Janković: Upisujemo tražena i dobro plaćena zanimanja, posebno CNC operater

Tehnička škola Karlovac u školskoj godini 2024./2025. upisuje 180 učenika. Ljetni je upisni rok završio i u ovoj je školi za jesenski upisni rok ostalo 15 upisnih mjesta i to za smjer Strojobravar pet mjesta, četiri su slobodna mjesta u smjeru Bravar, tri su slobodna mjesta u smjeru Limar te po jedno slobodno mjesto u smjerovima Tokar, Autolimar i Elektromehaničar.
Upisi, ali i ostane novosti u Tehničkoj školi bile su teme razgovora s ravnateljem Ivanom Jankovićem.
•Koliko unatrag nekoliko godina upisujete učenika i za koje sve programe?
- Upisujemo oko 180 učenika, to je trend koji imamo već godinama. Provodimo program u tri sektora, a to su sektor strojarstva i brodogradnje, sektor računalstva i sektor prometa i veza. U njima upisujemo sljedeće programe: Elektrotehničar, što je naš najzahtjevniji program, jer ima najviše sati matematike, fizike, on je po zahtjevnosti najsličniji nekom gimnazijskom programu. Isto tako upisujemo smjer Tehničar za mehatroniku, u tom smjeru su podjednako zastupljeni strojarstvo i elektrotehnika. Naš posljednji četverogodišnji smjer je Strojarski računalni tehničar. U trogodišnjim zanimanjima, što se tiče sektora strojarstva i brodogradnje nudimo CNC operater, Strojobravar, Bravar, Instalater grijanja i klimatizacije, Vodoinstalater, Tokar i naravno Automehaničar, Autolimar i Limar, u sektoru elektrotehnike i računalstva nudimo smjer Elektromehaničar, Elektroinstalater, a u sektoru prometa i veza nudimo zanimanje Vozač motornog vozila.
•Za koje zanimanje je najveći interes i imate li bodovne pragove?
- Svakako, škola je toliko atraktivna da četverogodišnje smjerove upišemo u prvih sat ili dva. Jednostavno kada vidimo koliko je djece ispod liste, a imamo bodovni prag koji za Elektrotehničare iznosi 65 bodova, za Strojarskog računalnog tehničara i Tehničara za mehatroniku iznosi 60 bodova. Za ostala trogodišnja zanimanja nemamo bodovnog praga.
•Ima li nekih promjena što se tiče deficitarnih zanimanja, jer većina vaših zanimanja i jesu deficitarna.
- Mi dobivamo listu deficitarnih zanimanja od Zavoda za zapošljavanje, pa ih se trudimo upisivati što više, jer želimo da naši polaznici mogu što lakše pronaći posao na tržištu rada. Sva naša zanimanja su deficitarna, osim četverogodišnjih koje ne računamo kao deficitarna, iako je Strojarski tehničar prošle godine bio na listi. Svi ostali smjerovi imaju kriterij deficitarnosti i doslovno je velika potreba za njih.

•Uspijete li popuniti cijelu upisnu kvotu?
- Zadnje dvije godine nismo uspjeli upisati Limare, zato smo ove godine proveli kampanju za promociju zanimanja koja ne uspiju popuniti kvotu. Stvar je u tome da informacija o smjerovima treba stići do roditelja. Djeca se više vole upisati u tako reći čišća zanimanja, a to stvara averziju prema smjerovima koja se ne čine tako, ali u razgovoru sa obrtnicima sam se mogao uvjeriti da ni ta zanimanja nisu baš toliko prljava i teška. Kada pogledate kakve uvjete i stipendije dobivaju ti učenici i kakve plaće i uvjete im poslodavci nude poslije završene škole, stvarno mi nije jasno zašto ona nisu super popularna.
•Je li škola uvijek popunjena ili je nešto malo falilo?
- Zadnje dvije godine nismo upisali limara, a upisujemo ih sedam, ako nemate interes barem tri učenika onda jednostavno treba prekrižiti i dozvolite da se ti učenici upišu u neko drugo zanimanje.
•Učenici koji se upišu u deficitarna zanimanja dobivaju određene stipendije. Je li to točno?
- To je točno. Na primjer, za zanimanje Limar, Županija podupire sa 130 ili 150 eura mjesečno, daje besplatne udžbenike, smještaj u učeničkom domu, ako je potrebno te odjeću i obuću za praktičnu nastavu i tako dalje. Isto tako ih i obrtnici stipendiraju neovisno o ovoj stipendiji, ali nakon škole učenik mora raditi neko vrijeme kod njega. No, koliko znam ti ugovori su jako korektni i u razgovoru s njima sam doznao da moraju raditi onoliko mjeseci koliko su bili stipendirani.
•Što poslodavci kažu kakvi su učenici kad dođu iz vaše škole?
- Iskreno rečeno oni jesu kritični, jer učenici jednostavno u školi ne mogu naučiti jednako kao kad rade, ali i to se mijenja jer i oni ulažu jako puno u učenike, jer ih jednostavno trebaju.
•Razmišljate li o nekim novim programima?
- Ja bi to gledao iz dva konteksta. Jedan je to što se mijenjaju zastarjeli programi, kad se uvede modularna nastava 2025./2026., kako Ministarstvo najavljuje. Drugi kontekst je ono što mi planiramo sa tim zanimanjima u budućnosti. Novi smjer koji ćemo u budućnosti upisivati je tehničar za održavanje CNC strojeva. Taj program smo obavezni ponuditi školske godine 2025./2026.
•Tehnička škola je bila uključenu u programe Ka Raddar i zaokruži izvrsnost. Recite nam o tome.
- Naši nastavnici i stručna služba su sudjelovali u programima koje je pokrenula Županija. Cilj je bio u osnovnim školama prikupiti mišljenja učenika o zanimanjima, ponajviše deficitarnima. Te učenike smo kroz program Ka Raddar dovodili u školu gdje smo održavali radionice. Ove godine kroz projekt Šestar - zaokruži izvrsnost imamo drugi pristup, on je bio puno neposredniji. Kroz pola godine smo obišli sve škole u gradu i županiji, tamo smo provodili roditeljske sastanke na kojima su bili i učenici, sve strukovne škole uključujući gimnaziju imale su priliku prezentirati svoje programe. Učenike koji su pokazali interes za zanimanja smo vodili kod naših obrtnika, prolazili su kroz radionice i njihovi roditelji su mogli s njima, od vlasnika i majstora dobiti informacije o uvjetima rada, upravo da se razbije fama o tim zanimanjima. Ono što sam osobno vidio stvarno sam ostao fasciniran uvjetima. Mišljenja sam da su ovi projekti stvarno korisni i sa njima treba nastaviti.

