Nakon nafte je druga najtraženija roba na svijetu, a Hrvatsku s potrošnjom do šest kilograma po stanovniku godišnje svrstava na dvadeseto mjesto svjetske ljestvice.
Kava, crni napitak bez kojeg je većini ljudi nezamislivo započeti dan
VIŠE IZ RUBRIKE
Neka istraživanja ukazuju da su najveći potrošači i kavopije Finci koji troše oko 10,35 kilograma kave po stanovniku godišnje, a drugo mjesto s 9,58 kilograma kave po stanovniku godišnje zauzima Nizozemska.
Zatim, slijedi Švedska s 9,48 kilograma kave po stanovniku godišnje, Italija zauzima sedmo mjesto sa 6,50 do sedam kilograma po stanovniku godišnje, dok je Hrvatska na dvadesetom mjestu s 5,1 do šest kilograma po stanovniku godišnje.
Ovaj kofeinski napitak u početku je bio dostupan samo imućnom sloju, a danas je svjetski globalni fenomen koji svakodnevno povezuje ljude.
"Kava je zajedničkog ljudsko blago i poput zlata svakom čovjeku pruža osjećaj luksuza i otmjenosti. Gdje kavu poslužuju, tamo je prisutna ljupkost, divota, prijateljstvo i sreća. Sve brige nestaju u trenutku kada šalica s vrelom kavom dotakne usne" izrekao je davne 1587. godine šeik Abd al Kadira.
Prva kavana u Hrvatskoj otvorena je 1748. godine, a vlasnik te kavane koja se nalazila u blizini Trga bana Josipa Jelačića bio je trgovac Leopold Duhn. Kava se nabavljala iz Nizozemske, koja je u to doba prednjačila u trgovini ovim napitkom.
Tragom prve šalice kave
Kava svoje podrijetlo vuče iz Etiopije, svoj procvat je doživjela u 15. stoljeću, no još uvijek nije poznato kako je nastala prva šalica kave i odakle zapravo potječe ime.
U svijetu postoje oko 73 biljnih vrsta kava. Najpoznatije vrste kave su Arabica i Robusta. Arabica kava je najviše kvalitete, sudjeluje 70 posto u svjetskoj potrebi za kavom, posjeduje note karamele, čokolade i lješnjaka, te sadrži od 0,8 posto do 1,7 posto kofeina. Robusta je rodnija i otpornija od arabice, sadrži veći postotak kofeina, od 1,5 do četiri posto. Ima snažniji i gorči okus, dok zrna Arabice daju manje kiselkasti i puniji okus.
Branje kave predstavlja delikatan proces, a za branje jednog kilograma kave potrebno je izdvojiti nekoliko sati. Zanimljiva je činjenica da je za jednu šalicu espressa potrebno od sedam do 7,5 grama kave ovisno o vrsti kave. Za to je potrebno oko 42 zrna kave (jedna bobica sadrži dva zrna kave).
Savršeno pripremljena kava morala bi se konzumirati bez šećera kako bi napitak zadržao svoj izvorni okus kave. Osim što mijenja okus kave, šećer je sam po sebi nezdrav i kaloričan, jedna žličica šećera sadrži oko 17 kalorija, dok jedna vrećica šećera 23 kalorije.
Povijesne zanimljivosti
Kontroverza oko kave dogodila se je 1605., naime, jedan dio kršćanstva bio za ispijanje kave, a drugi dio je bio protiv. Stoga se tražilo od pape Klementa VIII. da zabrani kavu koju su svi nazivali "đavoljim napitkom". Nakon što je kušao kavu, učinio je suprotno, te zamolio vjernike da prigrle i zavole napitak.
U tom istom stoljeću na području Engleske (Londonu), žene su objavile peticiju jer su im muževi cijelo vrijeme provodili u kavanama, gdje one nisu imale pristup. S toga su objavile peticiju jer su smatrale da im se muževi iz kavane vraćaju neproduktivni, kao i pustinja iz koje dolazi ta samonikla biljka. Smatrale su da je čitavo čovječanstvo u opasnosti od izumiranja.
Premda žene nisu ulazile u kavane u Osmanskom Carstvu jedno je vrijeme vladao zanimljiv običaj - mladoženja je morao obećati da nikada neće ostaviti ženu bez kave, a kršenje tog obećanja smatrano je legitimnom osnovom za razvod.
Izvor: Hina
