menadžmentu kada sam vodio stožer Karamarku, Plenkoviću i obrani od poplave. Kasnije sam pitao profesore, a jedan od njih je akademik, moj mentor, zašto su samo o tome razgovarali, a ne o gradonačelničkom, županskom poslu, itd. Oni su rekli: "To je krizni menadžment, to je najteži menadžment i zato smo o tome razgovarali". Ovo ostalo je u načelu lakše. Tako je i ovo. Kad smo se 7. ožujka sastali u Žakanju zbog toga što je u Metliki harala pošast korone, naš Stožer je tada zapravo bio Stožer obrane od poplave i tamo smo ga redefinirali i to je početak našeg čvrstog, ozbiljnog, strukturnog rada. Od tog trenutka svakog dana u devet ujutro su brifinzi, svaki dan u 12 sati je izvješće za medije ili press konferencija. Dakle, vrlo smo dobro ustrojeni i to već daje rezultate. Vidjeli ste da je najžešći udar, objektivno gledajući, bio na našu županiju. I da me danas pitate kako se čitav ozaljski kraj, a prije svega Žakanje obranilo, tamo nema praktično ni jedne zaražene osobe, to vam ne mogu odgovoriti. Valjda Božja ruka. Ja bih se zahvalio svim ljudima koji su uz granicu i egzistencijalno su vezani uz Sloveniju na puno, puno strpljenja jer smo se tamo uspjeli obraniti. Očekivali smo da proboj s te slovenske strane, a eto dogodio se preko Josipdola iz Rijeke. To vam je tako.

    Stožer radi dobar posao što brojke potvrđuju. Nema novooboljelih, nema velikog eksponencijalnog rasta. Možete li reći u čemu je tajna tog Stožera, tko sve čini Stožer?

    -Mi smo se odmah na startu dobro razdijelili, imamo iskustva tog kriznog menadžmenta kao što sam s početka spomenuo. Pokušali smo ad hoc odmah reagirati, otvorili smo odnose s javnošću i ja se zahvaljujem vama, prije svega žiteljima na silnom strpljenju. Stožer je bio velik onda smo ga razdijelili. Razdijelili smo desetak ljudi iz županije koji praktično rade u Stožeru 24-48, tako da imamo grupe 2-2-2. U jednoj grupi je načelnik Stožera Ribar s dr. Jančićem, gdje smo integrirali sve tri bolnice pod dr. Jančića, tako da pratimo gibanja na terenu. U drugom dijelu je dr. Hranilović s vatrogasnim zapovjednicima gospodinom Frankovićem, sada s gospodinom Radom, dožupanica je bila s gospodinom Anticom iz Hitne u tom dijelu ekipe. Odmah u startu smo znali da će to potrajati, traje i danas, ali ne dolazi do umora ljudi koji rade zbog ove organizacije. Logično je da ja najveći dio stožera vodim, brifinge najčešće, ne svaki puta, jer ustroj Stožera je tako postavljen da zapovjednik je i nije nužan u tom dijelu. Ljudi se pitaju gdje sam. Eto, koordiniram svim stvarima, koordiniram rebalansom proračuna, stranačkim gibanjima i u Stožeru sam, ali upravo snaga je ako tim odrađuje. Nisam smatrao da je pametno u ovoj situaciji da se previše ja pojavljujem u medijskom sustavu da to ne ispadne nekakva politička samopromidžba. Osim toga dio vaših kolega s nacionalne razine nije ništa razumio pa zapjenjeni političkim gibanjima i unutarstranačkim izborima uopće nisu shvatili što znači kad zapovjednik Stožera shvati da je zaraza u Ogulinu, a da u Ogulinu nema medijskog prostora koji je pokriven. Ne vidim ja u tome nikakav problem. Ponavljam ustrojeni smo vrlo ozbiljno, držali smo se mjera i kad se uzme da je Metlika najveće žarište u Europi bilo po glavi stanovnika, nije nam se prelilo iz Metlike u našu županiju. Ja mislim da sada već ocjenjujete da je to vrhunski rezultat. Međutim, oprez je itekako potreban, posebno u ovim toplijim vremenima.

    Ova kriza poremetila je svima način života i nekakve životne tijekove, način rada i poslovanja, kako je to utjecalo na funkcioniranje Karlovačke županije?

    -Kod nas u Županiji jedna četvrtina ljudi radi, jedan manji dio možda sedmina, osmina radi u Stožeru. Dobar dio ljudi radi od kuće, dio ljudi radi u smjenama, dio koristi godišnje odmore. Mi smo se tako razdijelili i pokazuje se da je to za sada uspješno. S time da će u Županiji i novih podjela biti, gdje će dio ljudi naprosto iz jednog odjela otići u drugi, jer je sada veći teret na nekim odjelima, a drugi odjeli rade smanjenim intenzitetom.

