Mladen Kuka: "Uspon na krov Afrike bio je veliki događaj prije četrdeset godina"

Ove godine slavi se 440. rođendan grada Karlovca, a u sklopu te proslave bit će obilježeno i 40 godina od uspona karlovačkih alpinista na najviši vrh Afrike Kilimandžaro, koji je visok 5.895 metara. Taj pothvat odrađen je 1979. godine povodom proslave 400. rođendana grada Karlovca. Bio je to i veći uspjeh karlovačkih planinara i alpinista. Vođa ekspedicije prije 40 godina bio je poznati karlovački planinar i alpinist Mladen Kuka, koji je danas predsjednik Planinarskog saveza grada Karlovca i Planinarskog društva "Karlovac". Kuka je i prvi čovjek CEIK-a "Braća Seljan". Razgovarali smo s Mladenom Kukom o legendarnom usponu na Kilimandžaro i o tome na koji će način biti obilježeno 40 godina od tog velikog uspjeha karlovačkih alpinista.

Kako je to bilo prije 40 godina?

-Prije 40 godina uspjeli smo napraviti prvu visokogorsku ekspediciju u povijesti karlovačkog planinarstva. Za mene je to bila posebna stvar i veliki poduhvat u životu, jer sam tada imao nepunu 21 godinu, a uspio sam se popeti na vrh Kilimandžara i bio sam u bivšoj državi daleko najmlađi vođa ekspedicije, koja je išla na neki drugi kontinent. Ekspedicija je održana u sklopu obilježavanja 400 godina postojanja grada Karlovca.

Ta vaša ekspedicija bila je tada veliki događaj za Karlovac?

-Da, ekspedicija je zaista izazvala veliko zanimanje i stvarno je to tada bio veliki događaj. U to vrijeme su se radile ankete i izbor za najbolje u sportu, to su radili Karlovački tjednik i sportska zajednica, a mi smo prošli odlično. Prvi put u povijesti karlovačkog sporta dogodilo se da je Planinarsko društvo "Dubovac" postalo najbolji sportski kolektiv. To se preformuliralo pa smo dobili nagradu kao organizacija najmasovnijeg sporta, no uglavnom po prvi put postali smo laureati. Ono što je meni posebno drago je da sam te iste godine, kao vođa ekspedicije, izabran među devet najboljih sportaša grada Karlovca. To je do tada bilo nemoguće.  

Kako je došlo do toga da se organizira uspon na Kilimandžaro?

-Prvotna ideja bila je od mog velikog učitelja i mentora Rudolfa Starića Juce da ide na najviši vrh Irana Damavand, koji je visok 5.671 metar. No, tada je smijenjen Reza Pahlavi i vlast je u Iranu preuzeo Ajatolah Homeini, pa je to tada bilo vrlo trusno i nesigurno područje i morali smo promijeniti odredište. Na moj prijedlog odlučili smo se ići na Kilimandžaro i to je za nas bio veliki izazov.

Kako će biti obilježeno 40 godina od uspona na Kilimandžaro?

-Četrdeset godina od tog događaja obilježit ćemo predavanjem, koje sam već posložio, da se malo prisjetimo kako je to bilo, a bit će održana i akademija. Upoznao sam gradonačelnika Damira Mandića sa svim tim, pa će obilježavanje ove obljetnice ući u program proslave rođendana grada Karlovca.

Cijela je ekipa je tada bila mlada, kakve su bile emocije?

-Nitko od nas nije imao iskustva s visinama većim od 4.000 metara. Jedini u ekipi Mladen Dijačić i ja bili smo godinu dana ranije na najvišem vrhu sjeverne Afike i Maroka Jbel Toubkalu, koji je visok 4.167 metara. Svi ostali dečki bili su na vrhovima po Europi. Nije tu bilo nekakvog iskustva, pa je trebalo puno toga prelomiti u glavi. Danas to nije problem. Danas nije problem otići ni u Himalaje, jer je to sada komercijalna stvar. Nedavno smo Krunoslav Mlačak i ja organizirali predavanje o 40 godina uspona na Mount Everest, dakle bilo je to iste godine, kada smo se mi popeli na Kilimandžaro. Stipe Božić popeo se kao prvi Hrvat na Mount Everest, a mi smo dva mjeseca kasnije bili na Kilimandžaru.

To su bili i prvi koraci alpinizma u Karlovcu. Kako danas na to gledate?

-Da, to su bili prvi koraci alpinizma u našem gradu. Uspon na krov Afrike bio je veliki događaj i mnogi su se tada zainteresirali za alpinizam. 1979. godine vodio sam tu ekspediciju na Kilimandžaro, 1980. godine sudjelovao sam u osnivanju HGSS-a u Karlovcu. Sudjelovao sam u osnivanju alpinističkog odsjeka, instruktor sam speleologije, isto tako sam u vodičkoj organizaciji s najvišim licencama.

Planinarsko društvo "Karlovac" organizira planinarsku školu koju vi vodite. U kojoj je fazi?

-To je isto jedna od odrednica u mom životu, organizirao sam i vodio četrdesetak škola, planinarskih, speleoloških, ekspedicionističkih i alpinističkih. Tako i ova škola sada, koja je verificirana od Hrvatskog planinarskog saveza. Škola ide prema planu, zadovoljan sam s brojem polaznika. Srijedom se održavaju predavanja, a vikendom idemo na terenske vježbe u prirodu.  

Koja su nova predavanja u planu?

-Trenutno vodim razgovore s poznatim hrvatskim alpinistom Darkom Berljakom, koji je vodio brojne na vrhove iznad 8.000 metara, a vodio je i našu žensku ekspediciju na Mount Everest, kada su se četiri alpinistice popele na vrh svijeta. Napravili bi predavanje na kojem bi predstavili žensku ekspediciju, koja je bila na Mount Everestu. I dalje su u tijeku pregovori s Reinholdom Messnerom oko dolaska u Karlovac, a pregovaramo s još jednim poznatim alpinistom, a to je Hans Kammerlander. U zadnje četiri godine organizirao sam zaista vrhunska predavanja, posljednja dva u suradnji s Krunoslavom Mlačkom. Stipe Božić održao je predavanje "K2 trijumf i tragedija", Vedran Mlikota "Vlaji na Himalaji", Viktor Grošelj "Uspon na Makalu 1975." i nedavno je održano predavanje o usponu na Mount Everest 1979. godine. Od 26 sudionika ekspedicije osam više nije među živima, četrnaest ih je došlo u Karlovac, a samo četiri su se ispričala da nisu u mogućnosti doći.

Hoće li u gradu Karlovcu konačno biti postavljen spomenik Mirku i Stjepanu Seljanu?

-Osnovao sam CEIK "Braća Seljan" prije 22 godine i odradili smo petnaest ekspedicija na kojima smo istraživali njihov životni put. Napravljeni su putopisi, knjige i stotinjak dokumentarnih filmova. Osnovan je Muzej planinarstva i ekspedicionizma u Vili Anzić. 2013. godine lobirao sam kod Hrvatske pošte da se objave marke s likovima braće Seljan. Nadam se da će uskoro Karlovac dobiti spomenik posvećen braći Seljan. Dobio sam podršku Družbe "Braća hrvatskog zmaja" i karlovačkog gradonačelnika Damira Mandića. Što se tiče braće Seljan još dosta toga imamo za istražiti, pogotovo mjesto gdje je nestao Mirko Seljan, a to je Gran Pajaten. To znamenito arheološko nalazište pronašao je upravo Mirko Seljan. A što reći, planinarstvo i ekspedicionizam su moj život.   

Branko Obradović