Na današnji dan: U spomen na Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana

Na današnji dan pred 349 godina, 30. 1671 g. oko "ure  9-te " dogodilo se smaknuće, sječa  glava hrvatskom banu Petru Zrinskom i markizu Franu Krsti Frankopanu u Bečkom Novigradu, zbog sramne presude o „uroti“ protiv habsburške vlasti. Oni su skupa s mađarskim velikašima ustali protiv apsolutizma austro-ugarskog cara Leopolda I, nakon nepravedno potpisanog Vašvarskog mira 1664. između Beča i Turaka, a bez nazočnosti i protiv volje hrvatskog i ugarskog plemstva. Sve što su Hrvati i Mađari povratili od turske najezde prema Beču, tim mirom su izgubili. Sve je to dovelo do nezadovoljstva hrvatsko-ugarskog plemstva i njihovog otpora carskoj vlasti, što je rezultiralo njihovim zatočeništvom i smaknućem na zgražanje čitave Europe.

-Za nas Karlovčane postoji posebna empatija prema tim velikanima naše povijesti, jer su oni u upravo tu, na našem tlu, ostavili svoje duboke tragove, tu su imali svoj dom. Ana Katarina i njen brat Fran Krsto Frankopan rođeni su i odrasli u obližnjem starom gradu Bosiljevu, vjenčanje Katarine i Petra Zrinskog dogodilo se upravo u karlovačkom franjevačkom samostanu, a njihova svadba bila ju u dvoru njena oca Vuka II Frankopana tržačkog, karlovačkog generala, u sadašnjem muzeju grada Karlovca. U Starom gradu Ozlju, nakon vjenčanja živjela je obitelj Katarine i Petra Zrinskog, tu su se rađala njihova djeca, tu su dobivali svoj prvi odgoj, tu su nicala njihova  kulturna djela, pisale su se knjige, padale su političke odluke, okupljao se kulturni krug toga vremena, podsjeća Mirica Rapić iz Družbe "Braća Hrvatskog zmaja", Zmajskog stola u Karlovcu.

Otpor obitelji Zrinski i Frankopan je odraz svjesnosti svoga položaja, i svoga značaja u kontekstu svoga vremena, domoljubnog otpora i borbe za samostalnost svoga hrvatskog teritorija te preteča svoj budućoj borbi za nacionalno osviještenje, oslobađanje od tuđinske vlasti do stvaranja današnje države Hrvatske, dodaje još Rapić.

Družba“ Braća Hrvatskoga Zmaja“ posebno štuje kult Zrinsko-Frankopanski, kako ističu, obilježavajući znamenite događaje i datume iz njihove prošlosti. Na inicijativu Družbe 1919. godine premješteni su njihovi ostaci iz groba u Bečkom Novigradu u zagrebačku katedralu. (S tog su događaja i fotografije objavljene na stranici virtualna.nsk.hr)

-Od 2000.g. kada je zaslugom člana Zmajskog stola u Karlovcu, Zvonimira Gerbera, obnovljena nadgrobna ploča njihovog grobnog mjesta  u Bečkom Novigradu, ZS Karlovac organizira svake godine uoči 30. travnja hodočašće, u to mjesto njihova zatočeništva, stratišta i počivališta, sa ciljem da se povijest ne zaboravi. Svake godine sve je veći brojem učesnika hodočašća u Bečki Novigrad, od članova Družbe "BHZ",  kulturnih udruga, povijesnih postrojbi, učenika srednjih škola i osmih razreda osnovnih škola, predstavnika medija, vlasti, veleposlanstva RH u Republici Austriji, gradišćanskih Hrvata i njihovih udruga ,te kulturnih hrvatskih udruga u Austriji, te je ono  preraslo  u mjesto susreta, gdje se isprepliće hrvatska povijest, kultura, duhovnost i etnologija.

Nakon posjete grobnom mjestu, molitve i polaganja vijenca, odlazi se na mjesto njihova stratišta, u čijoj su blizini postavljene spomen ploče na mađarskom, latinskom i hrvatskom jeziku, podsjećajući na taj tužan dan, a u mjesnoj katedralnoj crkvi naši  svećenici  hodočasnici  u 12 sati služe sv. misu.  Mise su bile popraćena crkvenim zborom naših folklornih grupa. Na kraju hodočašća održao bi se ispred katedrale mali kulturni program, promocija hrvatskog folklora, zastava, povijesnih postrojbi i rodoljublja, uz plijenjenje pažnje okolnih šetača, navodi još Mirica Rapić.

-Na žalost, zbog Covida 19 ove godine nije bilo moguće organizirati  20-to hodočašće Karlovčana u Bečki Novigrad. Zato je prilika, da ih se barem preko naših medija sjetimo, da im na ovaj način odamo počast i vječno hvala, jer su ostavili duboki trag u našoj povijesti, kao prvi borci za nacionalno oslobađanje hrvatskih krajeva od tuđinske vlasti, poručuje Zmajski stol u Karlovcu

Foto: virtualna.nsk.hr