Infektolog dr. Luka Jerković: Daljnji razvoj događaja ovisi o svima nama

Pandemija koronavirusa, a posebice stanje u karlovačkoj Općoj bolnici bio je povod za razgovor s infektologom dr. Lukom Jerkovićem. O tome kako je izgledala prva stvarna situacija i prihvat zaraženog, je li bilo straha, pridržavaju li se pacijenti predviđenog protokola, kako se provodi njega, daje terapija, dostavlja hrana bila su samo neka od pitanja. Pročitajte i što dr. Jerković kaže o samom liječenju, pronalasku cjepiva, stigmatizaciji bolesnika, ali i što savjetuje zdravim osobama. 

Kao što je poznato pripremali ste se, bolje rečeno, vježbali ste s medicinskim osobljem, prijem osobe zaražene koronavirusom i stvarnu situaciju. Kako je izgledala prva stvarna situacija, odnosno trenutak kada je kod mlađeg muškarca iz Ogulina potvrđena zaraza?

-Moram priznati da smo u našoj bolnici od početka epidemije novim koronavirusom dosta ozbiljno shvatili situaciju i počeli s pripremama još sredinom siječnja. U početku se sve svodilo na osmišljavanje protokola i edukacije oblačenja osobne zaštitne opreme. No kako je epidemija napredovala i stanje postajalo sve ozbiljnije pripremali smo se za dolazak pacijenata sa sumnjom na infekciju novim koronavirusom. U početku nas je bilo strah – nepoznat virus, vrlo malo podataka u literaturi, visoka smrtnost u Italiji, širenje infekcije u zdravstvenim ustanovama. Naš prvi pacijent s dokazanom infekcijom bio je bliski kontakt  pozitivne osobe tako da smo od početka očekivali da će biti pozitivan. Do tada smo već kod više ljudi uzimali uzorke i opservirali ih u našoj dnevnoj bolnici. Kod njega smo sve odradili bez neke treme. Treba napomenuti da je taj pacijent mlad i zdrav sa blažim oblikom bolesti tako da zbrinjavanje nije bilo medicinski zahtjevno.

Pridržavaju li se svi pacijenti koji sumnjaju da su zaraženi i dolaze k vama u bolnicu propisanog protokola?

-Pacijente sa sumnjom na infekciju naručujemo dan ranije tako da stignemo organizirati posao, pripremiti papirologiju i dovoljan broj hranidbenih podloga. Dogodi se i da netko dođe nenajavljeno – ako je pacijent iz daljega ili lošeg općeg stanja ubacimo ga u raspored. Ljudi se većinom pridržavaju uputa. Problem je što dolazi 20-ak ljudi dnevno na testiranje što zna potrajati kroz nekoliko sati pa ljudi čekaju na hladnoći.

Koliko je osoba bilo u izolaciji, odnosno koliko je bilo onih kod kojih se sumnjalo na zarazu te kako dugo se čeka nalaz iz Zagreba?

-Do sada je u našoj ustanovi testirano oko 120 osoba od kojih je 10-ak bilo u izolaciji. U početku smo sve pacijente sa sumnjom stavljali u izolaciju do dolaska nalaza. No, porastom broja ljudi za testiranje to više nije bilo moguće pa u izolaciju stavljamo samo osobe kod kojih je potrebno bolničko liječenje. Nalaz iz Zagreba čeka se od 8 do 36 sati, ovisno o organizaciji prijevoza uzoraka i opterećenosti laboratorija u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Trenutno u bolnici imate određeni broj oboljelih, zaraženih  koronavirusom. U kakvom su stanju, odnosno kakve su prognoze kada bi mogli biti otpušteni kući?

-Do sada(subota) smo u Karlovcu dokazali infekciju koronavirusom kod 19 bolesnika od kojih je 10 trenutno hospitalizirano na Odjelu za infektologiju. Šest bolesnika je zbog dobrog općeg stanja otpušteno kući i prati se ambulantno. Tri bolesnika su zbog potrebe za liječenjem u Jedinici intenzivnog liječenja premještena u Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu. Na žalost svih nas, u subotu  je jedna od tih osoba preminula. Od 10 trenutno hospitaliziranih bolesnika 3 bolesnika su na potpori kisikom i mogli bi zahtijevati respiratornu potporu – odnosno boravak u Jedinici intenzivnog liječenja. Ostalih 7 bolesnika su blaže poremećenog općeg stanja i dobro.

Kako je organiziran posao, kako provodite njegu, dajete terapiju, kako im dostavljate hranu?

 -Donja zgrada bolnice (Švarča 1) namijenjena je samo za zbrinjavanje bolesnika oboljelih od infekcije novim koronavirusom. Na prvom katu bolnice smještaju se bolesnici sa srednje teškim oblikom bolesti kod kojih ne očekujemo pogoršanje – srednja životna dob, bez kroničnih bolesti, brzi pad temperature. Drugi kat bolnice podijeljen je na dva dijela – jedan dio za liječenje bolesnika sa kroničnim bolestima ili bolesnika starije životne dobi i drugi dio za intenzivno liječenje gdje postoji mogućnost respiratorne potpore, dijalize i svih mjera intenzivnog liječenja.

