Karlovački Crveni križ na usluzi raseljenim osobama iz Ukrajine: “Ljudi su došli potišteni, uznemireni i preplavljeni emocijama”

U hotelu Grabovac nalaze se 64 raseljene osobe iz Ukrajine, a u Karlovcu 10 obitelji, odnosno 20-ak raseljenih osoba koje se nalaze u privatnom smještaju kod prijatelja ili članova obitelji koji su porijeklom iz Ukrajine, a već duže žive u Karlovcu. Njima je na raspolaganju Gradsko društvo Crveni križ Karlovac, a o psihosocijalnoj pomoći koja im se pruža više je rekla voditeljica Tima za psihosocijalnu podršku i službe traženja u toj ustanovi, Sanda Lovrić Rupčić.

-Sve obitelji koje su u privatnom smještaju u Karlovcu dođu ovdje u Crveni križ, prijave se i evidentiraju kroz Službu traženja. S njima radimo procjenu potreba i nastojimo im u skladu s tom procjenom pružiti onaj vid podrške koji im je potreban, a radi smanjivanja stresnih reakcija vezanih za njihovo traumatsko iskustvo dolaska, putovanja, smještaja i snalaženja u novoj sredini. Nadalje, informiramo ih o načinu ostvarivanja svih prava koja mogu imati u našem gradu i zemlji, a dobiju i humanitarni paket pomoći u hrani i higijeni s posebnim usmjeravanjem na obitelji koje su došle s djecom kako bi se djeci pružile i omogućile neke aktivnosti koje će im na neko određeno vrijeme olakšati i odmaknuti misli od briga i osigurati im uključivanje u lokalnu zajednicu kroz pozitivne aktivnosti poput relaksirajućih radionica (sportskih, likovnih, kreativnih) i omogućiti zdrave načine suočavanja s proživljenim traumatskim iskustvima, ističe Lovrić Rupčić.

Naglasila je i to da su ljudi koji su došli, naravno, potišteni i uznemireni.

-Neki su imali i neke poteškoće koje su normalne reakcije za tako nenormalne okolnosti u kojima se oni nalaze, kao što su poteškoće sa spavanjem, hranjenjem, preplavljenost emocijama, opterećujućim mislima i slikama proživljenih iskustava i tu im pomažemo u tom prvom navratu i zapravo ih držimo u jednom kontinuiranom procesu pružanja psihosocijalne podrške kroz razvijanje odnosa povjerenja pa ih zovemo mobitelom i posjećujemo ih u stanovima gdje su smješteni. Ono što nam je važno je da smo mobilizirali snage lokalne zajednice grada Karlovca, te uspostavili suradnju s Karlovačkom sportskom zajednicom koja nam je omogućila da djecu uključimo u 20-ak sportskih klubova besplatno  i omogućimo im redovne treninge.  To je jedan dobar put osnaživanja djece u integraciji s vršnjacima. U tijeku je i upisivanje šestero djece u osnovne i srednje škole, napominje.

Kaže i kako su već na samom početku ove ukrajinske krize nastojali uspostaviti kontakte s ljudima koji mogu prevoditi ukrajinski jezik i na raspolaganju imaju 10-ak volontera koji se u slučaju potrebe mogu uključiti u njihove aktivnosti.

-Pomažu nam ljudi koji su primili svoje članove obitelji iz Ukrajine i oni naravno znaju ukrajinski jezik. Imamo jedan lijepi primjer volontiranja gdje je jedna Ukrajinka koja živi nekoliko godina u Karlovcu išla s nama na teren gdje smo pružali psihosocijalnu podršku u hotelu Grabovac u kojem je organizirani kolektivni smještaj za raseljene osobe, ističe Lovrić Rupčić.

U Grabovcu su trenutno smještene 64 osobe. Većinom se radi o ženama i djeci kojih je između 85 i 90 posto, dok su ostalo mlađe muške osobe ili muškarci starije životne dobi.

Ravnateljica Društva Crvenog križa Karlovačke županije Branka Hastor ističe kako je dosta tih osoba zainteresirano za posao. U karlovačkom Crvenom križu na usluzi su im i oko ishođenja potrebne dokumentacije, usmjeravaju ih na nadležne institucije, a uključen je i Zavod za zapošljavanje.

-Naime, javljaju se prve potrebe za stomatolozima, liječnicima, neki možda imaju i nešto novčanih sredstava, ali njihovu valutu ovdje ne mogu zamijeniti pa nastaje i taj problem…Uglavnom, svako uvođenje u posao već je jedan veliki plus za njih same i da im je fokus na nečem drugom osim na ratnim zbivanjima i obitelji koja je ostala tamo. Sama lokacija u Grabovcu idealna je  jer se nudi puno sezonskih poslova, a imaju nedostatak radne snage, navodi Hastor.

Apel građanima da doniraju hranu i higijenske potrepštine

Podsjeća i kako je Hrvatski Crveni križ raspisao i otvorio humanitarni žiro račun za prikupljanje financijske pomoći, donatorski telefon i organizirao prikupljanje humanitarne pomoći.

