"Na području Karlovačke županije ugovoreno projekata u vrijednosti većoj od 3 milijarde kuna"

Razgovor s ravnateljem Javne ustanove Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije, JURRA, doktorom znanosti Vilkom Klasanom objavili smo početkom 2019. godine, oko 100 dana nakon što je na javnom natječaju izabran na dužnost ravnatelja. Razgovarali smo tada o nepoznatim detaljima njegove dotadašnje karijere i referencama za posao ravnatelja, organizaciji, ekipiranosti, obvezama i zadacima kao i planovima o budućem razvoju JURRA-e.

Obzirom da su EU projekti uvijek zanimljiva i aktualna tema, nakon dvije godine ravnanja Javnom ustanovom Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije, danas ga pitamo što se od zadnjeg interviewa promijenilo i kako je zadovoljan s postignutim poslovnim rezultatima?

-Kao prvo, moram naglasiti izuzetno dobru suradnju sa svim našim korisnicima. No, i nakon dvije godine na dužnosti ravnatelja još uvijek se susrećem s nerazumijevanjem onoga čime se razvojna agencija bavi. Stoga koristim svaku priliku, pa ću iskoristiti i ovu da to dodatno pojasnim. Kako je Ustanova zakonski ograničena na rad isključivo s javno-pravnim tijelima Karlovačke županije, dakle gradovima, općinama, javnim tvrtkama i ustanovama, želio bih ponovno podcrtati da javna ustanova nije trgovačko društvo, stoga ne naplaćuje svoje usluge, ne ostvaruje profit ili dobit, i ne smije nuditi svoje usluge na otvorenom tržištu. Poslovni rezultat Ustanove mjeri se projektima koje je, kako joj to čl.25 Zakona o regionalnom razvoju određuje kao temeljnu zadaću, pripremala i provodila za svoje korisnike koji su od nje to zatražili i vrijednostima povučenih sredstava iz EU fondova. Vrlo bitno je naglasiti kako su plaće i troškovi osoblja JURRA preko 70 posto pokriveni sredstvima iz EU fondova tako da smo na što manjem trošku poreznih obveznika. Zadovoljan sam i iz razloga što smo se odmah na početku pandemije "digitalno transformirali" odnosno gdje god je to bilo moguće prešli na online način rada, čime smo dodatno uštedjeli na materijalnim i troškovima osoblja. Svi ti podatci su javno dostupni, transparentni, točni i vjerodostojni. Zato nema potrebe za samohvalom, poslovica kaže: tko se hvali sam se kvari, neka oni govore o našoj uspješnosti. Temeljem tih, ponavljam, svima javno dostupnih podataka, želim naglasiti da sam njima osobno jako zadovoljan ali i činjenicom koliko je Ustanova napredovala u zadnje dvije godine kako sam joj na čelu. U tom periodu smo kadrovski i organizacijski ojačali, riješili pravnu regulative te osigurali materijalne uvjete za rad Ustanove. Uspjeh je to Upravnoga vijeća JURRA, svih njenih djelatnika i moje malenkosti kao ravnatelja. Dio zasluga za naš rezultat sigurno pripada i bivšem županu kao i sadašnjoj županici zbog kontinuirane potpore i povjerenja u naš rad.

Možete li nam malo detaljnije, obzirom na ulogu JURRA kao regionalnog koordinatora, predstaviti rezultate Karlovačke županije.

