Nacionalne smjernice za postizanje ciljeva energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine

Europska unija je postavila ambiciozne ciljeve za održivi razvoj, kako je istaknuto u Europskom zelenom planu (engl. European Green Deal) i Ciljevima održivog razvoja (engl. Sustanable Development Goals). Europska Komisija predlaže povećanje predanosti Europske unije smanjenju emisija stakleničkih plinova. Konkretno, cilj je smanjiti emisije na najmanje 55 % ispod razine iz 1990. do 2030. Ovaj plan usklađen je s općim ciljem Europske Unije za postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

Iskustvo Hrvatske pokazuje da energetski učinkovita obnova i izgradnja zgrada predstavlja značajan izazov za građevinski sektor i povezane industrije. Kako bi se ostvarili ciljevi održivosti, energetske učinkoviti, korištenja obnovljivih izvora energije, sektor građevinarstva mora povećati broj kvalificirane radne snage (građevinskih radnika i inženjera). Potrebne su mjere za stvaranje uvjeta koji potiču vrednovanje kvalificirane radne snage na tržištu rada, uključujući propise i preporuke. U sklopu dokumenta “Ažurirana i nadograđena Nacionalna analiza statusa quo: Trenutno stanje građevinarstva u Hrvatskoj" https://croskills-reload.grad.hr/hr/dokumenti/)  napravila je sveobuhvatnu analizu građevinskog sektora te obrazovanja U Republici Hrvatskoj. Dokument obuhvaća analizu strateških dokumenata na razini Republike Hrvatske u sektoru zgradarstva i obnovljivih izvora energije, stanje obrazovanja kako u srednjim školama (razina 4 i 5 prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru ) tako i u visokom  školstvu (razina 6 i7 prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru ) u građevinskom sektoru, trenutno stanje radne snage na tržištu rada te sadržaj obrazovnih programa i nastavnih planova i programa u strukovnom obrazovanju, obrazovanju u visokom školstvu i osposobljavanju, te identificiranje postojeće razina znanja građevinskih radnika o postupcima i tehnologijama energetski učinkovitog (EnU) građenja i korištenja  obnovljvih izvora energije (OIE). Također su analizirane mogućnosti i programi cjeloživotnog učenja koji su dostupni radnicima. Glavni cilj analize je bio definirati – u skladu s ostalim raspoloživim strateškim dokumentima koji se tiču građevinskog sektora i njegovog doprinosa postizanju ciljeva EnU i energetske održivosti – broj radnika potrebnih za izvođenje ključnih radova i, konačno, procijeniti postojeće obrazovne mogućnosti i predložiti optimalna rješenja u smislu redizajniranja postojećih programa i planova i programa te implementacije novih. Dodatno je dokument kvantificirao potrebe kvalitetne radne snage hrvatskog građevinskog sektora u smislu doprinosa nacionalnim ciljevima EnU i OIE.

Nedostatak kvalificirane radne snage u građevinskom sektoru rezultira dramatičnim povećanjem uvoza radnika, često iz zemalja s drugačijim obrazovnim sustavima i tehnološkim pozadinama. Edukacija tih radnika o energetski učinkovitim tehnologijama postavlja značajan izazov za postizanje ciljeva do 2030. Analizom ankete obrtnika otkrili smo da između 40% i 60% njih, ovisno o vrsti radova, smatra da im nedostaje znanja o energetski učinkovitim tehnologijama te izražava želju za dodatnim obrazovanjem.

Strukovno obrazovanje suočava se s nedostatkom interesa učenika za trogodišnje strukovne smjerove, što dovodi do nesrazmjera s potrebama tržišta rada. Strukovna zanimanja imaju loš ugled, smatraju se neprivlačnima, fizički zahtjevnima i nedovoljno cijenjenima. Nedostaje podrška ministarstava i strukovnih komora mentorima kod kojih se obavlja praktična nastava, posebice u manjim sredinama. Opremljenost strukovnih škola, osobito praktikuma, često je nedostatna za kvalitetno izvođenje programa. Nastavnici stručnih predmeta nedovoljno su usavršeni, povezanost s učenjem temeljenim na radu je ograničena, a praćenje kvalitete izvođenja programa je nedostatno, uz nedostatak vanjskog vrednovanja.

