Marmontova aleja: prije rekonstrukcije mali sat povijesti

VIŠE IZ RUBRIKE

Karlovac

Vijesti

Ovih se dana zatvara Marmontova aleja na Dubovcu, od kružnog toka do benzinske postaje radi rekonstrukcije državne ceste D6, koje je dio danas, a nekad je bila dio ceste koja je nosila ljepše ime - Lujzijana. Zadnji veći zahvat na početku Marmontove aleje bio je prilikom gradnje mosta prema Drežniku i kružnog toka. Prije nego nastupi nova regulacija i stignu bageri prisjetimo se i povijesti najpoznatije gradske aleje.

I kao što je već rečeno, aleja platana zasađena je na početku Lujzijane, svojevremeno najpoznatije ceste u Austrijskoj carevini, koja je vodila od Karlovca do Rijeke. Njezina je gradnja započeta 1804., a dovršena je u vrijeme francuske okupacije. Gradnju Lujzijane, u to vrijeme suvremene prometnice smatralo se inženjerskim pothvatom tadašnjih graditelja koje je vodio Filip Vukasović. Francuzi su u Karlovcu cestu pretvorili u aleju platana u čast maršala Augusta Louisa Viessea de Marmonta, glavnog guvernera Ilirskih provincija, koji je u doba Napoleona vladao ovim prostorima.
Aleja je dugačka 850 metara, izvorno je bilo posađeno 112 stabala javorolisne platane Platanus x acerifolia, a njihov je broj tijekom 200 godina mijenjao.
Primjerice prema magistarskom radu Bože Johe iz 1991. drvored je brojao 65 stabala, 32 primjerka na lijevoj i 33 na desnoj strani. Pretežno su to stabla platane platanus acerifolia, a primjećuje se i azijska i američka platana. Stabla su posađena u razmaku od 20 do 25 metara. Najmonumentalnije stablo u promjeru je 144 cm, opsega 440 cm i visine 33 metra kazuje podatak (1990. godine), spominje je i Radovan Radovinović u knjizi „Stari Karlovac“. Kao vrijedan spomenik horikulture aleja je od 1968. pod zaštitom države. Ime je po francuskom maršalu dobila 1930. godine, a iz tih godina datira i ova fotografija. Prema podacima tvrtke Zelenilo, koja skrbi o gradskim stablima i vodi pomnu evidenciju o njihovom broju i stanju po njihovom GiS-u danas u Aleji ima 108 platana, uz napomenu da dijelom ima i panjeva. Nadajmo se da će nakon ove rekonstrukcije broj stabala možda biti kao u počecima.
Mijenjala se ne samo Aleja nego i Dubovac. Nekad je u Aleji bila tvornica cipela „Josip Kraš“. Na njezinom je mjestu najprije je bilo "Novo" žitno skladište koje 1760. gradi Maksimilijan Fremaut. Kasnije ovo skladište za žitnicu kupuje veleposjednička obitelj Vranyczany. Poslije toga gradska općina preuređuje žitno skladište u vojarnu. Krajem 19. stoljeća kako u Karlovcu dolazi do razvoja industrije, Dioničko društvo (Ivan Lach -predsjednik, Edmund Lukinić, Kamilo Badovinac, Gustav Modrušan) kupuje zgradu za tvornicu kože. Andrija Jakil 1915. kupuje tvornicu u stečaju i poslije I. svjetskog rata razvija u tvornicu cipela.
Poslije II. svjetskog rata tvornica je nacionalizirana i postaje tvornica cipela "Josip Kraš". Zatvorena je 2000. i do temelja srušena, a na njezinom je mjestu trgovački centar "Lidl".
Da utješimo one koji se ne sjećaju, ako zamara danas čekanje u redu pred trgovinama, ovako je to izgledalo 1980-ih kad se u Aleji čekalo u koloni za gorivo.