„Najviše govorimo o tome što osobe s invaliditetom ne mogu, umjesto o onome što mogu“

Deset pitanja postavile su osobe s invaliditetom, odnosno iznijele su najčešće izazove s kojima se svakodnevno susreću. Na njihova pitanja odgovarali su ministri, predstavnici Županije i Grada, te predstavnici ostalih državnih institucija koje su posredno ili neposredno uključene u rješavanje njihovih problema.

Riječ je o događaju „Čujemo vas 10 od 10“, posvećenom obilježavanju Međunarodnog dana osoba s invaliditetom i promicanju stvarne vidljivosti, ravnopravnosti i uklanjanja prepreka s kojima se mnogi još uvijek svakodnevno suočavaju. To je, naime, bio cilj organizatora ovog susreta  - Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“ na čelu s predsjednicom Nadom Murganić.

O položaju osoba s invaliditetom u društvu govorio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić.

-Za osobe s invaliditetom jednako važna sva područja života; ne samo zdravstvena i socijalna zaštita, nego jednako su važni i odgoj, i obrazovanje, zapošljavanje, rad, sport i kultura. Dakle, sva područja trebaju biti ravnopravno zastupljena. Imamo jako puno posla na uklanjanju brojnih predrasuda koje još uvijek postoje u glavama. Često kažemo da ćemo one prepreke u našom okruženju lakše ukloniti nego predrasuda u glavama. Još uvijek najviše govorimo o tome što osobe s invaliditetom ne mogu umjesto onoga što one mogu. Kad gledamo i svijet rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom možemo istaknuti da još polazimo od toga da dovoljno ne iskorištavamo preostale radne sposobnosti osoba s invaliditetom, a što bi moglo biti i odgovor i na brojne nedostatke radne snage u brojnim područjima.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić izdvojila je novine koje se odnose na zdravstvenu skrb o mladim osobama s invaliditetom.

-Možda jedna od najranjivijih skupina jesu mlade osobe, odnosno djeca do sedme godine u neurorizičnoj populaciji. Jedna od najvećih promjena ispred zdravstvenog sustava, što smo kroz izmjene zakona osigurali, je mogućnost ugovaranja dispanzera za osobe sa neurorizikom, a radi se o jednom modelu individualnog pristupa potrebama djeteta na jednom mjestu. Znači jednoj osobi koja ima određene potrebe treba pristupiti interdisciplinarno ili multidisciplinarno tako da nam je želja da kroz dispanzere za neurorizičnu djecu roditelj sa takvim djetetom dođe na jedna vrata, a onda interdisciplinarno se radi program razvoja odnosno pomoći tom djetetom, najavila je Hrstić.

Otežano zapošljavanje problem je koji osobe s invaliditetom vrlo često ističu. Što čini Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike sažeo je ministar Marin Piletić.

-Jedna od glavnih aktivnosti koje Vlada putem ministarstva rada i njegovih ustanova, prvenstveno Hrvatski zavod za zapošljavanje i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, čini jest poticanje naših poslodavaca da što više i dugotrajnije uključe osobe s invaliditetom u svijet rada. Možemo reći da smo svega nekoliko godina udvostručili broj zaposlenih osoba s invaliditetom. Primjerice 2022. njih svega 11.000 radilo je i zarađivalo i bilo aktivno na tržištu rada. Uz korištenje svih ovih mjera danas gotovo 22.000 osoba s invaliditetom radi. Međutim, mi želimo da taj broj bude još puno veći. Upravo zbog toga i u sljedećoj godini, u proračunu smo predvidjeli također značajna sredstva da se nastavi poticanje poslodavaca kako bi upravo uključili osobe s invaliditetom.

Piletić je podsjetio da su mjere za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom mjere koje Zavod za zapošljavanje najduže provodi.

-Na razdoblje od 24 mjeseca Zavod sufinancira plaće, putne troškove i prilagodbu radnih mjesta osobama s invaliditetom. Mi ćemo, s obzirom da smo si to zacrtali i u programu Vlade, to činiti i dalje. Od 1. siječnja 2026. godine uz politike zapošljavanja je i politika mirovinskog sustava gdje smo izmjenom zakona o mirovinskom osiguranju povećali invalidske mirovine za dodatnih 10 posto, kazao je ministar Piletić.

Uz ministre i pravobranitelja za osobe s invaliditetom u panelu su sudjelovali i županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin, saborski zastupnik i gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, zamjenica ravnatelja HZZ-a Ivana Mehle, dekan Veleučilišta u Karlovcu Ivan Štedul, stručnjak za zdravlje osoba s invaliditetom (HZJZ) Tomislav Benjak, te saborska zastupnica Ljubica Lukačić i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.