Na blagdan svetog Martina 11. studenog, stoljećima se održava ceremonija krštenja vina

Martinje je uz Vincekovo najznačajnija i najvažnija vinogradarska proslava. Martinje ili blagdan svetog Martina slavi se 11. studenog diljem srednje Europe u skladu s mnogim običajima i tradicijom.

U Hrvatskoj i Sloveniji na datum Martinja tradicionalno se "krsti vino", odnosno simbolički se mošt pretvara u mlado vino.

Osim toga, na datum Martinja slavi se i završetak radova u polju. Datumu Martinja najviše se pozornosti pridaje u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske i Slavoniji.

Blagdan Sv. Martina, zaštitnika vinara i vinograda, slavi se u cijeloj Hrvatskoj, no njegov dan osobito je značajan stanovnicima na sjeveru zemlje. Rođen u 4. stoljeću, bio je rimski vitez iz pokrajine Savarije u današnjoj Mađarskoj. Poznat po svojoj milosrdnoj i blagoj naravi, čim je završio vojnu službu, Martin se zaredio i godine proveo samostanu u Galiji, u Poitiersu, a potom je izabran za biskupa Toursa i 370.g posvećen.

On je ujedno i prvi svetac zaštitnik Francuske i prvi koji nije bio mučenik. Za njega se govorilo da je bio "na silu vojnik, biskup po dužnosti, a monah po izboru". Blagdan Sv. Martina se slavi 11.studenog, na dan kad je 397.g pokopan.

Na dan sv. Martina stoljećima se održava ceremonija krštenja vina, a centralno mjesto na bogatoj martinjskoj trpezi zauzima nezaobilazna guska s mlincima.

Martin je bio veliki ljubitelj vina, i sam je bio vinogradar. Prema legendi, njegova ljubav prema vinu potakla ga je da uvede običaj krštenja mošta.

Prema narodnim vjerovanjima, Martin je trebao postati biskupom, ali on se protivio tome. Pred samim imenovanjem, Martin se sakrio među guske, ali one su ga izdale svojim graktanjem! Ipak je postao biskup i zato se danas njemu u čast prema legendi jede tradicionalna guska "kao kazna".

Kao i svake godine, tijekom noćnih i ranojutarnjih sati u dane vikenda uoči samog Martinja, kao i na sam dan Martinja i dan kasnije, odnosno u kontinuitetu od 8. do 12. studenoga provodit će se akcija nadzora prometa. Alkotestirat će se svi zaustavljeni vozači, a nadzirat će se i brzina kretanja, korištenje sigurnosnog pojasa kako vozača tako i svih putnika, kao i korištenje dječjih sjedalica i mobitela tijekom vožnje odnosno svi oni prekršaji koji utječu na nastanak ili posljedice prometnih nesreća.

Nadzor vozača provodit će se na lokacijama na kojima je evidentiran veći broj prometnih prekršaja i prometnih nesreća zbog vožnje pod utjecajem alkohola te će se kontrolni punktovi u vrijeme provođenja akcije često mijenjati.

Odbijanje testiranja na alkohol, droge ili lijekove ili liječničkog pregleda, podliježe visokim novčanim kaznama od 1320 do 2650 eura ili kazni zatvora do 60 dana. Uz novčane kazne, izriču se zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom i negativni prekršajni bodovi.