Na Veliki petak se posti, ne jede se meso, ne radi se ništa bučno i glasno

Uskrs je najvažniji kršćanski blagdan, vjerski autoriteti kažu - neusporedivo važniji od Božića. Božić je simbolički blagdan koji povezuje razne kulture, od zapadnih, preko azijskih do afričkih, u njihovom traganju za višim smislom života i za životnom radošću, ali Božić nema stvarni teološki sadržaj. Uskrs je, pak, blagdan same esencije kršćanstva. To je blagdan Bogočovjeka, koji je preživio smrt da bi svim ljudima pokazao kako su zapravo potencijalno besmrtni (sve to, naravno, ako vjerujete u kršćanstvo).

Veliki petak je u kršćanstvu dan spomena muke, razapinjanja i smrti Isusove. Toga dana liturgija Crkve ne predviđa slavljenje svete mise, no kršćanska se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla i grijeha koje pritišće čovječanstvo i kako bi se ponovno, u svjetlu Božje Riječi spomenula Gospodinovih patnji… Dan je to kada se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu, dio je Vazmenoga trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka – čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest. Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora bučiti, primjerice nešto tući npr. čekićem i slično.

Na Veliki petak Muke Gospodnje, kao i na Čistu srijedu ili Pepelnicu, obavezan je dan pokore u cijeloj Crkvi i to nemrsom i postom. Post za katolika u pravom shvaćanju tog čina značio uzeti samo jedan puni obrok u danu, nemrs znači ne jesti meso. Prema važećoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života. Posta su oslobođene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave teškim fizičkim radom (prema potrebi). Tako je to u teoriji, u praksi je to samo komercijalna navika povećane prodaje ribe tim povodom i, najčešće, više prejedanje pohanim lignjama i prženim papalinama, bakalarom na bijelo ili nekim drugim ribljim jelovnikom na taj dan. U kontinentalnome dijelu Hrvatske, najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrukli od sira te tijesto s orasima i makom, pored ribe, najčešće je to šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora.

Na Veliki petak, dan kad je ubijen Bog, prema tradiciji, ali i razumijevanju biti ovog blagdana zaista kršćani ne bi smjeli jesti šanpjere, škarpine, jastoge i škampe, jer to zvuči kao da slave ubojstvo Boga u velikoj muci. Veliki petak dan je za najskromniju hranu u godini; malo povrća i malu plavu ribu. Sve drugo je na neki način svojevrsno ismijavanje značenja Velikog petka. Kao, postimo, a zapravo se ''natrpavamo'' najfinijim delicijama iz Jadrana. Uskrs, s druge strane, valja slaviti i na taj dan se počastiti gozbom. Stari kažu da taj dan treba imati najbolja jela i pića i najbolje odijelo, najbolje ukrasiti svoj dom. Sve oko nas bi nas trebalo podsjećati da nismo podložni smrti, raspadanju, umiranju i zlu, da nijedan neprijatelj čovjeka i čovječanstva nema vlast nad nama, da smo uvijek u Božjoj ruci i da je konačna pobjeda naša.