Kulturno žarište Karlovca povodom svog 183. rođendana pripremilo razne poslastice

Uz nas je od malih nogu, na neki način mogli bismo reći kako je naš drugi dom. Vjerna suputnica koja nam otkriva novi svijet mašte. Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" 1. ožujka proslavila je svoj 183. rođendan, kroz šalu možemo reći, kako ova "stara dama" uvijek iz svog rukava izvuče neku dobru knjigu kako bi nam ispunila dan i uvukla nas u svijet mašte.

Povodom rođendana karlovačke knjižnice razgovarali smo s ravnateljicom knjižnice Jasminom Milovčić, koja nam je istaknula što sve očekuje članove knjižnice, ali i ostali građane.

- Kao i svake godine, povodom rođendana Gradske knjižnice nastojimo prikazati nešto iz bogate prošlosti karlovačke knjižnice. Ove godine to je izložba u Izložbenom salonu "Ljudevit Šestić" pod nazivom "Dušan Lopašić: karlovački novinar, publicist i pisac". Također, ovom prigodom, valja istaknuti našu digitalnu našu digitalnu platformu, odnosno digitalni repozitori gdje se nalaze razne karlovačka izdanja. Gradska knjižnica nastoji što više svoga sadržaja prilagoditi mladima i novim tehnologijama, pa smo ovom prigodom izradili virtualnu čestitku, odnosno uradak koji je 3D printerom izradio naš informatičar u suradnji s Dječjim odjelom i kolegom, knjižničarom Mariom Šimićem, istaknula je ravnateljica Milovčić.

Izložba "Dušan Lopašić: karlovački novinar, publicist i pisac" otvorena je za posjetitelje do 31. ožujka, a nastala je povodom rođendana knjižnice, ali i 100. obljetnice smrti Dušana Lopašića, prvog karlovačkog profesionalnog novinara. Lopašić, erudit s čvrstim moralnim i političkim stavovima, izvanredna je pojava na karlovačkoj povijesnoj sceni. Nakon kratke novinarske izobrazbe i brušenja pravaške doktrine u sušačkoj Slobodi, početkom 1884. u rodnom Karlovcu pokreće Svjetlo, prve novine izrazito lokalnog sadržaja. U njemu i u kasnijim inačicama Slogi i Glasonoši, punih će 35 godina na tjednoj osnovi pratiti, bilježiti i komentirati društveno-politički i kulturni život našeg grada, stvarajući tako predragocjenu bazu podataka istraživačima lokalne povijesti.

-Dušan Lopašić izrazito je važna povijesna ličnost u karlovačkom društvenom, kulturnom i političkom životu. On svojim primjerom predstavlja novinarstvo, ali i bilo koji drugi posao u kojem se nastoji pokazati spremnost i ustrajnost za dokazivanjem istine, nadodao je koautor izložbe Miroslav Katić.

U stvaranju izložbe uvelike je pomoglo kulturno blago karlovačke knjižnice, odnosno svi izvori koji su upotrebljeni u izložbi dio su velikog fonda starih novina, koje se nalaze na Zavičajnom odjelu Gradske knjižnice.

Povodom svoga rođendana, karlovačka knjižnica svojim sugrađanima predstavlja i novi vizual Digitalne knjižnice na kojem se nalazi pravo bogatstvo karlovačke književne građe, a kako nam kroz razgovor i ističe voditeljica Digitalne knjižnice, knjižničarka Aleksandra Mikić-Grginčić, najtraženije i najčitanije su karlovačke novine, odnosno Karlovački tjednik.

-Naš portal živi već od 2008. godine, ali tada je bio samo objavljen Karlovački tjednik do 1985. godine. S vremenom su se promijenili standardi za digitalizaciju, išli smo u korak sa strukom i počeli smo objavljivati karlovačke novine, odnosno Karlovački tjednik, koji je najtraženiji i koji ima najduži vijek izlaženja. Novine baštinimo na našem Zavičajnom odjelu. Sada smo zaokružili digitalizaciju novina do godine 2008. Na našoj Digitalnoj knjižnici tako trenutno možete pronaći sve brojeve Tjednika od prvoga broja koji je izašao 3. srpnja 1953. godine, pa sve do konca 2007. godine. Naravno, u planu nam je objaviti i preostale brojeve do tekućeg, rekla nam je knjižničarka Aleksandra Mikić-Grginčić.

Uz Karlovački tjednik, na digitalnoj platformi se nalaze i list Hrvatska sloboda te karlovački kalendari.

-Kalendari imaju veliku povijesnu i kulturnu vrijednost. Digitalizaciju smo počeli s Almanahom Ilirskim u izdanju Juraja Matije Šporera, za kojega se kaže u znanstvenoj literaturi da je preteča Ilirizma. Možete vidjeti i Karlstädter Schreib - Kalender, koji je izlazio za vrijeme Austro-ugarske monarhije, pisan je njemačkim jezikom. Također, digitalizirali smo i Nadu, Karlovački Šoštar te Proroka. To su za sada naši kalendari, koji su ujedno i dio naše ilirske zbirke. Oni se sada nalaze u preventivnoj zaštiti do proglašenja kulturnim dobrom, nadodala je Mikić-Grginčić.

Karlovačka je knjižnica i ovoga rođendana pokazala kako ponosno i vjerno čuva zanosnu titulu jedne od najstarijih i, po književnoj građi, najbogatijih hrvatskih knjižnica.