-Na svim web stranicama stoji popis namirnica i higijenskih potrepština koje se prikupljaju i ljude  molimo da donose zaista samo ono što piše, poručuje ravnateljica, dodavši kako je dosadašnji odaziv građana vrlo mali.

-Pozivamo građane dobre volje da pomognu u ovoj kriznoj situaciji. Bitno je da namirnica bude originalno pakirana, da ima duži rok trajanjnske potrepštine, a ne odjeću. Ovako zatrpavamo skladišta odjećom, a nemamo prostora za hranu i higijenu. Kada dođe trenutak da tim ljudima bude potrebna odjeća apelirat ćemo preko medija, ali opet onu vrstu koja se traži i prvenstveno je tu nešto više dječje odjeće. Molimo ih da ako imaju potrebu pomoći neka pomognu u onom što je ciljano potrebno, a sve ostalo će doći u nekom razdoblju nakon toga. Što se tiče hrane mogu donirati brašno, ulje, rižu, šećer, sol, tjesteninu, juhu u vrećici, riblju ili mesnu konzervu, marmelade…

Vezano za hranu za djecu, mogu donirati namirnice poput mlijeka, Čokolina, poput čokoladnih namaza, kakaa, marmelada, grickalica, slatkiša, paštete, žitnih pahuljica, Nan hrane za bebe, kašice za bebe i ostalo što djeca i inače jedu. Osim prehrane, potrebne su i higijenske potrepštine od sapuna za ruke, gela za tuširanje, šampona za kosu, pasta i četkica za zube, jednokratnih brijača, higijenskih uložaka, krema i šampona za djecu, higijenskih vlažnih maramica, pelena za bebe, toaletnog papira… Dovoljno je da građani kupe i jednu namirnicu, odnosno onu količinu koju mogu i ako nas je više skupit ćemo dovoljnoa i bitno je pratiti medije putem kojih ćemo objaviti potrebu za nekom vrstom pomoći. Apeliramo da sada doniraju hranu i higijenske potrepštine, poručuje Hastor.

Donacije se mogu dostaviti u Crveni križ u Smičiklasovoj 25 svakodnevno od 9 do 15 sati jer za sada nemaju potrebe organizirati dežurstva.

Branka Hastor navodi i kako uz aktivnosti vezane za raseljene osobe i dalje provode svoje svakodnevne poslove.

Mladi darivatelji krvi su nam budućnost

Ravnateljica se osvrnula i na akcije dobrovoljnog darivanja krvi.

-Konstantno su nestašice krvi, samo se povremeno mijenja potreba za pojedinim krvnim grupama, a zbog situacije s koronom smanjio se i broj darivatelja i doza, što se osjeti. U svemu tome lijepo je što imamo novih darivatelja koji po prvi puta daju krv, jer kada pogledate statistike po godinama starosti darivatelji nam spadaju već u onu „zrelu“ dob i vrlo je bitno potaknuti darivanje među mladima. U ovom tjednu baš imamo jednu veliku akciju mladih srednjoškolaca gdje većina njih krv daruje po prvi put. Ti mladi ljudi su nam budućnost. Možda u početku neki krenu s onim „imam slobodni dan“  ili krenu stihijski s prijateljem, ali tamo nakon petog, desetog puta više nije bitan taj slobodan dan, nego onaj osjet u sebi „pa gledajte ja sam danas dao krv, ja sam danas spasio tri čovjeka, spasio sam tri života“, ističe Hastor i dodaje i kako ove godine planiraju provesti 47 akcija i prikupiti 2.585 doza krvi.

Što se tiče Socijalne samoposluge koja funkcionira od 2012. godine isključivo na donacijama građana, kaže kako su donacije uvijek dobrodošle.

-Sve što prikupimo dobrom voljom građana, podijeli se u Socijalnoj samoposluzi. Tako da su građani uvijek dobrodošli, kada god mogu neka doniraju Socijalnu samoposlugu. Mi često prikupljamo potrepštine i u trgovačkim centrima ili na javnim mjestima. Sve to ide za osobe slabijeg socijalnog statusa, za one koje su na zajamčenoj minimalnoj naknadi, za umirovljenike koji imaju mirovinu ispod 1.000 kuna i za samohrane roditelje, pojašnjava.

Govoreći o brojnim projektima koje ovo Društvo provodi, Hastor se osvrnula i na njihov najduži projekt, a to je Dnevni boravak za starije koji djeluje od 2005. godine i nastavlja se provoditi u različitim oblicima.

-Namijenjen je za druženje starijih osoba i njihovo sudjelovanje u različitim radionicama, predavanjima i programima, od onih preventivnih, zdravstvenih do sportskih. Oni odlaze u posjete u druge dnevne boravke i u druge institucije, a i mi primamo goste u naš dnevni boravak kako bi vidjeli kako mi provodimo razne aktivnosti.

