Prvi Karlovački

“Ljudima je potrebno biti pri ruci u njihovim životnim problemima”

14.02.2020

Županija

Razgovor: Doktorica znanosti Maja Vučinić – Knežević, pročelnica Upravnog odjela za hrvatske branitelje i zdravstvo Karlovačke županije

Početkom godine došlo je do pripajanja Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji s Karlovačkom županijom. Tako je došlo i do proširenja Upravnog odjela za zdravstvo, koji je postao Upravni odjel za hrvatske branitelje i zdravstvo. Nova pročelnica ovog odjela od 1. siječnja je doktorica znanosti Maja Vučinić- Knežević, koja je u Karlovačku županiju došla s dužnosti pomoćnice ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Razgovarali smo s novom pročelnicom o proširenom djelokrugu rada, o brojnim aktivnostima i aktualnostima vezanim uz Upravni odjel za hrvatske branitelje i zdravstvo.

Kako ste se snašli na novoj dužnosti i jeste li pohvatali sve konce?

-Bilo bi poprilično neskromno reći da sam pohvatala sve konce u tako kratkom razdoblju, ali  učim i nastojim što je moguće brže povezati ova kompleksna područja. Kada  dođete na neki novi posao postoji nešto gdje imate određena znanja, određena iskustva, a postoji i nešto što morate učiti. Zapravo, uvijek se mora učiti.

Došlo je do proširenja vašeg odjela i do promjene naziva. O čemu se radi?

-Došlo je do spajanja Ureda državne uprave, tako da je odjel koji se zvao Upravni odjel za zdravstvo, promijenio svoj naziv zbog toga što je proširio i krug djelovanja i on se sada zove Upravni odjel za hrvatske branitelje i zdravstvo. Ali naravno, odjel u svom djelokrugu obuhvaća i dio socijalne skrbi, koji je obuhvaćao i do sada. Povećan je opseg posla, ali postoje određene logične poveznice između tih područja. No, ono što je zasigurno točno, da sva tri područja, dakle hrvatski branitelji, zdravstvo i socijalna skrb su poprilično kompleksna područja,  izuzetno široka. Ta su područja zapravo bremenita mnogobrojnim problemima, jer ljudi koji se obraćaju u ovaj odjel, nikad se ne obraćaju jer im je dobro i zato što nemaju problema. Dolaze opterećeni raznim poteškoćama, mi smo tu da im budemo pri ruci i da im pokušamo u tim njihovim životnim problemima pomoći koliko je to moguće.

Koliko je u vašem poslu bitan pristup prema korisnicima?

-Jako je bitan pristup, i stalna spoznaja o pomagačkoj profesiji. Upravni odjel za hrvatske branitelje i zdravstvo je odjel, koji zasigurno u svom djelokrugu rada prima najviše stranaka i sam prijem ljudi, koji dolaze kod nas u nekoj nedaći je izuzetno bitan. Sam odnos prema našim strankama, puno puta riješi veliki dio problema. Dakle, mi moramo biti profesionalni i profesionalno i sukladno zakonima raditi naše poslove, međutim, jednako tako ne možete  ljudima pristupati bez emocija i bez ljudske topline, jer bi njihove nevolje na taj način samo mogli  pojačati. Dakle, mi svakako moramo biti profesionalni, ali moramo imati jedan izrazito visoki stupanj senzibiliteta prema ljudima koji ulaze u naše urede.

Što su socijalne potpore?