-Uvodno mogu reći kako je do sada na području Karlovačke županije ugovoreno projekata u vrijednosti većoj od 3 milijarde kuna ili oko 400 milijuna EUR, uključujući podatke za 2020.godinu. No, možemo biti i precizniji uspoređujući se s drugim županijama, a prema dostupnim službenim podacima. Što se tiče uspješnosti Karlovačke županije u povlačenju EU sredstava za naglasiti je da je u zadnje dvije godine od kada postoji Javna ustanova Regionalna razvojna agencija, napravljen velik iskorak. Ipak, taj rezultat zasluga je svih onih koji su pripremali kvalitetne projekte, kako onih koji su u nadležnosti JURRA kao što su gradovi, općine, javna poduzeća, tako i onih koji nisu, kao što je nevladin sektor, udruge, privatni sektor itd. Stoga sve zasluge i pokude na ukupan rezultat Karlovačke županije dijelimo svi zajednički, i samo oni koji to ne razumiju, a takvih još uvijek ima dosta, traže krivce ili zaslužne u pojedincima. Podatci o uspješnosti povlačenja sredstava iz EU fondova, kako sam već naglasio, javno su dostupni na web stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU (MRRFEU), koje je najrelevantniji i najvjerodostojniji izvor ovih podataka. Klikom na link – Iskorištenost EU fondova po županijama prikazuje se iskorištenost odnosno ugovorenost sredstava iz EU fondova po županijama. Radi veće relevantnosti i preglednosti podataka isti su na tom linku predstavljeni po Operativnim programima. Kad se govori o rezultatu Karlovačke županije potrebno je naglasiti kako je rezultat ugovaranja EU sredstava onaj koji su ukupno ostvarili, naglašavam, svi pravni subjekti, privatni i javni, koji imaju mogućnost korištenja bespovratnih sredstava Europske unije dostupnih kroz europske strukturne i investicijske (ESI) fondove, a za Karlovačku županiju prema MRRFEU podaci su slijedeći:

Operativni program (OP) Konkurentnost i kohezija (KIK) 2014-2020. KIK je najvažniji i financijski najobimniji OP jer od ukupnih EU sredstava koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj u periodu 2014.-2020., 6,88 milijardi EUR ili 63 posto je raspoloživo u okviru ovog OP. Karlovačka županija je tijekom 2019. godine upravo u okviru ovog OP ostvarila najveći porast u ugovorenim EU sredstvima. U 2019. godini korisnici EU sredstava s područja Karlovačke županije ugovorili su projekata u vrijednosti od 295 milijuna kuna, što je u usporedbi sa 2018.g porast u ugovaranju za više nego dvostruko, odnosno porast za 150 posto. U usporedbi s drugim županijama i Gradom Zagrebom, Karlovačka županija je sa 20. mjesta 2017. godine skočila na 10. mjesto u 2019. godini, što je uz Splitsko-dalmatinsku županiju, najveći skok jedne županije u ugovaranju EU sredstava u periodu 2017.-2019. Iako će podatci o apsorpciji u okviru ovog OP za 2020.godinu biti dostupni tek 2021.godine, temeljem informacije iz MRRFEU Karlovačka županija je po uspješnosti apsorpcije za 11 mjeseci 2020.g. na 7. mjestu, što je u usporedbi sa 2019.g. porast za 3 mjesta. Naš uspjeh je tim veći kada se uzme u obzir činjenica da od ukupno navedenog iznosa za OP KIK od 6,88 milijardi eura gotovo 41 posto nije bilo raspoloživo prijaviteljima s područja Karlovačke županije. Ta sredstva direktno se usmjeravaju u Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, te ITU gradove (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski brod i Pula, a tek od 2021. godine i u ITU Karlovac), projekte od nacionalnog značaja (Pelješki most, željeznice, ceste…) te u područja Intervencijskih planova (Beli manastir, Darda, Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar. Na temelju projekata iz tih sredstava neke od županija ostvarile su vrlo visoku iskorištenost.

Operativni program (OP) Učinkoviti ljudski potencijali (ULJP) 2014-2020. U 2019. godini korisnici s područja Karlovačke županije ugovorili su projekata u ukupnoj vrijednosti 8,4 milijuna kuna što Karlovačku županiju u 2019.g. svrstava na 15 mjesto u usporedbi s drugim županijama i gradom Zagrebom.  Međutim, do 2019. u okviru ovog operativnog programa ugovoreno je projekata u ukupnoj vrijednosti od 100 milijuna kuna, što Karlovačku županiju svrstava na ukupno 11. mjesto od 20 županija i grad Zagreb. Za 2020. godinu nisu dostupni službeni podatci o ugovorenosti po županijama.

