Karlovačka županija - predvodnica hrvatske mostogradnje

Uvijek spajaju, nikada ne razdvajaju. Nisu to oni iz strastvene priče okruga Maddison, već mostovi Karlovačke županije. Davno je Ivo Andrić napisao da upravo mostovi pokazuju mjesto na kojem je čovjek naišao na zapreku i nije zastao pred njom, nego ju je savladao i premostio kako je mogao, prema svom shvaćanju, ukusu i prilikama kojima je bio okružen. Kao da je tada opisivao situaciju u Karlovačkoj županiji koja bi zbog kvantitete tih simbola vremena trebala biti predvodnica hrvatske mostogradnje.

Ne tako davno stanje mostova postalo je prioritet pa su slijedom nemilih događaja gradovi i županije odmah krenuli u kontrolu.

-Županijska uprava za ceste naručila je pregled prvih šest mostova u Karlovačkoj Županiji i razradila plan daljnjih pregleda. Od ukupno pet kamenih mostova pregledom su obuhvaćena tri za koja smatramo da im je potrebna sanacija. Također, tu su i tri armirano-betonska mosta na kojima je vidljiv zub vremena, rekao nam je ravnatelj Stjepan Turković.

Mišljenje mještana, ali i sveukupne javnosti uvijek treba poslušati jer ono je nastalo na temelju situacije koja je ljudskome oku dostupna, ali i na temelju činjenice da dugo vremena na mostu nije bilo radnika. No, struka ipak ima prednost pa smo tako s doktorom znanosti, Alexom Kindijem na terenu provjerili koju bi ocjenu dao mostovima i odakle krenuti sa sanacijom.

-U ukupnom fondu pod upravom ŽUC-a je oko 80-ak mostova i prvi problem s kojim sam se susreo nedostatak je podataka o prijašnjim događajima, radovima i pregledima mostova kako bi se ispravnije mogla utvrditi brzina razvoja oštećenja. Tu su i propisane odredbe, svakih šest godina glavni pregled, a svake tri redovni pregled. Pohvalno je i ono što ŽUC sada radi, a to su stručni pregledi koji se provode prema donesenom programu i sistematizirano prikupljanje informacija tijekom redovnih obilazaka službi koje daju prvu razinu podataka s terena, kazao je Kindij.

Prijelazna naprava najveća je rana mostu u Keićima

Od svih šest pregledanih mostova, po riječima ravnatelja ŽUC-a, onaj u Keićima na rijeci Mrežnici u najboljem je stanju. Poprečne reške nalaze se nad svakim osloncem što se u današnjoj mostogradnji izbjegava jer su to vrlo osjetljiva mjesta koja oko sebe skupljaju oštećenja. Problem su ugrađene prijelazne naprave.

-S njihovih gornjih strana pojavile su se mreže pukotina što znači da se na tome mjestu voda zadržava i uzrokuje pucanja. Funkcija prijelazne naprave je omogućiti nesmetano pomicanje i zakretanje odvojenih dijelova mosta sve unutar projektiranih granica. Općeniti problem ugrađenih prijelaznih naprava, pa tako i na ovom mostu, je što su rađene neprekinute preko cijele širine kolnika mosta u jednom komadu što redovito prestavlja problem prilikom rekonstrukcije, odnosno osiguravanja odvijanja prometa tijekom radova. Danas postoje suvremena rješenja koja odmah u sebi imaju mogućnost rekonstrukcije dio po dio širine, ali se ona vrlo teško mogu prilagoditi na mostove izgrađene prema starijim propisima.

Na ovom je mjestu nekada bio stari most što se i vidi u njegovu donjem dijelu. Dva su stupa novija, jedan je jako star. Obnova će zahtijevati optimalno sagledavanje svih elemenata od trenutnog opterećenja pa do budućeg razvoja prometa. Na umu treba imati i prilagodbu sustava odvodnje s mosta zbog povećanih količina padalina.