-Socijalne potpore se odnose isključivo na područje dijela socijalne skrbi i tu postoji nekoliko segmenata rada. Primjerice, postoje takozvane jednokratne financijske pomoći, koje se daju ljudima kada se u svojim životima nađu u posebno teškim situacijama. Na primjer, kada se radi o teškim bolestima, kupnji medicinskih pomagala, lijekova i sl. U tom dijelu pokušavamo paziti da se ova mjera ne kosi s pomoćima od strane centara za socijalnu skrb. To nije nešto što se ne smije raditi, naravno da jedna te ista osoba može imati pomoć s više strana, međutim pokušavamo  biti pravedni, kako bi pokušali izbjeći da netko ne bi dobivao pomoć s više strana, a netko drugi, tko se također našao u nekoj velikoj životnoj potrebi ne  bi dobio ništa. U prošloj godini kroz ovaj oblik pomoći prošlo je 178 žitelja naše županije. Zatim, realiziraju se pomoći prilikom rođenja djece, što je  izuzetno lijepi trenutak u našem poslu. U prošloj godini imali smo po našim statistikama 936 novorođenčadi, što ne mora biti točan broj, jer poneki roditelji, koji imaju pravo kod novorođenog djeteta dobiti 1.500, 00 kuna iz razno raznih razloga ne žele se obratiti županijskom uredu, što isto tako treba razumjeti, ali svi koji žele mogu to učiniti. Sljedeća socijalna mjera su troškovi ogrjeva. Dakle, to je jedan dio naših aktivnosti, u kojima se poslovi županije spajaju s poslovima centara za socijalnu skrb. Temeljem podataka dobivenih od centara, ljudi koji imaju zajamčenu minimalnu naknadu,  socijalna pomoć, ostvaruju ovo pravo. Do sada se radilo o iznosu od 950. 00 kuna za ogrjev, naravno  za korisnike koji se griju na drva.  Za 2020. godinu , planirano je određeno povećanje od 100 kuna, pa će iznos biti 1.050 kuna. U prošloj godini je 1.531 osoba primila tu pomoć. Jednako tako Karlovačka županija, najčešće u posljednje vrijeme prilikom Božićnih blagdana, daruje obitelji, koje su u izuzetno teškog materijalnog stanja, koje imaju veliki broj djece ili se nalaze u teškim situacijama. Zadnja socijalna potpora u ovom nizu je financiranje usluge pomoći u kući. Mjera ili usluga pomoći u kući je socijalna usluga, koju imaju pravo ostvariti ljudi starije životne dobi, dakle stariji i nemoćni. Pomoć u kući obično se organizira preko naših društava Crvenog križa, a nju jednako tako organiziraju Dom za starije i nemoćne osobe “Sveti Antun” i Općina Krnjak. To je zapravo jedna usluga, koja treba poslužiti i služi, kako bi stariji i nemoćni ljudi imali što bolju kvalitetu života , te da bi im se u njihovoj starosti pomoglo koliko je to moguće.

Koje ustanove pripadaju području zdravstva?

-Područje zdravstva je izuzetno široko područje i tu je zaista potrebna jedna velika koncentracija znanja, iskustva i povezivanja. Svi moji kolege i suradnici jako predano rade na svim područjima, pa tako i na području zdravstva. To područje obuhvaća naše tri bolnice Opću bolnicu Karlovac, Bolnicu Ogulin i Specijalnu bolnicu za produženo liječenje Duga Resa. Zatim obuhvaća šest domova zdravlja u Karlovcu, Dugoj Resi, Ogulinu, Slunju, Vojniću i Ozlju, Polikliniku za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Ustanovu za zdravstvenu njegu u kući, Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije, Zavod za hitnu medicinu Karlovačke županije i Dom za starije i nemoćne osobe “Sveti Antun”. Imamo i četiri centra za socijalnu skrb, koji ne pripadaju ovom broju  naših ustanova, jer ingerenciju nad centrima Karlovac, Duga Resa, Ogulin i Slunj ima Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politik,. međutim određeni dio financiranja tih institucija ide  i od strane Karlovačke županije.

Tragedija u Zagorju povukla je pitanje kontrole domova za stare i nemoćne. Tko provodi inspekcije?

