Županica u prvom ovogodišnjem intervjuu za Karlovački

Martina Furdek Hajdin: ''Ostvarujemo projekte koji donose nove vrijednosti i ideje''

VIŠE IZ RUBRIKE

Krize i problemi su samo izazovi

🗣️ ''Želimo doprijeti do svake obitelji koja ima učenika 8. razreda, želimo da imaju sve informacije i da nemaju predrasude kad promišljaju o budućnosti svoje djece. Cilj nam je da se djeca u srednjim školama uspješno pripreme ili za fakultet ili za posao, a ne za burzu.''

U našoj županiji se prošle godine održalo mnogo manifestacija, gradilo se puno, dobili smo nove turističke atrakcije, ulagalo se u infrastrukturu, školstvo i demografiju... U razgovoru sa županicom osvrnuli smo se na godinu iza nas, rezimirali i dobro i ono manje dobro, porazgovarali o projektima koji su završeni, koji su u tijeku i koji se planiraju, te najavili godinu koja je započela. Pozdravljamo nove vrijednosti i ideje. Na početku - rezime!

  • Po čemu ćete pamtiti 2023. godinu?

-Po Tesli.

Otvorenje Nikola Tesla Experience centra bilo je spektakularno, ali ono što mene posebno veseli jest to što je taj centar zaživio. Teslu je dosad posjetilo više od 18 tisuća posjetitelja, a kroz Poduzetnički centar prošlo je oko 300 poduzetnika. To su brojke koje su premašile sva naša očekivanja.

Te brojke također sugeriraju da će Tesla i u budućnosti biti održiv projekt i to je najvažnije. Nije sve samo u novcu kojeg ste uspješno povukli iz europskih fondova, već je važno da projekti donose nove vrijednosti, nove ideje, da prerastu sami sebe. To je Tesla.

  • Što biste još izdvojili kao uspjeh iz prošle godine?

-Fond solidarnosti – Karlovačka županija doista je odradila izvrstan  posao. Napravili smo kvalitetnu prijavu te smo osigurali novac iz Fonda solidarnosti EU za radove na nizu školskih objekata i na sanaciji klizišta uzrokovanih potresom. Županiji je ukupno iz Fonda solidarnosti odobreno 13 projekata vrijednih 5 milijuna i 240 tisuća eura. Ako dodamo i ostale prijavitelje, gradove, općine i vjerske zajednice, iz Fonda solidarnosti na području Karlovačke županije realizirano je projekata ukupno vrijednih oko 47 i pol milijuna eura. Najveći dio posla odradio je domaći građevinski sektor - što je posebno važno. Bilo je to dosta zahtjevno, ali dobro smo se pripremili, i administrativno i operativno, i taj smo posao odradili vrlo uspješno.

  • Čime niste zadovoljni? Koji su bili najveći problemi prošle godine?

-Probleme savjetuju nazivati izazovima.

Nosili smo se s izazovima migrantske krize. Veliki broj migranata  u centru Slunja, Vojnića, Plaškog, pa i Karlovca – nisu to bili ugodni prizori za građane. Ipak, treba reći da policija odrađuje dobar posao, smatram da su situacijom cijelo vrijeme upravljali i s krajem godine situacija se ipak smirila. Ali, dugoročno, odgovor na ovaj problem mora biti europski, ne može tu ništa Republika Hrvatska sama, kamoli Karlovačka županija.

  • Što je s legalnim migrantima? Vrlo aktualna tema u javnosti su radnici iz Nepala, Filipina i drugih zemalja kojih ima sve više i na našem području?

-Na području naše županije izdano je nešto više od 4 tisuće radnih dozvola, što je znatno povećanje u odnosu na 2022. godinu kada ih je izdano 2 tisuće i 746. Te se dozvole odnose na državljane Nepala, Indije, Bangladeša, ali još je uvijek najviše državljana Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije koji žele raditi kod nas.

Nema tu neke velike filozofije – za razliku od prije nekoliko godina promijenilo se stanje na tržištu rada i za neka zanimanja jednostavno nedostaje radnika. A ti ljudi našu županiju, našu zemlju, vide kao privlačno odredište za neki bolji život.

Mi ćemo, kao društvo, morati pronaći odgovore na tu novu situaciju i morat ćemo ponuditi određene mjere na koji način te ljude što bolje integrirati u društvo. Jer, očito je, ovog trena bez njih ne možemo.

  • Možemo li preokrenuti trendove na tržištu rada?

-Mislim da možemo. Sigurno ne preko noći, ali sustavnim i promišljenim aktivnostima, kroz nekoliko godinama uvjerena sam da možemo postići uspjeh.

