Maja Furlan Zimmermann: Ovaj natječaj je primjer koji će nadam se slijediti i drugi gradovi

Ovaj natječaj je pokazao ono što cijelo vrijeme pokušavamo sebi dati u zadatak, a to je tražiti suglasje javnog dobra i struke. Čini mi se smo to ovdje stvarno uspjeli, rekao je gradonačelnik i saborski zastupnik Damir Mandić na otvorenju izložbe radova pristiglih na Natječaj za središnji dio glavne gradske osi u Karlovcu, popularno zvan „Nazorova“.

Izložba postavljena je u dvorani br. 11 na II. katu MV Trenda na tržnici i predstavljeno je svih 15 radova pristiglih na natječaj.  Natječaj je raspisao Grad Karlovac, a provelo ga je i organiziralo Udruženje hrvatskih arhitekata.

-Čestitao bih prije svega onima koji su osvojili prvu nagradu i svima vama koji ste sudjelovali u ovom natječaju, svima hvala jer ste prepoznali našu volju, naš trud, ali isto tako prepoznali ste Karlovac prije svega kao grad koji ima jednu povijest urbanizma od samih početaka. Prepoznali ste u konačnici da se zaista vrijedi potruditi na razini struke i ponudit neko svoje rješenje koji bi sigurno bilo barem pedalj naprijed u području prostornog planiranja u Karlovcu, rekao je uvodno Mandić i podsjetio na prethodna dva provedena natječaja, onaj za bivšu vojarnu Luščić i za ŠRC Korana.

-Ovaj natječaj je pokazao ono što cijelo vrijeme pokušavamo i sebi dati u zadatak to je tražiti suglasje javnog dobra općeg dobra i struke. Čini mi se da smo to ovdje stvarno uspjeli. Činjenica je da smo  ovdje imali jednu javno-privatnu parcelu, odnosno privatnog vlasnika koji je uz normalan razgovor prihvatio pravila koja je odredio Grad, odnosno koja smo mi kao predstavnici javnog dobra stavili na stol i rekli: „Idemo ovim putem“. Mislim da je ovo jedan natječaj koji će biti primjer kojeg će mnogi u Hrvatskoj pa i šire slijediti. Sada imamo iskustvo, imamo i znanje i imamo element koji je jako bitan u cijeloj ovoj priči, a to je element vizije. Mi imamo viziju budućnosti našeg grada i ne sumnjam da ćemo u tome uspjeti, poručio je.

Urbanizam i prostorno planiranje su spori, konstatirala je predstavnica Udruženja hrvatskih arhitekata, Maja Furlan Zimmermann i dodala kako se kroz odnos prema tim temama pokazuje zrelost jedne zajednice da upravlja svojim prostorom i da razmišlja na dobrobit svih svojih građana.

-Ovaj natječaj je uistinu primjer koji će ja se nadam slijediti i drugi gradovi u Hrvatskoj. Karlovac se pokazao nevjerojatno ekipiranim. Kao građani imate primjedbi, ali gledano izvana imate puno sreće jer imate gradsku upravu koja je sposobna, koja radi, koja poduzima prave korake kako bi zaštitila prostor i kako bi njime što bolje upravljala. Ovo je treći natječaj u nizu koji je i najkompleksnija karlovačka lokacija, rekla je Furlan Zimmermann i uputila molbu Mandiću da u preuzme Saborski odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo.

- Nama arhitektima je trn u oku jedan članak koji ukida obvezu provođenja natječaja za lokalne samouprave ako se ne radi o zemljištu koje je u vlasništvu Grada. Ovakve pozicije u gradovima, čak i da je ovo zemljište bilo 100 posto u vlasništvu privatnog investitora, ovo su lokacije koje moraju ići na javne natječaje i gdje se moraju izabirati najkvalitetnija arhitektonska rješenja jer je to odgovorno prema građanima, prema javnom interesu, to je odgovorno prema svim građanima Republike Hrvatske, jer Karlovac nije samo grad Karlovčana, Karlovac je i moj grad i ja želim, kad dođem u Karlovac, vidjeti nešto dobro, ne želim vidjeti nešto čega ću se sramiti i gdje ćemo pokazivati da kao društvo nismo dovoljno civilizirani, dodala je Maja Furlan Zimmermann koja je bila i članica Ocjenjivačkog suda.

