U posjetu organiziranom stanovanju Doma Vladimir Nazor

Kroz tri godine većina djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi više neće biti u domu

VIŠE IZ RUBRIKE

U stanu je bolje, kaže Sara, sve je lakše organizirati

Mali i mladi korisnici Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor, njih petero, od prošlog su tjedna na novoj adresi. Naime, Dom Vladimir Nazor otvorio je još jedno organizirano stanovanje sa sveobuhvatnom podrškom, a radi se o novouređenom stanu od 80-ak kvadrata u istoj ulici.

Posjetili smo ih nekoliko dana nakon svečanog otvorenja i useljenja. Dočekalo nas je troje stanara, najstarija Sanja, te brat i sestra Jan i Sara, a pridružio im se i najstariji brat Damjan. On je upisao srednju školu u Zagrebu te će od jeseni preseliti, nadaju se i preporuka je da to bude također u organiziranom stanovanju.

Vrijeme je praznika pa su Damjan i Jan čitali stripove, kao i Sara, Sanja je odmarala prije odlaska na posao, a zašto im je ljepše u stanu, nego Domu objasnila nam je Sara.

-Bolje je zato jer ovdje možemo imati ručak ranije ili kasnije, zato što nas je manje i sve je lakše organizirati.

Razne kućanske dužnosti imali su i u Domu; pospremanje, čišćenje, pomoć u kuhinji, ali u organiziranom stanovanju to je drugačije. Bilo je vrijeme da se počne pripremati ručak, a troje braće i sestara su lakto-vegani pa se za njih pripremaju takvi obroci. No, Damjan teti Lani spremno priskače u pomoć oko sjeckanja povrća i pripreme ručka kao i Sanja.

Pripremali su tjesteninu u bijelom umaku sa šampinjonima sa djecu koja su vegani, a Sanja je za sebe pripremala još i piletinu.

-Pomagala sam u kuhinji i u Domu, ali vikendima i poslijepodne, oko pranja suđa i nekih lakših poslova. Ovdje baš učim kuhati, a to mi je važno kako bih mogla živjeti sama.

Lana je pedagoginja i posao stručnog suradnika u vrtiću zamijenila poslom odgojitelja u organiziranom stanovanju. Majka je petogodišnjeg dječaka, a u šali dodajemo kako je ovo priprema za ono što ju čeka, jer svaka dob nosi svoje.

-Ovdje radim više „u praksi“ s djecom i brinemo o svim njihovim potrebama. Uči ih se samostalnosti, ali mi odgojitelji smo tu da im pomognemo u onome što ne znaju sami ili ne znaju dovoljno dobro. Rekla bih da se ovdje radi priprema za život. Prati se sve od školskih zaduženja, slobodnih aktivnosti, druženja. Tu smo za razgovor s djecom i bilo koju vrstu pomoći koju oni trebaju, kaže Lana.

U stanu djeca uče one svakodnevne, praktične stvari, od kuhanja i pripremanja obroka, održavanja higijene prostora i osobne higijene. Funkcionira se obiteljski.

-Ne bih to baš usporedila s roditeljima, ali ovakav način brige je najsličniji tome. Zapravo je organizacija života kao i kod kuće. Kad treba u školu kao i roditelj za njih idem u školu, isto je i kod odlazaka liječniku.

-Lana je imala intrinzičnu motivaciju zaposliti se ovdje, dodaje ravnateljica Centra Vladimir Nazor, Nataša Horvat, podsjetivši da imaju još jedan ovakav stan u kojem je smješteno petero korisnika u Ulici Pavleka Miškine.

Deinstitucionalizacija je put kojim će se definitivno ići kad je u pitanju briga o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

-Svakako je budućnost širenje ove usluge i bilo bi idealno kad bi se to moglo u što većem opsegu, međutim, realan je problem doći do stambenog prostora. Tu su nam otvorene ruke i možemo to riješiti preko projekata i EU fondova, kupiti stan ili ga unajmiti u dogovoru s našim Ministarstvom, a možemo i tražiti da nam država prepusti stanove iz svog vlasništva, napomenula je Horvat i dodala da i djeca više vole ovakav način smještaja.

-Usudila bih se reći da je ovo ipak prirodniji način odrastanja za djecu, kad već moraju biti u sustavu socijalne skrbi, jer je najsličniji onom obiteljskom. Što se tiče načina funkcioniranja i to je također kao u obitelji. Odgajatelji su s djecom 24 sata i izmjenjuju se kroz smjene, djeca sudjeluju u svim aktivnostima primjereno dobi. Trudimo se napraviti homogenu grupu pa su u P. Miškine djeca viših razreda osnovne škole i srednjoškolci dok su ovdje djeca osnovnoškolskog uzrasta, pojasnila je Horvat i dodala da je u jednom organiziranom stanovanju zaposleno šest odgajatelja pa je u ovoj ustanovi sada stalno zaposleno 45 ljudi plus ravnatelj, a sa zamjenama za bolovanje 48.