•U kojoj je fazi Regionalni centar kompetentnosti?
- Do sada je napravljeno je jako puno toga što nije infrastukturno. A što se infrastukturnih stvari tiče on je trebao biti gotov 2023. godine, ali zbog svih okolnosti koje su se desile, došlo je do kašnjenja, no sada sa sigurnošću mogu reći da će Regionalni centar kompetentnosti na jesen krenuti u pogon. Većina strojeva je već postavljena, sada nam fali još namještaj. Ormare i ostali drveni namještaj radi naša Šumarska škola, raspisan je i natječaj da vidimo tko će nabaviti klupe i stolice. Nastava bi trebala krenuti u rujnu, ali to ovisi i o programima koje ćemo upisati. Oprema koju smo doveli je stvarno nova i samo rukovanje njome će biti jedan izazov i za naše nastavnike, koji su već prošli jedan dio edukacije, ali ih sada treba još dodatno educirati. Zato što su to nove tehnologije koje zahtijevaju novi pristup, da bi naši učenici u punom obujmu mogli sve to iskoristiti.
•Što će to značiti za školu i učenike?
- To će riješiti problem koji su nam obrtnici stalno spočitavali, a to je da radimo sa starom i zastarjelom opremom. Vjerujem da će baš zbog toga kupnjom nove opreme naši učenici biti kompetentniji na tržištu rada.
•Ministarstvo do godine 2025./2026. planira uvesti modularnu nastavu, kako bi umjesto predmeta imali module. Možete li to pojasniti?
- Ta priča, barem po neslužbenim informacijama, ide po planu. Znamo svi kako sad izgleda nastava. Profesor ima svoj predmet u kojem održi određen broj sati i on je autonoman. Razlika će sada biti u tome što kroz ishode učenika treba zadovoljiti određene kriterije koje učenik može savladati. Nastavnici trebaju birati module za koje oni smatraju da su potrebni za to zanimanje. Razlika je u tome što nemate više jednog nastavnika koji određuje program rada, nego više njih se treba dogovoriti o kreaciji novog modula za to zanimanje. Stvar je u tome da se više ne odrađuje po jedan ili dva sata tjedno jednog predmeta, nego se određen broj tjedana radi jedan modul, pa se prelazi na sljedeći. Nastavnici trebaju odrediti koji raspored modula. Taj model će morati zaživjeti te školske godine, jer se mijenja pristup, kojem će se i nastavnici trebati prilagoditi.

•Sve veći je problem nedostatka stručnog kadra, kako po tom pitanju stoji Tehnička škola?
- Teško pronalazimo kadar, jer je jako teško dobiti diplomiranog inženjera iz realnog sektora da dođe raditi u školu. Cijena rada nije ni približna u realnom sektoru i koliko ga škola može platiti. Prosječna plaća nekog profesora je oko 1.400 eura, ali ona je u realnom sektoru za taj kadar značajno veća. Raspisali smo natječaj za dva učitelja sa višom stručnom spremom, neke kolegice i kolege su se na njih javili, ali bilo bi poželjno da imaju radnog iskustva barem pet godina u struci koju predaju, višu stručnu spremu i žele doći u školu, a to je jako teško. Na primjer, trebate klasičnog automehaničara sa višom stručnom spremom i radnim iskustvom, a za plaću koju im mi možemo ponuditi to je jako teško.
•Zašto danas upisati Tehničku školu?
- Prije svega radi se o jako traženim i dobro plaćenim zanimanjima. Polaznici trogodišnjih zanimanja su potencijalno novi obrtnici koji će imati svoje obrte, a to je jako veliki motiv za naše učenike, ali i obični radnici su jako dobro plaćeni. Situacija je nikad bolja po tom pitanju.
•Koje od tih zanimanja je po Vašem mišljenju najprofitabilnije?
- Ja bih rekao CNC operateri, zato jer je takvo naše poslovno okruženje. Uz odličnu plaću i sigurno zaposlenje interes učenika je jako velik.