    Tu ste pokazali fleksibilnost već i ranije, ljude ste rotirali. Bilo je pitanje zašto?

    -Teško je shvatiti jednu stvar, a to je kad osoba iz politike koja rukovodi dođe u sustav koji je poluvojnički, kao što je Civilna zaštita. Tada je sve zapovjednog karaktera, jer nije učinkovitost dovoljno dobra ako nema zapovjednog karaktera. To tako i teorija nalaže i onda se tu nađu neki pogođeni. Ali kakva je trenutno situacija? Situacija je trenutno takva da možete zaustaviti proizvodnju General Electrica i uzeti ljude iz General Electrica ako vam trebaju. Dakle, to ljudi moraju shvatiti, da je ovo praktično jedan oblik ratnog stanja, gdje nadolazeću opasnost vi možete proglasiti. Sad da mi u Županijskom stožeru iziđemo u grad Karlovac kao najveći grad i vidimo na 10 punktova stotine mladih ljudi, vjerujete mi da bih ja istu sekundu oglasio nadolazeću opasnost. Znači sirene bi zasvirale. Moramo uvesti red. Treba odmjeriti što je u ovom trenutku najbolje. Ja vjerujem da mi u ovom trenutku odmjereno radimo i da ljudi to i prepoznaju i još jednom im se zahvaljujem na silnom strpljenju.

    Velika je ugroza prije svega zdravstvenog sustava koji su najviše izloženi virusu i žrtvuju svoje zdravlje na neki način i riskiraju svoje živote da bi pomogli onima koji su potrebi. Potrudili ste se brzo reagirati u tom smislu nabaviti i zaštitnu opremu. Što ste nabavili? O čemu se radi?

    -Ja bih se morao zahvaliti svim zdravstvenim djelatnicima. Nekako nam u prvi plan izlazi dr. Hranilović, svi u Stožeru, svi u stožerima svima, jer mi smo se odmah organizirali tako da smo zapovijed dali gradovima, bivšim zajednicama općinama da se odmah organiziraju. Tako da u našoj županiji djeluje županijski Stožer i pet stožera gradova s pripadajućim općinama. Tako se pokazala najbolja organizacija. Zdravstveni djelatnici se izlažu u svakom pogledu, hvala njima. Počevši od moje obitelji, to je jedno veliko izlaganje i nije lako. Međutim, borimo se. Poučeni prethodnim iskustvima koja su bila, zahvalio bih se i svim gradonačelnicima i načelnicima što smo u sat vremena telefonski skupili dva milijuna kuna od gradova i općina i približno je dva Županija dodala da imamo fond od četiri milijuna kuna za borbu protiv korone. U tom fondu pola novca je već utrošeno. Jedna narudžba polovično, a druga polovica stiže iz Kine, radi se o zaštitnoj opremi. Uzeli smo nekoliko respiratora to je druga bitna stavka. Uzeli smo jedan bio-bag, iz Češke dolazi, za zaštitu upravo zdravstvenih djelatnika i dolazi puno sitnih potrepština. Odreagirali smo odmah, procjena je bila da ono što dolazi s nacionalne razine je dobrodošlo, ali da i mi sami moramo imati nešto svoje da brže odreagiramo. Nije pitanje ima li nečeg ili nema. U cijelom svijetu u jednom trenutku ničeg nije bilo i nitko nije bio spreman, ali malo, pomalo idu stvari. Međutim, sad ovdje sa par zaštitne odjeće, vizira, naočala, rukavica, maski, htjeli smo imati nešto svoje zalihe da možemo to transferirati u svako mjesto Karlovačke županije i to smo već sad uspjeli. Zato je i prošli rebalans proračuna bio da legaliziramo ta sredstva.

    Dio svoje plaće, 6.000 kuna ste donirali Udruzi Milosrđe koja skrbi o beskućnicima. Najavljujete još neke akcije u tom smislu. Što želite time poručiti?

    -Ovdje je zajedništvo bitno. Mi smo topao hrvatski, slavenski narod pa zajedništvo grljenjem i rukovanjem najčešće osjećamo, a sad smo za to zakinuti, pogotovo naši južnjaci. To je oblik zajedništva gdje obitelj je kompaktna, pa eto svako zlo za neko dobro i zbog toga. Ova poruka je bila da dok djelujemo i radimo, taj rad se možda ne vidi pa treba negdje poslati poruku gdje je najpotrebnije. Mi smo kao dužnosnici u županiji odlučili da ćemo ići tim putem, ja prema beskućnicima, zamjenik prema Crvenom križu, Martina i Vesna kao zamjenice prema onima koji su ugroženi, a  to su ljudi u potrebi, invalidi. Čitava Karlovačka županija se odrekla odmah uskrsnice i hvala našim djelatnicima na razumijevanju. To je išlo za respirator. Takve akcije ćemo kontinuirano nastavljati. Trenutačno radimo na rebalansu proračuna gdje će se to osjetiti i izravno na našim plaćama, jer je to moralna kategorija. Mi živimo s narodom, mi služimo narodu. Od naroda smo konačno i plaćeni i ako su oni koji pune naš proračun pogođeni pa ne možemo se mi ponašati kao da to nas nije zadesilo.