Plan transformacije i deinstitucionalizacije te prevencije institucionalizacije je napravljen i po godinama je predviđeno kako će se to odvijati, a odobrilo ga je Ministarstvo. U planu je još svakako imati dva stana ovog tipa što znači organizirano stanovanje sa sveobuhvatnom podrškom te jedan stan, odnosno organizirano stanovanje sa povremenom podrškom.

-Što se tiče organiziranog stanovanja s povremenom podrškom trebali bi  uskoro dobiti stan na adresi Nehajeva 4 na Švarči, a za druga dva stana smo još u pregovorima, naglasila je ravnateljica.

Do kraja 2027. godine planirano je da omjer smještaja u odnosu na izvaninstitucijske usluge bude 10 naprema 90 posto. To bi značilo da bi u organiziranom stanovanju bilo smješteno 25-ero djece, a u Domu bi bilo smješteno 14 korisnika. Za ilustraciju, sada je u Domu Vladimir Nazor smješteno 35-ero djece.

Ako većina djece bude smještena u stanove, a ne više u Domu, nameće će pitanje što će biti sa samom zgradom Doma.

-Dom ostaje jer uvijek postoji velika potreba za smještajem djece. Namjera nam je da to bude prvenstveno za prvi prihvat djece, kad prvi put dođu da se socijaliziraju, naviknu, upoznaju. Različite su priče svakog djeteta i ima onih koji se mogu uklopiti bez problema, ali ima i onih kojima treba određeni period adaptacije. U Domu će se također održavati poludnevni boravci. Na trenutnom odjelu za dječake će biti dio za pružanje psihosocijalne podrške za grupe udomitelja, isto tako za razne edukacije. Na zadnjem katu gdje su sada djevojčice, imamo mogućnost dva boravka i dvije kupaonice pa bi dio bio namijenjen smještaju dječaka, a dio djevojčicama. U dvorišnoj zgradi gdje nam je proširen kapacitet i trenutno su četiri korisnika, ali, to je tek plan iza 2027. i nije u ovom sad planu, uredili bi prostor za prihvat djece mlađe kronološke dobi, odnosno od tri godine. Trenutno nemamo uvjete za to. 

Planira se povećanje broja korisnika Psihosocijalne podrške i to za 60 korisnika kao i povećanje broja korisnika Boravka za 70 korisnika

-Za navedeno širenje izvaninstitucijskih usluga u sklopu procesa transformacije potrebno je zaposliti 20 radnika, 19 stručnih radnika za provođenje usluga te jednog novog radnika za računovodstvo zbog povećanog obima posla. Uz navedena nova zapošljavanja, potrebna je preraspodjela petero postojećih radnika, od toga dva na novo radno mjesto-socijalni pedagog, troje na isto radno mjesto u sklopu nove usluge, pojasnila je Horvat.

Centar za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor trenutno pruža usluge savjetovanja, psihosocijalne podrške, boravka, organiziranog stanovanja i smještaja te osigurava provođenje mjere Intenzivne stručne pomoći i nadzora. Korisnici su djeca bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca žrtve obiteljskog, vršnjačkog  i drugog nasilja, djeca žrtve trgovanja ljudima, mlađe punoljetne osobe, obitelji u riziku i udomiteljske obitelji kojima je zbog određenih okolnosti potrebna stručna ili druga podrška.

-Što se tiče mjere Intenzivne stručne pomoći i nadzora ona se izriče zbog visokog rizika u obitelji za zdrav psihofizički rast i razvoj djeteta. Kako joj naziv kaže redovno se provodi nadzor i izvještava se Centar za socijalnu skrb. Kroz tu mjeru ima i pozitivnih pomaka, ali nažalost dogodi se i potreba za izdvajanjem. 

Planiraju proširiti i uslugu boravka u koju je uključeno 50-ak djece kroz pet grupa.

-To sad širimo na Ogulin i krećemo ove jeseni. Jedna grupa poludnevnog boravka će bit u samom Ogulinu, a jedna grupa u Plaškom u školi. Trebala bi biti jedna grupa poludnevnog boravka u Dugoj Resi, a u planu je i Rečica, ali to još trebamo razmotriti. Da pojasnim, djeca koja dolaze u poludnevni boravak su djeca koja žive u svojim obiteljima, ne procjenjuje se da je potrebno izdvajanje iz obitelji već se određene trenutne poteškoće rješavaju putem savjetodavnog rada odgajatelja. Djeci se pruža pomoć u učenju. Poteškoće u učenju su najčešći razlog zašto djeca budu smještena u poludnevni boravak, ali naravno iza toga se krije niz okolnosti koje utječi da dijete ne postiže dobar rezultat. S djetetom se radi paralelno na stjecanju kako socijalnih tako i drugih vještina koje mu pomažu da se bolje nosi s različitim situacijama, rekla je Nataša Horvat.

Budućnost ove usluge je upitna, jer je u koliziji s novom organizacijom provođenja nastave, odnosno s cjelodnevnom školom.

-Naš stav je da cjelodnevna nastava ne rješava problem potrebite djece već problem potrebe reforme školstva. Moje je osobno mišljenje da će trebati drugačije organizirati tu uslugu, a ukoliko se bude smatralo da ona više nije potrebna, pomoć djeci će se pružati na drugi način.