-Most ima jako strmi pad i sva voda koja se slijeva po mostu ide prema sustavu odvodnje, ali se slijeva i po kolniku gdje nešto kroz pukotine prođe i u samo tijelo mosta. Obavezno je redovno čišćenje svih elemenata opreme jer ako vodimo brigu o tim stvarima, most koji je projektiran za 100 godina može dočekati i puno više. Maknemo li vodu s mosta, maknuli smo i puno problema.

Ono što daje lošu sliku ovoga mosta je ograda koja se na početku mosta s lijeve strane lagano spustila što je u ŽUC-u uzrokovalo zabrinutost. No, Kindij kaže kako to nije problem jer je razlog različita geometrija pješačke staze na mostu i ispred mosta na nasipu te nespretno rješenje prijelaza s jedne visine na drugu. Naznaka oštećenja i deformacija koje bi predstavljale opasnost nema.

Most u Ozlju još je uvijek pravo mjesto za „opaliti fotku“

Rijeka Kupa u Ozlju omiljeno je mjesto ribiča koji su tijekom lova primijetili promjene na donjem ustroju mostu. Takva je informacija s terena uvijek dobrodošla i vrlo vrijedna. Županijska uprava za ceste odmah je intervenirala te je pregledom utvrđen utjecaj navoda na konstrukciju mosta. Ovaj most sastoji se iz više poprečno potpuno odvojenih dijelova, ali se to na površini ne vidi jer nad dilatacijama nisu ugrađivane prijelazne naprave. Iako na površini mosta, zbog naknadno ugrađene betonske ploče za pješačke staze, nema uobičajenih oštećenja tijekom neke od budućih većih sanacija bilo bi ih dobro ugraditi što bi mostu olakšalo preuzimanje pomaka i rotacija te primjereno produžilo životni vijek.

Most u Ozlju dobro opisuje robusnost konstrukcije. Pojam je to koji se odnosi na neko neproračunsko izvanredno djelovanje. Naime, ukoliko se dogodi degradacija, udar ili eksplozija, oštećenje na mostu ne bi se trebalo pojaviti nesrazmjerno u odnosu na veličinu tog izvanrednog opterećenja.

-Na ovom mostu značajno je oštećena donja pojasnica rubnog nosača u dva polja raspona što je najvjerojatnije nastalo tijekom skidanja oplate nakon izvedbe gdje su tijekom vremena vlaga i drugi onečišćivači uzrokovali koroziju i bubrenje armature. Time je dodatno odbijen zaštitni sloj betona i sada je veća površina armature otvorena svim vanjskim uvjetima. U izvještaju je za to oštećenje propisano da se ono sanira unutar tri godine, no 2020.  provjeriti će se još jednom točno kojom brzinom se ono razvija. Kada bi neki drugi tip konstrukcije bio tako oštećen, bio bi to veliki problem, ali ovdje upravo zbog robusnosti konstrukcije ona se sa svim današnjim opterećenjima i dalje uspješno nosi, a problem je ušao u plan i program saniranja ŽUC-a.

Prilikom planiranja sanacije mosta ona se u određenom dijelu može prilagođavati stvarno dostupnim financijskim sredstvima. Svaka razina primijenjenih sredstava, postupaka i njihove faznosti izravno se odražava na vremenski razmak do sljedeće intervencije. Kindij je naveo da se prilikom sljedeće obnove završnog sloja asfalta, trajno estetskog problema pješačke staze i sanacije ograde može planirati i dublji veći zahvat potpunog i primjerenog brtvljenja kolnika prema konstrukciji mosta ugradnjom prijelaznih naprava i hidroizolacije. No, još uvijek je most u Ozlju pravo mjesto za „opaliti dobru fotku“.

Most u Kamanju - gospodin u godinama

U Kamanju ponosno stoji „gospodin u godinama“ i hrabro se odupire svim ljudskim i vremenskim utjecajima. Po svojoj problematici sličan je mostu u Ozlju, samo što je kod njega problem izražen jačim intenzitetom.