Provođenje sestrinske njege, davanje terapije, dostava hrane i drugo organizirano je kao i na „normalnom odjelu“ s razlikom da se u zgradu bolnice ulazi u potpunoj antivirusnoj zaštitnoj opremi. Komuniciramo pomoću mobitela. Hrana se dostavlja u jednokratnim posudama od stiropora koje se nakon korištenja bacaju u infektivni otpad. Sav otpad od bolesnika se smatra biološkom opasnošću, sprema se u jednokratne plastične kante koje se organizirano odvoze i spaljuju.

Imate li dovoljno zaštitne opreme od maski, rukavica, zaštitnih odjela i slično?

-Mislim da je oskudica osobne zaštitne opreme prisutna u svim zemljama pogođenim pandemijom pa tako i u Hrvatskoj. Međutim, uz racionalnu upotrebu uspijevamo pokriti naše potrebe. Princip rada je da se posao obavi sa što manje ljudi, ali koji moraju biti adekvatno zaštićeni. U vizitu ide samo jedan liječnik, na odjelu radi jedna sestra koja servira i hranu, po potrebi odradi čišćenje ili odvoz smeća i posteljine. Moram priznati da imamo divno osoblje koje radi u osobnoj zaštitnoj opremi u smjenama po 6 sati. Za to vrijeme trpi vrućinu i preznojavanje u opremi, glad i žeđ te nemogućnost obavljanja fizioloških potreba. Nakon skidanja zaštitnih naočala i maski često zaostaju početni dekubitusi na hrptu nosa ili čelu.

Imate li dovoljan broj respiratora u bolnici za one bolesnike kod kojih se razvije teža klinička slika? Upućujete li sve teže pacijente u Kliniku za infektivne bolesti „ Dr. Fran Mihaljević“ u Zagreb?

 -U suradnji sa Klinikom za infektivne bolesti u Zagrebu dogovoreno je da, dok postoji mogućnost, sve bolesnike koji zahtijevaju liječenje u Jedinici intenzivnog liječenja „selimo“ u Kliniku do popunjavanja njihovih kapaciteta. U donjoj zgradi bolnice trenutno imamo 6 kreveta za potrebe liječenja koronavirus pozitivnih bolesnika u Jedinici intenzivnog liječenja.

Kako se oboljeli nose sa situacijom. U javnosti su ti bolesnici na neki način stigmatizirani. Vaš komentar!

-Nažalost postoji stigmatizacija bolesnika oboljelih od infekcije novim koronavirusom. Ljudi se boje živjeti u blizini osoba koje su u samoizolaciji ili koji imaju infekciju novim koronavirusom. Napominjem da treba slušati struku i postupati racionalno. Virus se prenosi sa čovjeka na čovjeka samo bliskim kontaktom – rukovanjem, razgovorom na metar udaljenosti kroz 15 minuta, vožnjom u istom prijevoznom sredstvu ili suživotom u zatvorenom prostoru. Nitko od oboljelih nije kriv što se razbolio i to se može vrlo lako dogoditi svima nama. Bilo bi puno korisnije da bolesnike nazovemo, saslušamo ili im na neki drugi način pružimo pomoć.

Na što posebno trebaju obratiti pažnju zdrave osobe; koje su to najbolje i najučinkovitije mjere samozaštite?

 -Treba se pridržavati mjera koje svakodnevno dobivamo od Kriznog stožera. Ostati kod kuće, ako je moguće raditi od kuće. Izbjegavati kontakte s drugim ljudima. Ako je kontakt nužan, biti na udaljenosti od druge osobe minimalno 2 m i provesti zajedno ne više od 10 minuta. Ne ići na posao sa temperaturom ili respiratornim simptomima. U slučaju pojave simptoma bolesti javiti se nadležnom liječniku koji će procijeniti da li je potrebno testiranje na novi koronavirus. Koristiti jednokratne maramice, nakon brisanja nosa maramicu baciti u smeće i oprati ili dezinficirati ruke. Obavezno kihati i kašljati u lakat.

Prema dosadašnjim saznanjima koje dobne skupine su najviše pogođene?

 -Dobna raspodjela naših pacijenata je od 30 do 75 godina. Mlađi bolesnici (ispod 65 godina) bez kroničnih bolesti imaju blaži oblik bolesti. Najviše su pogođene osobe sa kroničnim bolestima i stariji bolesnici. Nažalost, Karlovačka županija je jedna od najstarijih u Hrvatskoj. Svaka osoba odgovorna je ne samo za svoje zdravlje nego i za zdravlje drugih. Infekcija koronavirusom kod mlađih osoba može proći kao blaža prehlada, ali ukoliko je ta osoba u kontaktu sa starijim osobama ili osobama sa kroničnim bolestima za njih ta infekcija može biti pogubna.

