Ministar Tomislav Ćorić u Karlovcu predstavio Nacionalni plan mehanizma oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021.-2026. godine

Nacionalni plan mehanizma oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021.-2026., predstavio je danas u Karlovcu ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić.

-Valja istaknuti da se Republika Hrvatska u kontekstu formiranja našeg plana oporavka i otpornosti usredotočila na šest prioriteta. Prvi najvažniji i financijski najznačajniji je prioritet razvoja gospodarstva, prije svega pod pretpostavkom zelene i digitalne tranzicije našeg gospodarstva, drugi je segment javne uprave, odnosno pravosuđa i državne imovine, treći je segment obrazovanja, znanosti i istraživanja, zatim tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo i inicijativa obnove zgrada uništenih nakon katastrofalnih potresa kojima je RH u proteklom razdoblju bila izložena.

Ukoliko se fokusiramo na segment gospodarstva, naša intencija koja se vidi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno financijske omotnice koju on pretpostavlja je omogućavanje domaćem poduzetništvu tranzicije na zeleno, odnosno digitalno gospodarstvo i povećanje proizvodnih kapaciteta, istaknuo je ministar Ćorić.

Otkrio je i koji će se projekti promovirati i financirati kroz ovaj plan.

-Kroz ovaj plan, posebice u segmentu gospodarstva, promovirat će se i financirati oni projekti koji omogućavaju smanjenje potrošnje energije i onečišćenja u svim oblicima, povećanje, odnosno unapređenje digitalne infrastrukture, bolje gospodarenje otpadom, zaštita biljnog i životinjskog, posebice biljnog svijeta u kontekstu naše prilagodbe klimatskim promjenama, odnosno borbe protiv još intenzivnijih klimatskih promjena.

Dobra je prilika naglasiti činjenicu da je alokacija iz nacionalnog plana koja Hrvatskoj nosi 9,9 milijardi eura, odnosno oko 47 milijardi kuna u bespovratnim sredstvima i ostatak u obliku financijskih instrumenata, uvjetovana provedbom određenih reformi, odnosno pridruženih investicija, usklađivanjem naših politika s preporukama europskog semestra i s ciljevima zelene, odnosno digitalne tranzicije koje proizlaze iz „zelenog plana“ kao krovnog dokumenta nove europske agende iz 2019. godine. Niti jedan projekt koji će biti financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ne samo u Hrvatskoj već bilo gdje u EU ne smije nositi značajniju štetu prije svega govorimo o gospodarenju otpadom, zaštiti okoliša i značajniju štetu i drugo, istaknuo je.

Osvrćući se na projekte Karlovačke županije koja je u različitim segmentima konkurirala s 29 projekata u vrijednosti od oko 73 milijuna kuna, između ostalog je istaknuo:

-Mi nismo NPO formirali po teritorijalnom principu, to nije logika ovog plana, nego je njegova logika kreiranje ukupne više razine održivosti, odnosno ekonomskog razvoja. Što se tiče pojedinih projekata koje ste konkurirali, vjerujem da su neki od njih i našli svoje uporište u NPO-u pa u konačnici i u kontekstu vaše Razvojne agencije i onog što radite. Aglomeraciju sam spomenuo, ne znam je li konkurirana ili nije bila, svi ti projekti su na razini Vlade, odnosno Ministarstva Regionalnog razvoja koje je prikupljalo projekte, bili uzimani u obzir. Ono što nam je u kontekstu ove omotnice iznimno bitno je činjenica da projekti koji su konkurirani i prošli su kroz roster nisu na razini raspisivanja idejnog projekta, već imaju konkretnu dokumentaciju. Zbog toga sam naglasio projekte iz vodokomunalne i nekih drugih tipova infrastrukture koji u ovom trenutku imaju lokacijske, odnosno građevinske dozvole kao jamstvo da će koliko god bude postupak javne nabave trajao, biti realizirani do 2024. godine, poručio je Ćorić.

Predstavljanju navedenog plana prisustvovale su i saborske zastupnice Nada Murganić, Marija Jelkovac i Maja Grba Bujević, županica Martina Furdek Hajdin, gradonačelnik Damir Mandić sa suradnicima i drugi uzvanici.