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. U okviru ovog operativnog programa, korisnici sa područja Karlovačke županije u 2019. godini ugovorili su projekata u vrijednosti od 179 milijuna kuna, što Karlovačku županiju svrstava na 8. mjesto u usporedbi sa drugima županijama i gradom Zagrebom. Za 2020. godinu još nisu dostupni službeni podatci o ugovorenosti po županijama.

Zaključno, realno sagledavajući broj stanovnika, gospodarske i druge mogućnosti Županije u usporedbi s drugim županijama i Gradom Zagrebom, možemo biti više nego zadovoljni s postignutim rezultatom. Naravno, treba težiti da oni budu još bolji ali i ostati realan u svojim nastojanjima.

Koji su to projekti kojima ste pridonijeli ovako dobrim rezultatima?

-Kao što sam već rekao, jedna od najvažnijih zakonskih zadaća je pružanje besplatne stručne pomoći u pripremi i provedbi EU projekata, stoga se uspješnost rada Razvojne agencije ne mjeri samo projektima u kojima je JURRA nositelj ili partner, nego i izradi projektnih prijava i stručnoj pomoći u provedbi EU projekata gore navedenim korisnicima naših usluga, koji sami nemaju administrativnih kapaciteta niti potrebnih specifičnih znanja za pripremu i provedbu EU projekata. Upravo kroz  provedbu projekta Kažu5EduKa II vrijednog nešto manje od 15 milijuna kuna, kojem je JURRA nositelj i u okviru kojeg sufinancira dio plaća zaposlenika.  Ono što je već poznato i često spominjano u medijima, hrvatskoj nedostaje stručnjaka za EU fondove zato sva znanja  koje osoblje JURRA posjeduje, pokušavamo što više dijeliti putem raznih seminara, radionica, publikacija, a posebno putem on line edukacija. Upravo online edukacijama projekta Kažu5EduKa II, koju smo sami osmislili i provodimo samostalno, samo ove godine smo kroz pet modula u više od 20 tema povezanih s EU fondovima, educirali preko 40 zaposlenika gradova i općina, naravno besplatno. S edukacijama nastavljamo i sljedeće godine educiranjem zaposlenika u školama, bolnicama, gradskim i županijskim ustanovama želeći stvoriti mrežu koordinatora na razini svake općine i grada, koji će u suradnji sa stručnjacima JURRA biti pokretači razvoja u svojoj sredini.

Sve projekte koje je JURRA pripremala i koje provodimo nemoguće je ovdje spomenuti, no izdvojit ću najvažnije. Tokom 2019. i 2020. godine za svoje korisnike pripremili smo ukupno 22 projekta u vrijednosti većoj od 255,8 milijuna kuna. Kako ovi iznosi malo odaju o samim projektima, izdvojio bih projekt rekonstrukcije Oružane u gradu Karlovcu tj. projekt Regionalnih centara kompetentnosti. Javnost malo zna da se ovaj projekt financira kroz ukupno četiri različita projekta vrijednosti preko 105 milijuna kuna, koje je sve samostalno izradila Razvojna agencija, koja je uz Karlovačku županiju, Tehničku školu Karlovac i TUŠ uključena u ovaj projekt od samih početaka, u ovim projektima aktivno sudjelujemo i u njihovoj provedbi smo sve do kraja 2023.godine. Pa, na primjer, nedavno proširen i dograđen Vrtić Zvončić u Ozlju za koji je JURRA izradila projektnu prijavu, kao i za proširenje i opremanje Poduzetničke zone Lug, također u Ozlju. Nova šetnica uz desnu obalu rijeke Korane i ambijentalno osvjetljen drveni most preko rijeke Korane, dio su projekta Susret s rijekom koji je također osmislila i provodi JURRA, a slične aktivnosti u okviru ovog projekta se odvijaju još i u gradovima Ozlju i Ogulinu. Projektom STREAM jačati ćemo snage civilne zaštite Karlovačke županije i Vatrogasne zajednice kako bi bili što spremniji i opremljeniji za borbu protiv svih vrsta ugroza, što se nažalost ovih dana vidi kao jako potrebno. Nadalje, tu su i projekti u kojima komunalna poduzeća iz Ozlja i Duga Rese nabavljaju komunalna vozila, općina Kamanje mobilno reciklažno dvorište, pa sve do zadnjeg projekta koji smo prijavili pred  dva tjedna, a to je Nikola Tesla. Poduzetnički Centar, opremanje i stavljanje u funkciju objekta kraj Gimnazije Karlovac. Posebno smo angažirani u razradi projekta iskorištavanja geotermalnih izvora na području grada Karlovca u suradnji sa samim Gradom i tvrtkom Geotermika d.o.o. i još mnogi drugi važni za razvoj Karlovačke županije. Za sve ove projekte, u suradnji sa svim partnerima JURRA je odradila veliki operativni posao koji nije toliko vidljiv javnosti pa nakon što uspješno odradimo svoj posao, projekte uglavnom predstavljaju njihovi nositelji, gradovi, općine, Karlovačka županija itd.