Karlovačka županija nedavno je krenula s upisnom kampanjom „Šestar – zaokruži izvrsnost“. Osmislili smo je kako bismo zaokružili neke aktivnosti koje već radimo, dodali neke nove i kako bismo lakše došli do građana, da nas čuju. Prije svega, želimo doprijeti do svake obitelji koja ima učenika 8. razreda, želimo da imaju sve informacije i da nemaju predrasude kad promišljaju o budućnosti svoje djece. Cilj nam je da se djeca u srednjim školama uspješno pripreme ili za fakultet ili za posao, a ne za burzu.

  • Što je s ostalim programima koje Županija provodi, nastavljaju li se?

-Da, nastavljamo sve programe za koje smatramo da daju rezultate.

Stambeni program za mlade ide dalje, na potporu županije za svoje projekte i dalje mogu računati gradovi, općine, poduzetnici i udruge. Već smo prošle godine rebalansom proračuna udvostručili potpore poljoprivrednicima i osigurali rekordan novac za poljoprivredu,  a u ovoj ćemo godini povećati stipendije učenicima i studentima.

  • Od kojih projekata u ovoj godini najviše očekujete?

-Osobno me veseli projekt Medicinske škole. Riječ je o nečemu što se želi i planira već 15-ak godina, a mi to sada i ostvarujemo.

Škola će biti moderna i funkcionalna, imat će kabinete vještina, laboratorije, informatičku učionicu a krovu će biti postavljeni solarni paneli i dizalica topline.

Projekt dogradnje Medicinske škole vrijedan je 6 milijuna i 156 tisuća eura, što je osigurala Karlovačka županija vlastitim sredstvima, a dodatno je iz Fonda solidarnosti EU osigurano 2 milijuna eura.

Idemo i u dogradnju OŠ Slava Raškaj u Ozlju te izgradnju sportske dvorane. Za to smo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bespovratno osigurali 6 milijuna eura, a dodatno su grad Ozalj i Karlovačka županija osigurali po 600 tisuća eura. Time će i ozaljska osnovna škola dobiti uvjete za rad u jednoj smjeni, što nam je prioritet.

Ostaje nam još jedino Prva osnovna školu Ogulin, za koju imamo spremnu dokumentaciju i prijavit ćemo je za dogradnju sa šest učionica, dva kabineta i tri sanitarna čvora i vjerujem da ćemo osigurati sredstva. Time bi sve osnovne škole, s iznimkom onih na području grada Karlovca, radile u jednoj smjeni.

Također, imamo spremno niz projekata kojima želimo mijenjati uvjete života i podizati standard života ponajprije na ruralnim područjima naše županije. U fokusu su nam sportske dvorane pri osnovnim školama, ali i veliki projekt ''Dodir civilizacija'', odnosno obnova naših starih gradova.

U više navrata smo osigurali sredstva Ministarstva kulture i medija, pomoću kojih obavljamo pripremne radnje i izrađujemo  potrebnu dokumentaciju, tako da imamo 4 potpuno spremna projekta: Stari grad Modruš, Stari grad Cetin, Stari grad Slunj i Drežnik Grad. Nećemo samo obnavljati zidove, nego će svaki stari grad imati svoju priču.

Budući da veliki investicijski ciklus u financijskoj perspektivi 2021.–2027. tek slijedi, a mi, što je najvažnije, imamo spremne projekte, samo čekamo javne pozive.

  • Građane dosta brine reforma zdravstva, odnosno prelazak općih bolnica na upravljanje državi te pripajanje domova zdravlja. Ima li razloga za zabrinutost?

-Ni slučajno. Nitko neće doći u Karlovac i odnijeti zgradu, opremu, sestre i doktore. Smatram da obje naše bolnice, i karlovačka i ogulinska imaju izvrsno medicinsko i nemedicinsko osoblje koje svoj posao obavlja stručno i kvalitetno.

Međutim, u situaciji kad se dugovi bolnica gomilaju i povećavaju se liste čekanja, vjerojatno ćemo se svi složiti da je potrebna promjena u organizaciji i upravljanju, odnosno -  reforma.

Građani, pacijenti, doista ne bi trebali ni znati ni osjetiti tko upravlja bolnicom; razina i kvaliteta zdravstvenih usluga mora ostati ista ili postati bolja.

Isto se odnosi i na domove zdravlja. Njihovim pripajanjem planiramo postići uštede jer će se smanjiti broj rukovodećih radnih mjesta i broj upravnih vijeća. To će svakako  doprinijeti administrativnim uštedama i učinkovitijem radu, a uštede ćemo uložiti u poboljšanje uvjeta rada,  kako bismo rješavali i riješili veliki problem manjka liječnika.  Želimo zadržati istu razinu zdravstvene skrbi, istu dostupnost zdravstvenih usluga, ili čak postići bolju  – to je bio i ostaje naš primarni cilj.