U Ocjenjivačkom sudu bili su i potpredsjednik Društva arhitekata, građevinara i geodeta grada Karlovca, Luka Lipšinić,  kao tajnik ovog natječaja te Luka Krmpotić koji je u DAGG-u predsjednik Kluba arhitekata.

Kako su napomenuli time su stekli vrijedno iskustvo te sada DAGG može samostalno provoditi ovakve natječaje i kako su napomenuli „na takav se način boriti za što bolji i kvalitetniji prostor u Karlovcu“.

Najbolje rješenje za Nazorovu, po Ocjenjivačkom sudu je ono koje su zajedno izradili Vedran Pedišić, Stipe Gašpar, Maja Benković, Gordana Gregurić Miočić, Erick Velasco Farrera i Marina Petrač.

-Cilj nam je bio dokazati da uz kvalitetan urbanizam nitko ne gubi, ni privatni investitor niti javni interes. Probali smo sve maksimalno zadovoljiti kroz jedinstven arhitektonski jezik i nadam se da smo u tome uspjeli. Naravno, ovo je nekakav standard koji smo postavili, ali ono što je još bitnije, sada se nadam da ćemo imati dobre sugovornike za dijalog da do tog rješenja na kraju i dođe, da bude sprovedeno. Tu je jako puno aktera od Hrvatskih željeznica, Hrvatskih cesta, Grada, privatnog investitora, tako da se nadam da će oni svi imati razumijevanja i da ćemo uspjeti dosegnut taj standard koji smo postavili, a koji je dosta visok za Hrvatske prilike. Dosta smo ispreplitali interese, granice, kako bi došli do nekakvog optimalnog rješenja za sve, kazao je Stipe Gašpar iz Sangrad AVP ureda.

Gašpar je istaknuo nekoliko ključnih točaka iz rješenja koji oni predlažu ne samo za Nazorovu, već i za Sarajevsku, te prostor oko Autobusnog kolodvora.

-Prvo što bih istaknuo što smo povezali autobusni i željeznički kolodvor na način da smo ih grupirali u jednu građevinu u dvije razine. To je zapravo najveći izazov koji ćemo imati za sprovesti u djelo, i tu se najviše nadamo dijalogu sa Hrvatskim željeznicama i Gradom Karlovcem. Time smo gradu zapravo oslobodili parcelu trenutnog autobusnog kolodvora, koja se može iskoristiti bio za nekakve javne potrebe koje grad možda ima ili jednostavno za prodaju pa financiranje nekakvih drugih stvari po gradu. Uz to je i garaža u Sarajevskoj gdje zapravo dobivamo jedan objedinjeni terminal koji funkcionira po  park & ride sistemu, gdje će ljudi koji žive u Karlovcu lagano moći doći do tog kolodvora i biti u Zagrebu za 15 minuta.

Projekt se zapravo vrti oko nebodera kojeg privatni investitor želi izgraditi u Nazorovoj, kod Brze ceste.

-Neboder smo probali smjestiti da što manje smeta ostalim zgradama, da što manje trga zauzima jer smo imali velike zahtjeve za komercijalne sadržaje koji bi inače zauzeli jako puno prostora, ali način na koji smo mi to smjestili sam neboder zauzima minimum prostora. Bit će stambeno-poslovni, prvenstveno stambeni, sa poslovnim sadržajima u prizemlju. To je želja investitora. Imat će 18 etaža i smjestili smo više stanova nego što je traženo u manje etaža kako bi bio što ekonomičniji i kako bi ti stanovi bio što ekonomičniji, pojasnio je Gašpar kao i da su ispod nebodera planirane dvije podzemne garaže, jedna za građane, a jedna za stanare.

Prvoplasirano rješenje nudi i zanimljiva prometna rješenja, budući da se u zahvatu ovog projekta nalazi i pothodnik.

-Imamo dva kružna toka kako bi se lakše koristio autobusni kolodvor, kako bi autobusi puno lakše ulazili i izlazili i kako te bi time i sam grad bio bolje autobusno povezan. Pothodnik smo otvorili otvorom kroz taj kružni tok kako bi dobio svjetlo i zelenilo i postao puno ugodniji za prolazak i za korištenje i riješili smo naravno ulaz za invalide i bicikliste, rekao je Stipe Gašpar.

Izložba ostaje otvorena do 30. svibnja 2024. godine i može se razgledati radnim danom od 11 do 19 sati.