Republici Hrvatskoj je u narednom razdoblju na raspolaganju stoji 24,3 milijarde EUR. Koji zadaci i obaveze stoje pred JURRA u narednom razdoblju kako bi sveukupna apsorpcija ovih sredstava bila što veća, a posebno za Karlovačku županiju?

-Nova financijska perspektiva EU, preko 24 milijarde EUR u periodu 2021-2027, nudi velike mogućnosti. No, svi moramo poraditi na dodatnom jačanju naših znanja i vještina u pripremi i provedbi EU projekata i to na svim razinama. Što je jača mreža ljudi sa pravim kompetencijama, u svim institucijama i tijelima, to ćemo zajedno biti uspješniji i kao županija i kao država. Druga bitna stvar su kvalitetni i spremni projekti te vizija razvoja. Europa će financirati projekte koji imaju snažnu digitalnu i zelenu komponentu jer su zeleni projekti i digitalizacija glavni smjerovi razvoja EU, stoga, u planiranju razvoja na ovo moramo obratiti veliku pažnju. U novoj financijskoj perspektivi Karlovačke županija biti će dio Panonske regije za koju se na nacionalnoj razini počinje izrađivati zaseban operativni program i teritorijalna strategija, što znači da ćemo moći lakše komunicirati razvojne izazove sa kojima se susrećemo na području Karlovačke i drugih županija Panonske regije pa onda, s pravim projektima, lakše doći do EU novca kojim ćemo te izazove rješavati. Važna informacija za poduzetnike je da će za realizaciju svojih projekata moći dobiti i do 70 posto EU sufinanciranja, što do sada nije bio slučaj.   

Isto tako, dosadašnju Županijsku razvojnu strategiju zamijeniti će novi Plan razvoja Karlovačke županije 2021.-2027., čiju će izradu koordinirati upravo Razvojna agencija Karlovačke županije, sukladno svojim Zakonskim ovlastima. Ovaj akt strateškog planiranja preduvjet je za korištenje gore spomenutih EU novaca u periodu 2021.-2027. godine. Vodit ćemo računa da uključimo što širi spektar ljudi u izradu ovog dokumenta, kako bi on bio što kvalitetniji i zacrtao najbolje smjerove razvoja u ovom našem sadašnjem i budućem novom i, nadamo se, "starom normalnom".

Što bi htjeli reći za kraj razgovora?

-Želim se zahvaliti svim javno-pravnim tijelima Karlovačke županije na odličnoj suradnji i uloženim naporima, kao i svima koji su pomogli i na bilo koji način pomažu napretku i boljitku naše Županije. Pozivam na nastavak suradnje sve koji imaju ideje, prijedloge, planove, pa i konstruktivne kritike, a sve u cilju razvoja naše Županije. Vremena nisu dobra, 2020. godine na Hrvatsku se sručilo previše nevolja, očekuju nas jako veliki izazovi, puno rada i odricanja. Međutim, moramo opet u drugi plan gurnuti naše razlike, staviti sve snage i glave na kup jer samo nas zajedništvo, kao ono pokazano i dokazano u Domovinskom ratu, može dovesti u novo "staro normalno". Tvrdim i garantiram da će Regionalna razvojna agencija kao i do sada, u okviru svojih ovlasti i u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, dati sve od sebe da svoju funkciju i zadaće izvrši kvalitetno i u potpunosti.