Muzej Domovinskog rata na Turnju posjeti 30.000 ljudi godišnje, 70 posto su obitelji s djecom

Muzej Domovinskog rata na Turnju danas slavi pet godina rada. Tim povodom kod spomenika poginulim braniteljima na Turnju položeni su vijenci. U sklopu programa obilježavanja pete obljetnice Muzeja predstavljena je monografija Bojna Frankopan -Prvi hrvatski komandosi, u suradnji s Udrugom Bojne Frankopan.

Muzej Domovinskog rata jedna je od najposjećenijih, ako ne i najposjećenija turistička lokacija u Karlovcu, a potvrđuju to i brojke koje je iznio ravnatelj Muzeja grada Karlovca, Igor Čulig.

-Otprilike brojimo oko 30 tisuća posjetitelja godišnje, dakle bit će ih oko 150 tisuća u ovom proteklom razdoblju. Mi smo svjedoci nečega što je mene kao dugotrajnog muzejskog djelatnika iznenadilo, ali 70 posto tih posjetitelja su obitelji s djecom. Obiteljski posjet je vodeći na ovome mjestu i  to više usmjerava našu odgovornost prema populaciji jer shvaćamo da roditelji ovdje zaista dovode svoju djecu, da iniciraju taj jedan dio našeg kolektivnog sjećanja na teške i slavne dane, a mi očito moramo svima njima pristupiti na odgovarajući način da onda i teške događaje prezentiramo na način prikladan za djecu i obiteljsku populaciju, naglasio je Čulig, a na nastavku je dodao na koji bi način trebalo nadopunjavati muzejsku građu.

-Usuđujem se reći da sad treba raditi na usmenoj povijesti i ozbiljno prikupljati sjećanja naših branitelja kroz određeni format filmskih i medijskih zapisa. Mislim da bi to u ovom trenutku bila prava nadopuna sadašnje muzejske koncepcije.

Na početke je podsjetio saborski zastupnik i gradonačelnik Damir Mandić.

-Pet godina Muzeja domovinskog rata na Turnju je u stvari pet godina jednog argumentiranog predstavljanja svega onoga što se događalo u Domovinskom ratu u Karlovcu, ali i šire. Ovaj muzej nije samo muzej Karlovca, on je muzej cijelog Domovinskog rata. Odao bih priznanje svima koji rade ovdje da ova lokacija nije nešto konzervirano nego je živa svakodnevna priča o svim ljudima koji su od samih početaka Domovinskog rata sudjelovali u svim tim procesima i to je posebna vrijednost, rekao je između ostalog Mandić.

Autor predstavljene monografije Bojna Frankopan – Prvi hrvatski komandosi, Tomislav Šulj istaknuo je trebalo oko tri godine da se monografija napiše. Nije bilo materijala jer se radilo o specijalnoj postrojbi, na koju je sjećanje bilo potisnuto. Trenutak za pisanje bio je tek nakon oslobađajućih presuda hrvatskim generalima.

-Bojna Frankopan ima nabijen ratni put, prilično atraktivan i oni su zapravo bili na gotovo svim bojišnicama osim na karlovačkoj. Doslovno su bili od Zapadne Slavonije, Istočne Slavonije, Banovine, Južno bojište i na kraju su završili očuvanjem mira u srednjoj Bosni, nakon čega su i rasformirani.

Jedan od pripadnika Bojne Frankopan bio je i arheolog Krešimir Raguž.

-Jedan sam od rijetkih koji je od početka do kraja bio u Bojni Frankopan, od samog formiranja prije početka rata do stvaranja Hrvatskog gardijskog zdruga, kad je bojna Frankopan s još nekoliko specijalnih jedinica prešla u Zdrug. Imali smo zanimljiv put i iz ove perspektive to je bio prilično težak put, ali kad smo bili mladi bilo je to potpuno drugačije. Imali smo odlične zapovjednike, bivše legionare i pokoji naš tu domaći, vrh pripreme i odrađivali smo izuzetno zanimljive zadaće, opisao je Raguž.

O knjizi je još govorio ravnatelj Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata doc. dr. sc. Ante Nazor te grafički urednik monografije i pripadnik bojne Frankopan, Tomica Bajsić.