Radi se o inicijativi Zavičajnog društva Međimuraca – Pinklec iz Karlovca, a projekt je ostvaren sredstvima tvrtke Zelenilo
Karlovac dobio „hotel“ za pčele
VIŠE IZ RUBRIKE
U arboretumu Šumarsko drvodjeljske škole danas je otvoren „prvi karlovački hotel za pčele“. Radi se o inicijativi Zavičajnog društva Međimuraca – Pinklec iz Karlovca. Projekt je ostvaren sredstvima tvrtke Zelenilo po nacrtima Javne ustanove Međimurska priroda, a realiziran u drvodjeljskoj radionici škole.
-Ovog puta zavirili smo u rad ustanove Međimurska priroda koja postavlja „hotele“ za pčele i druge kukce i jako nam se to dopalo, kratko je izjavila predsjednica društva Vesna Horvat.
- Diljem Međimurja postavili smo nekih 20-tak „hotela“ za kukce, ponajviše u suradnji sa školama i vrtićima čime želimo educirati djecu o važnosti oprašivača, važnost bioraznolikosti i zato mi je drago što sam ovdje na otvorenju, kratko je rekao glavni čuvar prirode u Javnoj ustanovi Međimurska priroda Velimir Bašek.
Ovu aktivnost podržala je i Martina Petrak iz Nature Vive.
-Ovo je jedan predivan primjer dobre prakse kojeg ćemo nastaviti slijediti jer izuzetno je važno sačuvati tzv. dobre kukce u našem eko sustavu. Pčele su one koje su nama najprepoznatljivije, međutim tu su i bubamare i uholaže koji tamane štetne ličinke drugih kukaca. Moramo nastojati proširiti takve „hotele“, oni su za dobrobit cijelog ekosustava, rekla je Petrak.
Podržala ih je i Ana Ješovnik koja u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja provodi projekt pod nazivom Cro Buzz Klima te je pročitana njena izjava:
-Populacije divljih oprašivača su u nestajanju , između ostaloga i zbog toga što nestaju njihova staništa i gnjezdilišta. Kroz akciju izrade i postavljanja „hotela“ za kukce osigurat će se gnjezdilišta za solitarne pčele, a organizacijom ovakvih događaja doprinosi se podizanju svijesti o važnosti oprašivača za stabilnost ekosustava.
Inače, Strategija Europske unije za bioraznolikost do 2030. ističe važnost opstanka oprašivača, smanjivanja pritiska na njihova prirodna staništa, smanjenja uporabe pesticida, zadržavanja prirodne vegetacije na minimalno 10 posto poljoprivrednih površina i za sađenje zavičajne vegetacije na urbanim i drugim antropogenim zelenim površinama.