Koliko je cijela situacija opasna?

 -Svi smo svjedoci opasnosti situacije. Preko medija pratimo svakodnevni porast broja oboljelih i umrlih. Malo je tko od nas prije mjesec dana mogao očekivati ovakav razvoj događaja. Hrvatska je, zahvaljujući ranoj i strogoj implementaciji protuepidemijskih mjera za sada zadržala relativno mali broj oboljelih. Međutim, daljnji razvoj događaja ovisi o svima nama. Širenje infekcije u bolnici, domovima ili udomiteljstvima imalo bi katastrofalne posljedice.

Pošto lijek za koronavirus ne postoji, čime liječite oboljele, je li to simptomatska terapija i pomaže li liječenje antibioticima. U javnosti i stručnim krugovima spominje se i lijek Sumamed?

-Smjernice za liječenje dobivamo od Hrvatskog društva za infektivne bolesti. Premda ne postoji ciljana terapija za infekciju novim koronavirusom postoje lijekovi koji, na temelju iskustva, pokazuju učinkovitost. To su lijek za HIV – lopinavir/ritonavir i lijek za malariju – hidroksiklorokin i klorokin-fosfat. Sumamed, uz antibiotsko ima i protuupalno djelovanje te se daje kao dodatna terapija u liječenju pneumonije.

Kada se prema Vašoj procjeni očekuje vrhunac epidemije i jesu li prema Vašem mišljenju Nacionalni stožer civilne zaštite, ali i oni lokalni stožeri dobro odradili posao te jesu li pravovremeno reagirali?

-Mislim da su Nacionalni i lokalni stožer odradili izvrstan posao. Ranije i restriktivnije od drugih europskih zemalja počeli su provoditi protuepidemijske mjere što se za sada pokazalo ispravnim. Naravno da uvijek ima mjesta poboljšanju i da nije lako uskladiti s jedne strane protuepidemijske mjere, a s druge mjere za očuvanje gospodarstva i međunarodnog prijevoza. 

Može li se Hrvatskoj dogoditi talijanski scenarij?

-Nadam se da ne. Prema matematičkim procjenama, uz strogo pridržavanje mjera Kriznog stožera, u Hrvatskoj bi moglo biti 3000 oboljelih što je također veliki broj. Cilj je usporiti napredovanje epidemije da se svakom oboljelom pruži adekvatna medicinska skrb.

Nazire li se pronalazak cjepiva?

-Prema literaturi postoji više od 20 cjepiva u razvoju. Kina je započela prvo testiranje cjepiva na životinjama. Istraživači Sveučilišta u Queensland-u u Australiji objavili su da nakon tri tjedna in vitro testiranja cjepiva kreću na testiranje na životinjama. U državi Washington preskočili su testiranje na životinjama i započeli prvu fazu kliničkog ispitivanja na ljudima. Međutim, uz sve napore cjepivo se ne može očekivati prije sredine 2021. godine.

Što preporučujete našim čitateljima?

-Nalazimo se u ratu protiv virusa, nevidljivog i nedovoljno poznatog neprijatelja. Ne znamo koliko će ova epidemija trajati i kakve će posljedice ostaviti na Hrvatsku i svijet. Potrebno je da svatko od nas odradi svoj dio posla. Svatko u svojoj struci najbolje što može. U isto vrijeme potrebno je ozbiljno shvatiti i pridržavati se protuepidemijskih mjera – ne izlaziti iz kuće, pridržavati se razmaka od 2 metra među ljudima, odlaziti u trgovinu samo po najnužnije stvari. Ne zaboraviti one kojima je potrebna naša pomoć.

Inače, dr. Luka Jerković  je u Karlovac došao krajem 2009. godine na pripravnički staž budući da nije uspio dobiti mjesto za stažiranje u Zagrebu. Iz Zaprešića je, a studij medicine je završio u Zagrebu.

-Nakon završenog pripravničkog staža od godinu dana dobio sam radno mjesto liječnika opće prakse u Rakovici. Moja želja bila je dobiti specijalizaciju u bolnici, po mogućnosti pedijatriju. Međutim, pružila mi se prilika – specijalizacija iz infektologije. Inače, infektologija je vrlo zahtjevan ispit na faksu te sam se isprva dvoumio. No, svidjela mi se radna okolina i činjenica da infektolozi pregledaju i djecu i odrasle te sam prihvatio specijalizaciju. Nakon odrađene specijalizacije od četiri godine i položenog specijalističkog ispita vratio sam se 2016. godine u Karlovac gdje sam do sada.

Poželimo mu, kao i njegovim kolegama i kolegicama s Infektološkog odjela, najprije puno zdravlja i što manje posla!

(M. Milovanović)

Foto:i.č. i l.j.