-Oštećenja mosta vidljiva su na prometnici. Ako im se prati linija, ona će nam pokazati da se u najvećem intenzitetu pojavljuju nad stupovima. Kako povrh projektirane konstrukcije iznad nema dodatne betonske konstrukcije kao na mostu u Ozlju i nad osloncima nema prijaznih naprava oštećenja su na tim mjestima očekivana. Vidljivo je da su ti dijelovi redovito popravljani. Asfalt se rezao, vadio, ponovno stavljao i u te stalno prisutne pukotine voda neprekidno prodire.

Treba biti svjestan da propadanje mosta kreće s danom njegove izvedbe i prodor vlage i vode je najopasniji, a ovaj most već dugo odolijeva raznim utjecajima, no vrijeme je da se zaustavi ono što možemo.

-Potrebno je ukloniti asfalt do konstrukcije i ugraditi bitumenske prijelazne naprave, sanirati i urediti sustav odvodnje te ponovno ugraditi kolnik i pješačke staze s ogradama. Kada dovršimo ovu važnu cjelinu radova i zaustavimo daljnje prodiranje vode u konstrukciju mogu se planirati radovi na donjim dijelovima mosta kako bi se osigurao optimalni životni vijek mosta.

Od ukupno pet povijesno zaštićenih mostova u Hrvatskoj tri se nalaze u Karlovačkoj županiji.

Zakrivljeni most preko Globornice – prometni problem

Most preko rijeke Globornice sagrađen je od kamena s tri nepravilno ritmizirana polukružno završena lučna otvora nejednakog raspona. Specifičnog je tlocrta u obliku izduženog slova S, a njegov je položaj uvjetovan dvostrukim koritom rijeke. Sagrađen je u zadnjoj četvrtini 19. stoljeća kao dio spojne ceste koja povezuje Jozefinu, Karolinu i Lujzijanu. Nekada je prije na tome mjestu bio drveni most, a danas on predstavlja značajan primjer kamene mostogradnje u Hrvatskoj.

-Ovakav most predstavlja prometni problem, kako svojim oblikom tako i prometnicom koja se neposredno ispred mosta priključuje s desne strane. U blizini mostova vlaga je u zraku uvijek puno veća što dovodi do skliskog kolnika, ali ipak na ogradi se ne vide oštećenja od automobila. Moramo biti svjesni da u vožnji na ovome mostu radimo pokret volanom koji se apsolutno ne preporuča, pogotovo ne za vrijeme nepovoljnih vremenskih uvjeta. Izgleda da vozači povećavaju oprez te da su prometni stručnjaci dobro rasporedili znakove ispred i iza mosta. Također, važna je i suradnja vozača jer je na mostu jedan prometni trak. Ono što je zadaća ŽUC-a jest pratiti stanje i brinuti se o preglednosti znakova, kaže Kindij.

Gradnja ovog most s karakterom za današnje je projektante nejasna i teško je iščitati razloge njegove iskrivljene linije, ali u to vrijeme graditelji su zasigurno imali opravdan razlog.

Vlaga u kamenoj konstrukciji mosta u Erdelju

Most Erdelj na rijeci Dobri smješten je na prometnici koja povezuje Karolinu i Jozefinu, a sagrađen je od kamena s četiri pravilno ritmizirana polukružno završena svođena lučna otvora jednakog raspona. Parapet niske pune kamene ograde odvojen je od čeonog zida mosta jednostavno profiliranom trakom, a istaknut je različitom obradom i vrstom kamena. Most datira u davnu 1885. godinu, a nakon manje devastacije u Drugom svjetskom ratu obnovljen je 1946.  Kvalitetan je primjer kamene mostogradnje druge polovice 19. stoljeća sa sačuvanim konstruktivnim i oblikovnim karakteristikama. No, kako i u svemu tako i ovdje, vrijeme je ostavilo traga na njegovim elementima. U podgledu mosta došlo je do propadanja kamenog materijala.

-Mort je na nekim mjestima ispao iz reške i kamen se naslanja na kamen što uzrokuje njegovo pucanje. Za sada to nije veliki problem, no s vremenom može postati. Ovom mostu veliki je neprijatelj vlaga koja putuje kroz konstrukciju. Važno je zaustaviti njeno prodiranje jer ona sa sobom nosi sve one kemijske spojeve koji otapaju kamen, a što se vidi u obliku bijelih naslaga koje vise sa svoda lukova i pružaju se prema rijeci.

