Koronavirus promijenio svakodnevicu, donio strah i neizvjesnost

Pojava globalne zarazne pandemije koronavirusa pokazala je čovječanstvu koliko je krhko u suočavanju sa strahom i neizvjesnošću. Novi su izazovi stavljeni pred sve nas i to u svim sferama života. Svakodnevica se u potpunosti promijenila i koliko god ona nama ne odgovarala, morat ćemo s njome živjeti duže vrijeme. Situacija u kojoj se nalazimo za sve nas je nova i pred svima nama su izazovi, kako u profesionalnom tako i osobnom životu, a utjecaji na mentalno zdravlje pojedinaca mogu biti veliki.

U sklopu Opće bolnice Karlovac i Odjela  za psihijatriju  oformljen je tim za psihosocijalnu pomoć koji sačinjavaju dva  specijalista psihijatrije te dvije medicinske sestre, prvostupnice sestrinstva. Tim pomaže bolesnicama u samoizolaciji i pacijentima oboljelim od COVID-19.Također, dostupna je pomoć  i podrška i svim zdravstvenim djelatnicama koji su direktno izloženi kontaktu s Covid pozitivnim pacijentima te samim tim izuzetno izloženi stresu koji iz toga proizlazi.

O utjecaju Covida-19 na mentalno zdravlje razgovarali smo s psihijatricom, doktoricom Jasminkom Oštrek.

Koliko je trenutno, u ovom promijenjenoj svakodnevici važno brinuti o mentalnom zdravlju?

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja! Zato je važno svakodnevno voditi brigu o mentalnom zdravlju, baš kao i o tjelesnom zdravlju, održavanju higijene, kontrolnim pregledima, zdravim stilovima života. Možemo očekivati da će doći do porasta psihičkih poremećaja u cijeloj zemlji pa su edukacija o tome, probir za one sa simptomima i dostupnost liječenja važni za ublažavanje posljedica Covid-19 na mentalno zdravlje.

Kako se nositi s ovom situacijom na najlakši mogući način?

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, preporuča se ne koristiti pušenje, alkohol i slične oblike suočavanja s osjećajima, već se treba osloniti na vještine koje su i ranije pomagale u suočavanju s kriznim situacijama i životnim izazovima. Istražite činjenice iz vjerodostojnih izvora informacija, a koje pomažu odrediti rizik i preventivna ponašanja. Ograničite brigu i uznemirenost smanjenjem vremena koje koristite praćenjem informacija i vijesti vezanih uz pandemiju. Te vijesti ne bi trebalo provjeravati više od dva puta dnevno. Sve više od toga djeluje stresogeno, uznemirujuće i povećava razinu tjeskobe i anksioznosti.

Strah je puno veći ako od koronavirusa oboli član uže obitelji. Kako tada postupiti?

U svakoj kriznoj situaciji važno je prvenstveno voditi brigu o sigurnosti, pridržavati se higijenskih i drugih preporuka nadležnog liječnika i Nacionalnog kriznog stožera. Dobro je razgovarati s bližnjima, obitelji i prijateljima, istaknuti osjećaje i potrebe, podijeliti brige. Ukoliko morate biti u kući, održavajte zdrave stilove života, pravilnu prehranu, spavanje i tjelovježbu.

Koje su vaše preporuke kako provoditi vrijeme i koliko je važno stvoriti dnevnu rutinu?

Dnevna rutina od izuzetne je važnosti za stabilnost psihičkog aparata, ona nam daje strukturu i osjećaj kontrole i upravljanje svojim životom, u situaciji koja nam se čini i ovako teško kontrolirajućom. Ovo teško razdoblje ipak nudi priliku da se unaprijedi naše razumijevanje pružanja psihološke pomoći i zaštite mentalnog zdravlja koja je fokusirana na prevenciju.

Društvena smo bića, što se dogodi kada se odjednom prekinu socijalni kontakti? Koliko je važno ostati povezan i održavati društvene kontakte u digitalnom svijetu?

Iako smo fizički udaljeni, ne znači da se trebamo i socijalno udaljiti. Naime, prekidanje socijalnih kontakata može voditi u pogoršanje psihičkog stanja. Razgovor je ponajbolji alat koji svatko od nas ima na raspolaganju za očuvanje mentalnog zdravlja. Predlaže se upotreba digitalnih tehnologija za smanjenje utjecaja socijalnog distanciranja. Također se potiču vjerske ustanove, teretane i druga uobičajena mjesta okupljanja emitiranje redovitih on-line sadržaja.

Tko bi sve trebao potražiti psihološku pomoć?

ukladno preporukama Hrvatskog psihijatrijskog društva razvidno je da ova kriza vezana uz pandemiju koronavirusa može potaknuti pogoršanje psihičkog stanja kod osoba koje su od ranije bile u psihijatrijskom tretmanu, kao što može doći do pojave psihijatrijskih smetnji i kod onih koji su do sada bili zdravi. Normalno je osjećati se tjeskobno, zabrinuto, napeto, prestrašeno ili potišteno u ovoj situaciji. Međutim, ukoliko su ta stanja preintenzivna ili potraju predugo, dobro je potražiti psihološku pomoć. U Karlovačkoj županiji otvorene su i dvije telefonske linije za psihosocijalne intervencije, jedna pri Crvenom križu, a druga pri Društvu psihologa, pa je moguće i na taj način posavjetovati se i dobiti psihološku podršku.

Jesu li vas građani kontaktirali i na koji način mogu doći do osobno do vas u ovoj situaciji?

Djelatnici našeg Odjela svakodnevno su u brojnim telefonskim konzultacijama s ljudima koji se žele savjetovati oko svog stanja, uzimanja psihofarmaka, kontrolnih pregleda... Hitna psihijatrijska ambulanta i Odjel za psihijatriju trenutno su dislocirani u glavnom objektu karlovačke Bolnice, no prije svakog dolaska bilo bi dobro konzultirati se telefonski ili preko svog obiteljskog liječnika koji nas redovno konzultiraju vezano uz brigu i terapiju za naše zajedničke pacijente i očuvanje njihovog zdravlja.

U zadnje vrijeme susrećemo se sa stigmatizacijom oboljelih. Koja je vaša poruka?

Stigmatizacija, etiketiranje i posljedična diskriminacija po bilo kojoj osnovi sasvim je neprihvatljiva u 21. stoljeću. Ne donosi ništa dobro nikome, nego, nažalost, može samo pogoršati ukupno psihofizičko stanje oboljele osobe. Jednako tako, ukoliko se oboljela osoba ponašala odgovorno, a s obzirom na način prijenosa koronavirusa i vrijeme asimptomatske bolesti, nije korektno ikoga okrivljavati i optuživati.(ar)

Ostanite u sadašnjosti i prihvatite nove situacije. Budite uzor drugima i usredotočite se na ono što možete učiniti za sebe danas i sada. Budite pozitivni i hrabri. (ar)

Foto:ilustracija