-To je jedno izuzetno važno pitanje. U Karlovačkoj županiji imamo za sada 40 privatnih obiteljskih domova. To je jako važna i značajna stvar, jer je to nadogradnja nad kapacitetima, koje mogu osigurati država, županija, grad ili općina. Ova izuzetno velika tragedija, koja se dogodila u Zagorju, nema nikakvo opravdanje, o tome nema riječi. Poginulo je šestero ljudi, to je velika tragedija i strahota. Ono što je potrebno znati da županija kao takva nema ingerenciju kontrole  domova. Županija daje dozvolu za otvaranje  domova,  a sve inspekcije su pod ingerencijom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Da li je takva organizacija sasvim dobra ili nije, o tome bi se dalo diskutirati, da li bi bilo učinkovitije spustiti inspekciju na lokalnu razinu ili ne, uvijek ima raznih argumenata za i protiv. Međutim, ono što je važno reći, moje kolege iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku imaju mjesečne planove obilazaka svih tih ustanova na području cijele Hrvatske, pa tako i na području Karlovačke županije. To se zaista uredno i kontinuirano radi. Jednako tako rade se izvidi na terenu po anonimnim ili poznatim prijavama. Ponekad se dogodi da je neki privatni obiteljski dom potrebno zatvoriti. Za vrijeme moga mandata na mjestu pomoćnice ministrice morali smo zatvoriti četiri obiteljska doma, jer je jednostavno situacija bila takva da se više nisu poštivali potrebni uvjeti. Ono što se ponekad nažalost događa na terenu je, da prilikom otvorenja nekog doma imate savršenu sliku, svi minimalni uvjeti su ispunjeni, broj korisnika je takav kakav mora biti i kadar je točno takav kako je propisano. U međuvremenu se nažalost događa da ljudi svjesno rade neke greške, koje mogu dovesti do toga da se dom mora zatvoriti.

Što se radi unutar pridruženih odjela Ureda državne uprave?

-Rješavaju se različiti problemi branitelja koji se tiču nekih zaostataka iz rata, koji su vezani uz ostvarivanje statusa hrvatskog vojnog invalida, koji se tiču zdravstvenog osiguranja i slično. Dakle sve nedaće ili potrebe u kojima se nađe hrvatski branitelj može podijeliti unutar našeg ureda s kolegicama koje vrlo uspješno i kvalitetno odrađuju taj posao.  Ono što bih  željela posebno istaknuti, a vezano je uz branitelje, a područje koje naš ured ne radi, to je stambeno zbrinjavanje. To je dio aktivnosti ureda Ministarstva hrvatskih branitelja, koji se nalazi u zgradi Centra za socijalnu skrb u Meštrovićevoj ulici broj 10. To je jedna produžena ruka Ministarstva hrvatskih branitelja. Sve  drugo odrađuje se u našem uredu. Od naših građana dobivaju se pohvale u smislu odnosa prema njima i to je nešto što ću ja kao pročelnica sigurno njegovati i sigurno na tome inzistirati.

Kakva je situacijama s udrugama, koje vi financirate?

-Na području županije imamo 1.389 udruga, udruge su različite i nude različite programe. Unutar toga broja, , potrebno je istaknuti, da imamo 69 braniteljskih udruga, 90 udruga iz područja ljudskih prava i 157 udruga iz područja socijalne djelatnosti. Županija uglavnom u financiranju projekata  pokriva udruge iz područja socijale, branitelja i ljudskih prava. Svake godine se raspisuje natječaj u prvom kvartalu. Na taj natječaj mogu se prijaviti sve udruge koje žele, ali postoji nešto što se zove administrativna , te i kvalitativna provjera. Najuspješnije udruge, potom se financiraju naravno u obimu u kojem je to moguće. Nastojimo biti pravedni, koliko god je to moguće. Posebnu pozornost polažemo kod udruga koje rade s osobama s invaliditetom.

Postoje i decentralizirana sredstva, koja Karlovačka županija svake godine dobiva od Vlade. Za što su ta sredstva namijenjena?