Provedena je temeljita analiza trenutno dostupnih kolegija na visokim učilištima koja ukazuje na to da tek mali broj studenata izlazi na tržište rada s kompetencijama povezanim uz energetsku učinkovitost. Analize radne snage u području EnU i BIM-a tokom posljednjih 10 godina pokazuju niske ocjene samoprocjene znanja i razumijevanja EnU i BIM-a. Analizom je utvrđeno kako u Republici Hrvatskoj nema sustava praćenja i kontrolu znanja i vještina radnika vezanih uz energetsku obnovu. U dokumentu se procjenjuje da je potrebno 24530 strukovnih radnika i 5800 inženjera kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine. Dana je analiza da je potrebno godišnje obučiti minimalno 500 građevinskih radnika, 500 radnika za OIE, 435 inženjera građevinarstva, 290 arhitekata, 145 inženjera strojarstva i 145 inženjera elektrotehnike kako bi stekli potrebne vještine i znanja. Dokument predstavlja kamen temeljac za izradu mjera za strukovno obrazovanje i visoko obrazovanje kako bi se dostigli ambiciozni ciljevi koji su zadani u strateški dokumentima Republike Hrvatske.

U samu izradu Nacionalnih smjernica uključeni su svi relevantni sektori u području obrazovanja, energetike i graditeljstva( Nacionalna kvalifikacijska platforma), kako bi buduća praktična primjena Smjernica koristila svim sektorima. Platforma se sastoji od predstavnika različitih organizacija i tvrtki, uključujući državna tijela, strukovna udruženja, sindikate, komore, strukovne i tehničke škole, lokalne i regionalne samouprave, energetske agencije, financijske institucije, upravitelje zgrada, udruge stanara i pojedinačne tvrtke, kao što su proizvođači i izvođači tehničkih sustava, izvođači građevinskih radova. Nacionalna kvalifikacijska platforma sastavljena je od 105 predstavnika obrazovnih ustanova (7 sveučilišta, 3 istraživačke organizacije, 65 obrazovnih centara, 27 srednjih škola), 74 predstavnika javnih ustanova (4 nacionalne agencije i fonda, 5 ministarstava, 15 predstavnika gradova i javnih ustanova, 8 financijskih ustanova), 36 članova nevladinih organizacija (15 profesionalnih organizacija, 4 nevladine i 3 za zaštitu okoliša), 18 predstavnika medija, 258 predstavnika iz industrije, proizvođača i poduzeća te 17 predstavnika iz sektora nekretnina.

Ukupno je formulirano 19 mjera za unaprjeđenje strukovnog obrazovanja te 13 mjera za poboljšanje visokog obrazovanja. Na završetku Nacionalnih smjernica, priložena su pisma podrške od strane relevantnih tijela i dionika, koja potvrđuju predanost provođenju i implementaciji predloženih mjera. Sve predložene mjere su pažljivo razrađene i klasificirane kao opće, zakonske ili tehničke. Akcijski plan dalje strukturira mjere prema visokom i strukovnom obrazovanju. Za svaku pojedinu mjeru navedeni su detaljni koraci za provedbu, odgovorni nositelji, potrebni resursi (u materijalnom, ljudskom i financijskom smislu), dodatni uvjeti koji su nužni za uspješnu realizaciju i precizno određeni rokovi provedbe.

Projekt je sufinanciran od Europske unije.

Međutim, izraženi stavovi i mišljenja pripadaju samo autoru(ima) i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili CINEA-e. Za njih se ne mogu smatrati odgovornima ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu.

DOI: https://doi.org/10.5592/RP/MR.2024.01

ISBN: 978-953-8168-67-3

Daljnje informacije

Više detalja o provedbi BUILD UP Skillsa u Hrvatskoj možete pronaći na https://croskills-reload.grad.hr/hr/home-hr/

Više detalja o inicijativi BUILD UP Skills možete pronaći na www.build-up.ec.europa.eu

Više detalja o programu LIFE možete pronaći na https://cinea.ec.europa.eu/programmes/life_en