Iako nas iritiraju, danas obilježavamo Svjetski dan komaraca

Svjetski dan komaraca obilježava se 20. kolovoza u spomen na otkrića engleskog doktora Ronalda Rossa koji je 1897. utvrdio kako su ženke komarca Anopheles vektor za parazita iz roda Plasmodium, odgovorne za bolest malariju te ga prenose među ljudima. Sposobnost prijenosa zaraznih bolesti komarce svrstava među najsmrtonosnije životinje na svijetu, s višemilijunskim smrtnim ishodima svake godine. U današnje vrijeme rasta temperatura, urbanizacije, globalizacije te povećanja populacije, kako ljudske tako i komaraca, važno je istaknuti komarce kao potencijalne vektore za prijenos zaraznih bolesti i izbijanje epidemija. Na globalnoj razini prvenstveno se radi o bolestima poput malarije, chikunguye, zika virusne infekcije, dengue i groznice zapadnog Nila.

Na području Hrvatske pronađena je 51 vrsta komaraca, no samo je manji broj onih koje mogu biti vektori za pojavu epidemija arbovirusnih infekcija. Procesi globalizacije kao što su intenzivirana migracija ljudi i transporta roba te klimatske promjene rezultirale su porastom oboljelih od bolesti koje prenose komarci. Hrvatska ima dugogodišnju tradiciju suzbijanja komaraca što uključuje  složene, pažljivo planirane cjelovite mjere uništavanja komaraca, odnosno kombinaciju preventivnih mjera s konačnim ciljem postizanja smanjenja, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uklanjanja prisustva komaraca.

Preporuke za smanjenje uvjeta za razvoj komaraca:

- Balkone, terase, vrtove i zelene površine treba održavati čistima i urednima

- Potrebno je redovito kositi travu da bi se izbjegla pojava visoke trave kao staništa za odrasle jedinke komaraca.

- Potrebno je uklanjati vegetaciju koja stvara hlad oko vodenih staništa i unijeti predatore, npr. ribe, vodozemce i kukce u bare i vrtna jezerca radi prirodnog smanjenja brojnosti ličinki.

- Potrebno je redovito uklanjati krupni otpad (gume, bačve).

- Sve ostale materijale (npr. plastične folije, tende, cerade) treba odlagati tako da se izbjegne nakupljanje kišnice.

- Spremnike za vodu kao što su kade, bačve i posude za zalijevanje vrtova treba pokriti pokrovima od plastike ili sličnog nepromočivog materijala ili mrežom protiv komaraca.

- U vrtovima i dvorištima treba pregledavati mjesta gdje se nakuplja kišnica, a posude u kojima se nakuplja voda kao npr. tanjurići ispod vaza za cvijeće, posude iz kojih životinje (domaći ljubimci) piju vodu i dr. treba periodički prazniti i čistiti svakih sedam dana.

- U okruženjima gdje žive i borave ljudi (terase, vrtovi, parkovi) treba izbjegavati nakupljanje vode i uklanjati sve predmete koji bi mogli nakupljati vodu za razvoj larvi komaraca, kao npr. kante, kantice, bačve, posude, dječje bazene, itd.

- Sve eventualne spremnike vode treba pravilno i čvrsto zatvoriti poklopcem.

- Unutar groblja, gdje nema vode tretirane larvicidnim sredstvima, vaze za cvijeće treba puniti vlažnim pijeskom ili vodu za vazu pri svakoj zamjeni cvijeća tretirati nekim larvicidnim proizvodom.

- Kad se upotrebljava umjetno cvijeće, vaza koja je na otvorenom mora i dalje biti napunjena vlažnim pijeskom.

- Sve posude koje se povremeno koriste za cvijeće i zalijevanje treba odlagati na način da se izbjegne nakupljanje vode u slučaju kiše.

- Vlasnici svih radionica i objekata koji u sklopu posla skladište gume trebaju prazniti vodu iz guma, složiti gume u oblik piramide i zaštititi ih nepropusnom folijom te ukloniti gume koje se ne koriste i provoditi dezinsekciju nepokrivenih guma svakih sedam dana.

- Na gradilištima treba sprečavati nakupljane vode u spremnicima i žlijebovima kao i svim drugim potencijalnim mjestima pogodnim za nastanak legla komaraca.

- Potrebno je obratiti pozornost na septičke jame, koje mogu postati veliko leglo komaraca; poklopac septičke jame treba držati hermetički zatvorenim, a ako to nije moguće, treba je zatrpati pijeskom ili zemljom.

- Sustave za prikupljanje vode, drenažu i odvodnju treba održavati ispravnima da se spriječi zadržavanje vode. (hzjz)