-Da, to je takozvani dec ili decentralizirana sredstva, koja se dobivaju odlukom Vlade RH.. U ovoj godini Karlovačka županija uspjela je dobiti više od dva milijuna kuna više nego se očekivalo. Mislim da je to za svaku pohvalu.  Uz  decentralizirana sredstva, moram istaknuti i brojne projekte. Karlovačka županija jako brine o zdravstvenoj skrbi stanovništva te o tome da ta skrb bude na što je moguće višoj razini.. Proveden je jedan velik i kvalitetan projekt, a to je KAŽU zdravlje, koji je bio težak 11,5 milijuna kuna, a ta su sredstva poslužila za opremanje i poboljšanje rada ambulanti po gotovo svim jedinicama lokalne samouprave, gdje je to bilo potrebno. Zatim se rade veliki projekti vezani uz energetsku obnovu. To su bili radovi na ambulanti na Baniji, bolnici u Dugoj Resi, Domu zdravlja Duga Resa, ambulanti u Rakovici i Domu zdravlja  u Vojniću. Sve zajedno, iznosi oko 14,5 milijuna kuna. Zatim je rekonstruiran odjel hemodijalize Opće bolnice Karlovac, a u to je Karlovačka županija uložila 3,5 milijuna kuna. Za uređenje ginekologije utrošena su tri milijuna i 300 tisuća kuna, a u zamjenu dizala u Općoj bolnici Karlovac uloženo je sto tisuća kuna. Na Dom zdravlja Ogulin potrošeno je 880 tisuća kuna na zamjenu stolarije i uređenje sanitarnih čvorova. Već sam spomenula uređenje fizikalne terapije u Domu zdravlja Slunj. Još jedan izuzetno važan projekat  koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, ali uz podršku Karlovačke županije, je edukacija i specijalizacija liječnika. Uspjeli smo dobiti dvije specijalizacije hitne medicine, jednu specijalizaciju za obiteljsku medicinu u Ogulinu i jednu specijalizaciju u Vojniću za obiteljsku medicinu. Znači, četiri nova mlada specijalizanta.

S kime sve surađuje Upravni odjel za hrvatske branitelje i zdravstvo?

-Ovaj Upravni odjel ima vrlo intenzivnu suradnju s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, s Ministarstvom hrvatskih branitelja, Ministarstvom obrane, s Ministarstvom unutarnjih poslova, s mnogobrojnim zdravstvenim ustanovama i županijama. Također, tu je suradnja sa Središnjim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje te sa centrima za socijalnu skrb.

Kakva je situacija s humanitarnim akcijama?

-U  humanitarnim akcijama morate biti jako oprezni, jer smo svi skupa, nažalost, poneki put svjedočili da se humanitarne akcije mogu i zloupotrijebiti. Svaka humanitarna akcija ima svoju šifru i svoj naziv. Ako se organizira humanitarna akcija za  primjerice liječenje djeteta, onda ona nosi naziv LD.  Moraju se poštivati sva pravila struke. Ukoliko unutar humanitarne akcije ostane nešto novaca, iznos je moguće usmjeriti u neku drugu akciju, ali ona mora biti iste prirode, iste svrhe. Imamo stalne prikupljatelje pomoći, koji se konstantno bave humanitarnim akcijama, primjerice Udrugu Jak kao Jakov, ili Crveni križ. Ima i prikupljanja raznih donacija, a to bi također trebao biti strogo kontrolirani proces. U tom segmentu postoji velika i uspješna suradnja s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, jer je ono ovlašteno provoditi i kontrolirati sve te procese. Na svu sreću u Karlovačkoj županiji nemamo tih problema. Moram reći da su ljudi u Hrvatskoj izuzetno senzibilizirani kada nekome treba pomoći, pogotovo u teškim situacijama.

Upravni odjel za hrvatske branitelje i zdravstvo ima i dislocirane jedinice. Gdje se one nalaze?

-Dislocirane jedinice su izuzetno važne, a dobili smo ih pripajanjem Ureda  državne uprave. Radi o Ogulinu, Slunju i Dugoj Resi. U tim jedinicama rade kolegice na problemima branitelja. Na taj način omogućavamo ljudima, kojima je potrebna pomoć i koji se moraju obratiti u te urede, da ne moraju putovati u Karlovac, već da mogu svoje probleme rješavati tamo gdje žive. Dakle, radi se o braniteljima koji žive u Ogulinu. Slunju i Dugoj Resi, te okolnim mjestima. Kolegice također pomažu i u ispunjavanju različitih formulare, a jednako tako ne opterećuju stranke prikupljanjem brojnih dokumenata, već se oni potražuju po službenoj dužnosti.

Branko Obradović

Foto: Igor Čepurkovski