Cilj ovog projekta prvenstveno je popularizirati vinarstvo i vinogradarstvo njegujući autohtonost i jedinstvenost lokacije, turističkog sadržaja i prepoznatljivosti lokacije na korist lokalnoj zajednici
Kurija Plepelić dvori postaje Istraživačko – edukacijski centar za vinarstvo i lovstvo
VIŠE IZ RUBRIKE
U kuriji Plepelić dvor u Vrhovcu, koja je nekad bila u vlasništvu obitelji Zrinskih i Frankopana, od prošle godine darovnicom Ministarstva držane imovine postala je vlasništvo Grada Ozlja, danas je održan stručni skup o revitalizaciji autohtonih sorata vinove loze te aktivnostima koje su pripremljene za razvoj lovstva i vinarstva u ozaljskom kraju, kao i novoj namjeni kurije.
Kako nam je izjavila gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić, na toj lokaciji uz vlastita sredstva ali i sredstva iz fondova EU, u sljedećih pet godina, uz već postojeći eksperimentalni vinograd, namjera nam je kuriju Plepelić pretvoriti u Istraživačko – edukacijski centar za vinarstvo i lovstvo, s muzejskim zbirkama vinarstva i lovstva.
-U brojnim, još uvijek očuvanim, stoljetnim vinogradima evidentiran je velik broj starih, gotovo isčezlih sorata. Zahvaljujući znanstvenicima sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a posebno našem ozljaninu, doc.dr.sc. Domagoju Stupiću sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, koji inače vodi ovaj projekt, genetičkim analizama utvrđeno je sedam novih, genetički unikatnih -autohtonih trseva jedinstvenih samo za ovo vinogorje te nekoliko izrazito rijetkih sorata interesantnih za daljnja istraživanja. Autohtone sorte potvrđene su na području Vrhovca, Vivodine, Fratrovaca ozaljskih te Svetičkog Hrašća. Tako je u svibnju prošle godine posađeno prvih 50 trsova nekoliko dosad utvrđenih autohtonih i rijetkih sorata, a plan je posaditi ukupno 300 trsova. Cilj ovog projekta prvenstveno je popularizirati vinarstvo i vinogradarstvo njegujući autohtonost i jedinstvenost lokacije, turističkog sadržaja i prepoznatljivosti lokacije na korist lokalnoj zajednici, zaključuje Lipšinić.
-Naravno da su vinogradari i vinari ozaljskog kraja zainteresirani za sadnju i uzgoj starih domaćih sorti, rekao je predsjednik Udruge Stjepan Čulig. Do prvih loznih cjepova treba proći još dvije do tri godine, ali mišljenja je, priča će biti pun turistički pogodak.
- Ovo je jedna fantastična priča, koja traje jedno sedam, osam godina, a nastala je na ideji Domagoja Stupića, koju smo mi svesrdno prihvatili. Ali to je uobičajeno vrijeme, jer od početka projekta do prvih masovnijih sadnji vinograda treba proći do dvanaest godina. Prošle godine posađeno je 50-tak probnih trsova, ove godine oko 150, a da bi dobili prve lozne cjepove bit će potrebno još oko dvije do tri godine. Osobno sam, kaže Čulig, zainteresiran uzgajati upravo autohtone domaće sorte, kao što vjerujem i velikoj većini mojih kolega vinogradara iz našeg kraja. Iako one još nemaju imena, vjerujem da ćemo i to riješiti uz pomoć struke i to za one sorte koje pokažu najbolje rezultate. Naravno, zvat će se po našem ozaljskom kraju, među ostalim je rekao Stjepan Čulig.
Docent Domagoj Stupić kaže da im veliki posao tek sad predstoji. -Od svakog genotipa, sorte posadit ćemo pet do deset trsova i onda ćemo ih pratiti oko tri do četiri godine, a one koje bude interesantne, razmnožit ćemo u većoj količini kod zainteresiranih vinara. Dakle procjena gospodarske vrijednosti nam je sljedeća faza projekta.
-Od 85 uzoraka genetičke identifikacije sorata, utvrdili smo 25 unikatnih genotipova, dakle autohtonih, sedam je potvrđeno kao sorte, a ostalih 18 još ispitujemo. U pravilu još im imena ne znamo, stariji stanovnici ih zovu ili belina, črnina, pa ćemo kad dođemo do te faze priznavanja sorata u skladu s tradicijom vinogradarenja odlučiti i o njihovim imenima, kaže Stupić. Na novinarsko pitanje jesu li stare sorte otpornije na bolesti od današnjih Stupić kaže da nisu i da su jednako podložne bolestima.
-Sve je to ista, europska vrsta vinove loze koja nije otporna na bolesti i koja mora imati zaštitu kemijskim sredstvima. Isto kao i svaku drugu lozu i ove stare sorte tretirat ćemo kemijskim sredstvima, naravno neke će imati možda veću, neke manju toleranciju, ali sorte otporne na bolesti nema. Tako da smo razriješili i ovu zabludu.
Na današnjem sastanku o nastavku projekta istraživanja sorti i aktivnostima u kuriji Plepelić dvora, govorili su će znanstveni djelatnici Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo i Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta Zagreb, te Gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić. (rb)
Foto:i.č.