    Možda nije veliki udio tog novca u proračunu, ali je važna poruka da ste solidarni. Tu se opet vraćamo na ono pitanje gdje je župan, a zapravo radite druge poslove?

    - Eksplicitan ću biti. Unutarstranački izbori su bili dok je naš rad najžešće tekao i ljudi, pogotovo iz nacionalnog medijskog sustava, su bili usmjereni jako na moju političku djelatnost, a ne na moj rad u Stožeru. I ja izlazim dan nakon unutarstranačkih izbora i nisam podržao predsjednika Plenkovića, ali nisam bio ni protivan, nego nisam sudjelovao u toj priči. I izričito zahtijevam da se moramo poboljšati, a ljudi to stavljaju u politički kontekst. Onda župan zbroji dva i dva i makne se iz medijskog sustava da ga se ne opterećuje. Nije problem mene, nego je problem percepcije mene u tom pogledu medijima i to ne lokalnima nego nacionalnima, jer sam ja osoba koja je u nacionalnoj politici prisutna.

    • Kad već govorite o politici, kakva je vaša politička budućnost? Što planirate dalje?

    -Poprilično sam se u zadnje vrijeme posvetio znanstvenom radu. O tome sam govorio na početku. Dao sam ostavku na mjesto predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Karlovačke županje. To je posve prirodno, jer sam rekao da se neću ni kandidirati. Tako da u izborima u Hrvatskoj demokratskoj zajednici uopće neću sudjelovati i ostat ću župan do onog trenutka do kad stranka misli da je to potrebno. Sada ili do kraja mandata? To je sad pitanje razgovora sa stranačkim čelnicima. To je u biti moja budućnost.

    A vezano uz znanstveni rad što je polje vašeg interesa? Menadžment?

    -Apsolutno menadžment i to politički menadžment. Jako je malo ljudi u Hrvatskoj koji su političari praktičari, a bave se političkim menadžmentom. Puno sam naučio od profesora Sriće, akademika Gutića, još jako puno literature ima koju treba savladati. Politika je kod nas djelatnost koja je negativno stigmatizirana i smatram da bi trebalo motivirati mlade ljude da je to jedan posao kao i svaki drugi. Kao i svaki drugi posao možeš ga raditi časno i nečasno. Ovaj posao je jedan križ koji čovjek nosi, koji je teretan, ali je i oslobađajući. Imate predivnih stvari u ovom poslu. Možete se dnevno družiti s milijarderima ili beskućnicima. Jednom sam primao građane i došao mi je jedan čovjek za poslovni plan koji je vrijedan 100 milijuna kuna, a dvije osobe nakon toga mi je došao ubojica iz zatvora koji traži novi početak. To je takav posao. Valja nam služiti.

    Vratimo se aktualnom. Kriza će ostaviti i već sad ostavlja posljedice na gospodarstvo. Što Karlovačka županija po tom pitanju može dati? Što ste poduzeli da se ublaže učinci ove krize?

    -Prvo pravo pitanje bi trebalo biti; imate li stabilni proračun? Jer ekonomska kriza koja dolazi, ona utječe na županijski proračun. Proračun pada, a vi ste već sad pitanje postavili, što vi kojima pada proračun možete učiniti za druge. Zakon je spojenih posuda. Tako da prvi naš zadatak bi bio stabilizirati proračun, a to znači rezati na svim stavkama. Radimo trenutno, pri kraju smo i uspjeli smo stabilizirati proračun. Uspjeli smo četiri milijuna kuna s gradovima i općinama uložiti protiv korone. To je druga bitna stvar, treća bitna stvar, od 20 projekata tri smo odbacili, a 17 nastavljamo jer su više-manje europskog karaktera. Kad je komponenta europska, potreban je i naš novac. Znači 17 velikih kapitalnih projekata ide dalje, svega tri smo odbacili. Samo da građanke i građani dobiju osjećaj, županijski je proračun milijardu kuna, a mi možemo utjecati u ovom trenutku na negdje 60 do 80 milijuna kuna. Sve ostalo praktično nema utjecaja. Kad sam odlazio iz grada rekli su mi koja budala ide u županiju, više novca je gradu. Da grad ima više novca, ali ima i veće obaveze. Uz sve to uspjeli smo izvući dva bitna programa, jedan je poticanje u gospodarstvu precizno u poljoprivredi, gdje je osigurano dva milijuna kuna i drugi je dječji doplatak za pogođene obitelji, četiri milijuna kuna.

