Medijska pismenost - Kako prepoznati lažnu vijest kad prava vijest zvuči nevjerojatno

Premalo se kritički sagledava vijesti koje mediji plasiraju, pojavom interneta, a onda društvenih mreža sve je postalo dostupno, uz nikakav trošak svatko može biti izdavač i vijesti se nekontrolirano šire. Premalo se s djecom razgovara o problemima koje mediji donose i zamkama koje skrivaju, a u komentarima ispod tekstova na portalima otvoreno se iskazuje mržnja, prijetnje i vrijeđanje.

Koja je u tome uloga novinara, a koja je uloga primatelja, odnosno slušatelja, čitatelja ili gledatelja, te kako djecu naučiti da kritički promišljaju, teme su o kojima se sinoć raspravljalo na panel raspravi Medijska pismenost u perspektivi modernog društva. Rasprava je održana u sklopu Dana medijske pismenosti koju organiziraju Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku. Partner u organizaciji panel rasprave održane u Aquatici bio je Hrvatski radio Karlovac.

U raspravi su sudjelovali Anita Malenica članica Vijeća za elektroničke medije, Damira Gregoret Bobić novinarka RTL-a, Vlatka Vučić Marasović pomoćnica pročelnice Ureda župana Zadarske županije, Ana Šimunović komunikacijska stručnjakinja, Krešimir Macan PR stručnjak za odnose s medijima i stručnjak za političke komunikacije te novinar Aleksandar Stanković.

- Agencija je zajedno s UNICEF-om napravila jedno istraživanje u 2019. godini koje pokazuje da samo osam posto ispitanika zapravo kritički sagledava vijesti koje im se plasiraju, a samo jedna trećina roditelja s djecom razgovara o problemima i zamkama koje mediji donose, iznijela je Anita Malenica

Kako razlučiti što je prava, a što lažna vijest nije lako, osobito u Hrvatskoj, jer i sami novinari upadaju u tu zamku, ocijenio je Krešimir Macan.

- Mi smo imali slučaj da je iz sjedišta policije ukraden novac. Tko će vjerovati da je to stvarna vijest? Kad vam stvarne vijesti postanu toliko nevjerojatne da ne možete reći je li stvarna ili nije, onda je i ljudima koji su puno sposobniji to teže od nekih običnih konzumenata, ljudi koji čitaju medije na bilo koji način, naročito mladi. Što oni znaju što je u stvari stvarna vijest?,pita Macan.

Kolika je u tome odgovornost novinara da filtriraju vijesti koje su lažne, a koje su istina, Damira Gregoret Bobić je kazala da to rade redakcije. Anita Malenica, naglasila je da treba stati u obranu novinarske struke, jer informacija koju plasira ovisi i o izvoru informacije. Novinarstvo je odraz društva, ocijenila je Malenica.

-Pogledajmo si u oči i recimo da smo jedno zapušteno društvo i Hrvatskoj prije od političara i novinara trebaju prosvjetitelji. Samo ne znam tko će to u Hrvatskoj dati svojih 40 godina opismenjavanju Hrvatske kao što je Ghandi napravio u Indiji. Mislim da se kao društvo u cjelini trebamo razvijati i dovesti stvari na jednu bolju razinu, naglasila je Malenica.

Rekla je da su „najveće zlo“ komentari pod tekstovima, koje nitko ne kontrolira, a šire mržnju i to bez sankcija.  Stanković je naglasio da situacija ide u smjeru kad ne treba niti novinara, jer objavljuje tko želi i što želi „u bespućima interneta“. Takvu situaciju trebao bi promijeniti novi Zakon o elektroničkim medijima.

Ono u čemu su se svi sudionici složili bilo je da treba stvari početi mijenjati od djece, no tu je potrebna reforma obrazovnog sustava, odgovornost je i na roditeljima, ali i na društvu u cjelini, kako se moglo čuti.

-To možemo riješiti kroz učenje djece i mlađih, kroz obrazovni sustav da kritički razmišljaju, a onda ići prema starijima. Prije svega da ugradimo u obrazovni sustav da djeca uče od malih dana kritički razmišljati da ne uzimaju ništa zdravo za gotovo. Onda mi moramo aktivno kroz primjere, kroz rad, poput ovog razgovara i ovakvih medijskih dana upozoravati na primjere koji se danas događaju i vijesti koje su zavaravajuće, zaključio je Krešimir Macan.