Uz to imaju i projekt Mobilnosti, odnosno prijevoza starijih osoba slabijeg socijalnog statusa iz ruralnog područja u grad Karlovac kojega provode već treći put.

Namijenjen je za njihove potrebe prema bolnici, Centru za socijalnu skrb ili za neku drugu potrebu koju oni imaju, a radi se o osobama s područja općina Lasinja, Krnjak, Draganić i grada Karlovca. Trenutno tu uslugu koristi 200-tinjak osoba.

Kroz projekt „Zaželi“ pruža se pomoć za 400 osoba treće životne dobi

Nadalje, GD Crvenog križa nositelj je projekta „Zaželi“ koji se u našoj županiji provodi od veljače prošle godine i kroz koji je zaposleno 50 gerontodomaćica. Projekt je vrijedan 4,5 milijuna kuna.

-Kroz njega prolazi više od 400 osoba treće životne dobi, što smatram da je jako lijepibroj jer te osobe imaju sada pomoć u dostavi namirnica, kućanskim poslovima, odlasku kod liječnika, do svih onih individualnih potreba koje korisnik ima. Uz to, trideset zaposlenih žena na projektu Zaželi je obrazovano za neka željena zanimanja.

Partneri smo i na tri projekta s Hrvatskim Crvenim križem. Jedan od njih je Pružanje mreža socijalnih usluga u zajednici, faza 1 i „Izgradnja sustavne i sveobuhvatne podrške osobama pod međunarodnom zaštitom razvojem uključivih socijalnih usluga“. U sklopu toga jako puno radimo s obiteljima iz Sirije koja su smještena u našem gradu. S tom djecom i njihovim roditeljima provodimo različite radionice i aktivnosti na tjednoj razini, a djecu smo lani vozili i na more nekoliko dana. Ovih dana ćemo i s tim ženama imati razgovore vezane za posao budući da su zainteresirane za rad na četiri sata, a kroz ovo vrijeme pomogli smo i muškim osobama da se zaposle, tako da konačno imamo osjećaj da su se integrirali i da im je ugodno biti u Karlovcu.

Također, vrlo sličan projekt gdje smo također partneri kroz Širenje mreže socijalnih usluga je Integrativna podrška djeci bez pratnje. Znači, na pomoći smo djeci bez pratnje koja ulaze u Hrvatsku, smještena su u Centru Vladimir Nazor i domu na Baniji. To su djeca koja se tu vrlo kratko zadržavaju, ali i tu smo surađivali na povezivanju obitelji. Treći projekt u kojem smo partneri je vrlo sličan Dnevnom boravku, a radi se o projektu „Stariji za starije“ za osobe treće životne dobi da mogu biti i u bilo kojoj dobi, volonteri svojim susjedima ili nekome kome je neka pomoć potrebna. Trenutno smo partner i u FEAD-ovom projektu gdje se radi o podjeli školske opreme, pri čemu djeca u potrebi od 1. do 8. razreda iz 140 obitelji s našeg područja dobivaju kompletnu opremu za tjelesni odgoj, navodi Hastor.

Također, partneri su i u projektu za nabavu školskog pribora za djecu u potrebi, a uskoro, u travnju počinje i projekt vezan za opasnosti od mina i eksplozivnih sredstava kojega provode u suradnji s PU karlovačkom i HCR-om.

Branka Hastor na kraju kaže kako zahvaljujući maksimalnom angažmanu djelatnika sve poslove i aktivnosti uspijevaju redovito provoditi, iako su potkapacitirani jer sa šest stalno zaposlenih osoba zapravo nemaju radnog vremena i dok ne obave sve što treba, ne odlaze s posla. A i volontera je sve manje, što zbog korone, pa sada vraćanja ljudi redovitim poslovima, studenata na fakultete...

-Imamo pet, šest volontera koji nas prate 20 godina, a ostali mogu pomoći samo u određeno doba godine. Svaki volonter izdvaja vrijeme kada želi i koliko može, a ne uvijek kada nama treba, pa je onda teško neke aktivnosti pokrivati, zaključuje.

“Tim za psihosocijalnu podršku veliko je bogatstvo za naše Društvo”

Sanda Lovrić Rupčić kaže kako su sretni što imaju osposobljen Tim za psihosocijalnu podršku koji radi s osjetljivim skupinama i što su sa 17 osoba uspjeli sklopiti ugovore o volontiranju.

-To je bogatstvo za naše Društvo jer to su ljudi koji se uključuju u sve aktivnosti i ono što je GD Crvenog križa uložilo u te ljude, a to su osnovna i specijalistička edukacija. U pitanju su stručni ljudi koji imaju temeljnu edukaciju za rad s djecom i s osjetljivim skupinama, psiholozi, pedagozi i socijalni radnici što su njihova osnovna zanimanja, poručuje Lovrić Rupčić.

To je inače tim koji je koji je nakon potresa tri mjeseca svakodnevno posjećivao Glinu, prepoznat je i pohvaljen i na razini cijele Hrvatske.