Ipak povećanje mirovina za cca pola milijuna hrvatskih umirovljenika?

Početkom iduće godine stupaju na snagu najavljene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Osim povećanja najniže mirovine, najavljeno je povećanje faktora za obiteljsku mirovinu te će po prvi put našim umirovljenicima biti omogućena isplata mirovine uvećana za dio mirovine preminulog supružnika. Uz sve navedeno, naši umirovljenici i dalje će zadržati pravo rada do polovice radnog vremena.

Cijeli paket izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, prema najavi premijera Plenkovića, samo u sljedećoj godini težak je dodatnih 1,1 milijardi kuna u državnom proračunu. Procjenjuje se da će ovim izmjenama cca 500.000 umirovljenika biti „u  plusu“  jer im se dodaci trajno ugrađuju u mirovine koji će se dalje usklađivati dva puta godišnje.

Iako se u ranijim najavama obiteljskih mirovina moglo čuti da će supružnici moći naslijediti do 50% mirovine preminulog partnera, od tog modela se odustalo. Detaljnim analizama mirovina i korisnika mirovina otkrilo se da velik broj korisnika obiteljskih mirovina ne bi mogao ostvariti pravo na taj dio. Gotovo 80.000, uglavnom umirovljenica, nema ni dana svog staža i u potpunosti ovisi o mirovini pokojnog supruga, neke u iznosu od samo 700 kuna. Predlagano je da taj dodatak pada s godinama trošenja što bi dovelo do toga da stariji dobivaju manje. Stoga je na temelju točnih podataka napravljen novi model - da se koeficijent obiteljskih mirovina digne za 10 posto, a udio dodatne mirovine supružnika smanji na 27% pod uvjetom da se ne uzima vrijednost mirovine koja je bila u trenutku smrti supružnika, nego se njegova mirovina indeksira i dovodi na današnju razinu te se uzima opcija isplativija za samog korisnika.

Najviše koristiti imati će korisnici srednjih obiteljskih mirovina dok će najmanje dobiti dio korisnika s najnižim mirovinama koji će dalje biti obuhvaćeni strategijom borbe protiv siromaštva.

Povećanje najniže mirovine

Izmjenama Zakona također se od 1. siječnja 2023. povećavaju najniže mirovine za 1,5 posto, a od 1. siječnja 2025. za još 1,5 posto, što je ukupno povećanje za tri posto. Prosječna najniža mirovina trenutno je iznosi oko 2000 kuna a prima je cca 287.000 umirovljenika od kojih će dio biti obuhvaćen i obiteljskim mirovinama.

Povećanje naslijeđenih obiteljskih mirovina za deset posto

Obiteljske mirovine stavljene su u fokus izmjena i promjena u mirovinskom sustavu kojima će se valorizirati ukupni obiteljski staž.  Tako će se umirovljenicima koji primaju naslijeđenu obiteljsku mirovinu ona povećati za deset posto. Za osobu koja sama živi u kućanstvu mirovinski faktor povećat će se sa sadašnjih 70 na 77 posto mirovine preminulog supružnika, s 80 na 88 posto povećat će se osobi koja živi u dvočlanom kućanstvu (s jednim djetetom)  te s 90 na 100 posto osobi koja živi s tri i više članova obitelji (dvoje ili više djece).

Procjenjuje se da će ta klasična obiteljska mirovina porasti za prosječnih 250 kuna, negdje s 2.500 kuna mjesečno na 2.750 kuna. Primatelje obiteljskih mirovina koji su stekli pravo na vlastitu mirovinu, ali su je se odrekli jer im je mirovina preminulog supružnika bila povoljnija, očekuju veće povišice, i do 600 kuna.

„Puno smo računali, vidjeli stvarno stanje naših obiteljskih mirovina i na temelju toga došli do ovog kompromisa, Ovaj model je kompromis između  pravičnog po principu uzajamnosti i solidarnog u mirovinskom sustavu. Solidarnost nije ono daj onome tko ima manje, nego je solidarnost osiguranje za slučaj starosti i bolesti što je puno značajnija dimenzija od same pravičnosti u mirovinskom sustavu. „  

saborski zastupnik Silvano Hrelja 

Isplata vlastite mirovine uvećana za dio mirovine preminulog bračnog druga

Ustaljena europska praksa o kojoj se do sada u Hrvatskoj samo mnogo pričalo će od 1. siječnja 2023. konačno zaživjeti te omogućiti korisnicima hrvatske mirovine da im se uz vlastitu mirovinu obračuna i naslijeđeni dio mirovine pokojnog supružnika.

Uvjet ostvarivanja prava na dio obiteljske mirovine supružnika je da osoba nadopunjava 65 godina starosti, jedini je korisnik obiteljske mirovine te da ispunjava uvjete za obiteljsku mirovinu.

Iznos dijela mirovine određen je predloženim izmjenama u visini od 27% od obiteljske mirovine s tim da je propisan naniži i najviši iznos.  Predviđeni najviši iznos je 80 aktualnih vrijednosti mirovina (AVM) koja trenutačno iznosi 73,13 kuna, a njezin iznos određuje se dva puta godišnje. U kunama, za sada najveći iznos  kumulativno obiteljske i naslijeđene mirovine bit će 5.840 kuna. Usklađivanjem aktualne vrijednosti mirovine s 1. srpnja ove godine očekuje se da će do stupanja izmjena zakona na snagu najviši iznos prijeći 6.000 kuna. Najniža vrijednost je tri aktualne vrijednosti mirovine odnosno 219 kuna.

Sudeći po komentarima korisnika HMZO-a, za dio naših umirovljenika i umirovljenica priznavanje dijela mirovine pokojnih supružnika  ima snažnu  emocionalnu notu. Što ne treba zanemariti.

Primjeri novog izračuna mirovina

1. Žena koristi svoju osobnu mirovinu od 3.500 kuna, a osobna mirovina supruga bila bi 2900. Nakon podnošenja zahtjeva, primat će 4102,91 kunu, odnosno uz svojih 3500 i dio obiteljske u visini od 602,91 kunu (2.900 x 0,77 x 0,27).  Dakle, od siječnja 2023. primat će 603 kune više. Na godišnjoj razini, bez daljnjih usklađivanja, to je čak 7.236 kuna više.
2. Suprug koristi svoju osobnu mirovinu u iznosu od 2.100 kuna, dok bi razmjerni dio hrvatske osobne mirovine pokojne supruge bio 450 kuna. Nakon podnošenja zahtjeva za dio obiteljske, primat će ukupno 2.319,39 kune, odnosno svoju mirovinu i dio obiteljske od 219,39 kuna u visini donjeg limita AVM-a. Bez propisanog donjeg AVM-a, dio obiteljske mirovine u ovom slučaju iznosio bi samo 93,55 kuna.