Bijela roda ili jednostavnije roda, jedna je od omiljenih ptica u narodu uz koju su vezane mnoge priče, pjesme i basne.

Međunarodni dan naših najpoznatijih ptica selica - bijelih roda

VIŠE IZ RUBRIKE

    Perje ove ptice je bijele boje, osim karakterističnih crnih rubova krila. Visoka je do jedan metar, a teška oko 3 do 3,5 kilograma. Ima duge, tanke noge i dug šiljast kljun narančaste boje. Bijela roda je mesojed i hrani se živim plijenom.  Bijela roda nije izbirljiva ptica pa tako ima raznolik jelovnik. Hrani se ribama, žabama, zmijama, puževima, gujavicama i kukcima. Upravo zbog svojih prehrambenih navika, boravi u nizinskim krajevima gdje postoji cijelo bogatstvo pašnjaka, poplavnih livada, močvara i jezera. Posebno je brojna u Posavini, u Parku prirode Lonjsko polje.

    Bijela roda jedna je od najpopularnijih selica. U naše krajeve dolazi u proljeće, a početkom jeseni seli se na jug. Rode različitih područja Europe imaju različite trendove migracije. Hrvatske bijele rode putuju preko Turske u Izrael te preko Bliskog Istoka prate rijeku Nil na jug Afrike. Tako prijeđu i do 10 000 kilometara u svega tri tjedna.

    Na proljeće se uglavnom prvi vraća mužjak, koji traži svoje staro gnijezdo. Nakon njega dolazi ženka te ako se par složi, potvrđuje svoju vezu širenjem krila, pomicanjem glave gore - dolje te klepetanjem kljuna. Takvi parovi trajno su vezani za cijeli život i imaju samo jedno leglo na godinu. Bijele rode grade jedna od najvećih gnijezda u ptičjem svijetu i svake godine ga nadograđuju. Takva gnijezda mogu doseći težinu i do 1 tone. Gnijezda rade od granja, najčešće u naseljima: na krovovima kuća, električnim stupovima te stablima.

    U Karlovačkoj županiji, bijela je roda uvijek bila omiljena među stanovnicima. O njezinoj povezanosti s čovjekom govori i činjenica da svoj dom uvijek gradi u blizini ljudi. No, 2019. godine pojavio se zabrinjavajući trend pada populacije bijelih roda na području Karlovačke županije. Razlog se pripisuje činjenici da se smanjio broj mladih, a taj zabrinjavajući podatak može se usko povezati sa samim raseljavanjem stanovništva. Naime, na mjestima gdje nema ljudi, nema ni obrađivanja zemlje, a ni košnje i samim time, odrasla bijela roda nema dovoljno hrane da nahrani troje do petero mladunaca. Štoviše, zabilježeno je nekoliko slučajeva gdje su razočarani mještani svjedočili bacanju ili jaja ili već rođenih mladunaca iz gnijezda kako bi roda uspjela prehraniti jednog ili dvoje mladunaca koje je sačuvala.

    Tako je broj mladunaca ove godine pao na svega 53, a 2018. godine taj broj je bio znatno veći i iznosio je 89, dok je 2017. godina bila rekordna po broju mladunaca s brojkom od 110. Od 2010. godine, od kada se vrše promatranja bijele rode na području Karlovačke županije, broj mladunaca se uglavnom kretao negdje oko 70-ak s iznimkom 2014. godine kada je taj broj iznosio 91 i s iznimkom već navedene 2017. godine. U gnijezdima je uglavnom zabilježen jedan do dva mladunaca, s iznimkom područja Rečice i Šišljavića gdje su u prosjeku zabilježena dva do tri mladunca po gnijezdu.

    Broj samih gnijezda nije toliko problematičan i uglavnom varira u manjem postotku nego broj mladunaca. Od 2010. godine, od kada se vrše promatranja bijele rode, broj aktivnih gnijezda ne pada ispod 40, s iznimkom 2018. godine, kada je ukupan broj aktivnih gnijezda bijele rode iznosio 39. Ne možemo sa sigurnošću reći koji je uzrok smanjenja ovih brojeva, ali možemo zaključiti da dok god stanovnici Karlovačke županije nastave s ovolikom pažnjom brinuti o bijelim rodama, ove ptice će nam se zasigurno vraćati i dalje. (ma)