    Izdvojite bar neke od velikih projekata koji idu dalje?

    -Sve energetske učinkovitosti u školstvu i zdravstvu idu dalje i spomenuo bih još tri velika projekta. To je Centar Nikole Tesle, prva faza. Znači izvana će građevina biti gotova i konzervirana, za unutra sada nema novca. Oružana kao centar izvrsnosti za mlade ljude i njihovo školovanje i Centar za gospodarenje otpadom Babina gora. Držimo i dalje na plaći milijun i 100 tisuća kuna naše mlade ljude koji otkupljuju zemljište za obranu od poplave grada Karlovca, jer je obrana od poplave grada Ogulina, što se otkupa zemljišta tiče, 99 posto završena.

    Vlada je pomogla konkretnim mjerama gospodarstvu. Hoće li te mjere biti dovoljne? Imamo li kapaciteta na lokalnim razinama i kako još možemo pomoći?

    -Zamislite da stojite pred onima koji su najpogođeniji. To može biti jedan kafić, restoran, hotel ili frizerski salon. Što smo mi u županiji analizom došli do zaključka? Ljudi koji tamo rade mogu ići na mjeru Vlade. Mjera Vlade može prolongirati kredit od vlasnika. Vlasnik može ići na mjeru Vlade i Vlada može kroz Ministarstvo kulture osloboditi od spomeničke rente. To je nacionalna politika. Ako su negdje u županiji, oni su gradski ili općinski. Gradovi i općine mogu najam terase ukinuti, komunalnu naknadu spustiti, prirez mogu spustiti, osloboditi od vrtića, spomeničku rentu mogu razriješiti, parkinga mogu osloboditi… To su dvije razine, a županija je u sendviču. Tada smo mi zaključili da najmanje možda može ići prema nekakvoj poljoprivredi, pa smo i krenuli s dva milijuna kuna kratkoročnim i dugoročnim mjerama. Dugoročna mjera je komasacija, neka ide sada, natjeralo nas je ovo da ide sada. Kratkoročna mjera je tržnica. Prvi se odazvao grad Karlovac i pokrenuli smo tu priču. To je jedna mjera. A druga značajna mjera kad stojite pred tim zamišljenim obrtnikom, ugostiteljskim objektom ili frizerajem, tamo rade neki ljudi. Rade recimo dvoje ljudi,  jedna je osoba otišla na mjeru Vlade RH, živi s roditeljima i mi je ne prepoznajemo. Međutim, možda je suprug druge osobe nezaposlen, imaju dvoje djece, a jedna osoba je otišla na mjeru Vlade. Ta jedna nova plaća od 4.000 kuna nije dostatna za četveročlanu obitelj i mi ćemo se tu uključiti. Razrađujemo taj projekt i ovaj mjesec, dakle u travnju mora ići rebalans proračuna da pokrenemo jedan novi proces, a to je dječji doplatak za one koji su pogođeni. Oni koji dječji doplatak već imaju od države, njih već država prepoznaje. Ovi novo pogođeni, oni su dio naše brige. Dakle, mi bismo se okrenuli brizi za djecu da pomognemo u obiteljima i tu smo osigurali četiri milijuna kuna. Preusmjerili smo na novorođenu djecu milijun kuna i nećemo više davati taj doplatak. Zašto? Daju ga gradovi i općine. Milijun kuna koje smo željeli upotrijebiti za demografske mjere sad dajemo za djecu, a dva milijuna kuna uštede na idućim našim plaćama smo izravno dali djeci. Mislim da je izravno moralno postavljeno, da mi od naših plaća dajemo onima kojima je potrebno za njihovu djecu. Evo to je jasna poruka.

    Nizom manifestacija trebao je biti obilježen Dan županije, no toga sad neće biti. Kako ćete podijeliti javna priznanja dobitnicima?

    -Doći će lijepa vremena pa ćemo se družiti, ali čestitke tim ljudima puno su dali za našu županiju, za našu domovinu.

    Veliki je tjedan, pred nama je Uskrs. Praktični ste vjernik, što bi poručili građanima?

    -Ova bolest je smrt. Svaka smrt nas upućuje na veće veselje životu. Puno puta sam razgovarao s ljudima da se sprovodi organiziraju za žive, da se sami pitaju gdje jesmo. Evo, Uskrs donosi novi život pa iz te smrti ulazimo u novi život. Nikoga nema od nas tko se nije propitao kako je. Kad smo bili u svojim domovima bili smo kilavi jer moramo biti doma. A onda nas je potres sjetio da budemo sretni da imamo gdje biti. Takvi smo mi ljudi i Uskrs nas može poučiti da budemo pedalj bolji, počevši prvo od mene.

    Branko Obradović