Na svodu, ispod ovih naslaga, mogu se skrivati i druga oštećenja što priječi pravilno čitanje podataka sa konstrukcije. Također, nema podataka o njegovu popravku. Nepoznata je osoba popravljala svod što se pokazalo neprofesionalnim i neurednim. S obzirom na broj godina, Kindij smatra da je ovaj most u odličnome stanju. Kanali su nedavno očišćeni i pripremljeni za jesen i zimu kako bi se ubrzalo otjecanje vode s mosta i time usporilo prodiranje vlage u konstrukciju.

-Ovaj je most tijekom rata bio oštećen te kasnije popravljen, no to nije evidentirano. Kako bi se utvrdio točan opseg provedenih radova sada bi bilo potrebno ukloniti kolnik i dio nasipa te vidjeti što se u konstrukciji nalazi. Kao i kod svih mostova, tako i ovdje obavezno je postavljanje vodonepropusnog sloja.

Jasno je da ŽUC mora krenuti s obnovom nekih dijelova kako u budućnosti zalogaj ne bi bio preveliki.

-Iduće godine planiramo riješiti kolnik pod uvjetom da se napravi izolacija, zamjena kanalica, da se očisti cijeli most te riješi nagib, ističe ravnatelj ŽUC-a Stjepan Turković.

Novigradski most obnavljan bez nadzora konzervatora

Smješten podno Starog grada Novigrada, most na rijeci spaja davnu prošlost i surovu sadašnjosti. S osam pravilno ritmiziranih polukružno završnih lučnih otvora i dva izdvojena inundacijska otvora svakodnevno se opire zubu vremena koje je ipak ostavilo traga na ovom zaštićenom kulturnom dobru. Sagrađen je sredinom 18. stoljeća kao dio Karolinske ceste koja je povezivala Karlovac s Rijekom. Ono što je na prvi pogled vidljivo svakom znatiželjno oku, betonske su ispune ograde koje su napravljene bez ikakvog reda, ali izgleda i bez ikakve dozvole.

Most u Novigradu sljubljen je s prostor i rijekom Dobrom te je jedan od najvrednijih spomenika graditeljstva stare hrvatske mostogradnje i jedan od najljepših i najstarijih riječnih mostova u Hrvatskoj.

-Na mnogim mjestima jasno je da je rekonstrukcija ograde rađena bez nadzora konzervatora, a uz to ni jedan popravak nije evidentiran. Fascinantno je ono što se nadzire ispod fasade mosta. Njegovo tijelo čini puno malih kamenih blokova preko kojih je navučena fasada na kojoj su potom iscrtani veći blokovi. Riječ je o kamenom materijalu niže kvalitete, a za njegovu obnovu potreban je kvalitetan kameni klesar vičan radu na povijesnim spomenicima, kaže Kindij.

Ovaj most zahtijeva sanaciju, no Županijska uprava za ceste nije u zavidnoj situaciji s obzirom da je riječ o suradnji više instanci.

-ŽUC ima peh što su u njegovoj ingerenciji zaštićeni mostovi i zahtijevaju proučavanje povijesnih analiza i stručno planiranje. Pri takvoj obnovi nije poanta napraviti što čvršći most, već onakav kakav je bio. Do sada je ŽUC očistio odvode i osigurao da se voda na njemu ne zadržava. Prometnica je u redu, a s obzirom na to da nisu vidljiva oštećenja ograde od automobila suradnja vozača je na visokom nivou. Polako se može krenuti u sanaciju ograde te do kraja očistiti most od biljaka koje zadržavaju vodu i povećavaju oštećenja.

Ovakvi pregledi mostova omogućavaju pametno trošenje raspoloživih sredstava koja su za obnovu svega navedenog vrlo velika. Županijska uprava za ceste držat će se stručnih preporuka i postepeno raditi na poboljšanju stanja analiziranih mostova te sukladno raspoloživim sredstvima ulaziti u veće sanacije. (a.r.)