"Hrvatskoj nedostaje strategija za dugotrajnu skrb"

Milivoj Špika tom je prilikom izjavio:

-Po Programu stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024. do 2026. godine javna potrošnja u RH za dugotrajnu skrb starijih osoba iznosi 0,4 % BDP-a dok je na razini EU-a ona 1,7 % BDP-a. Istim dokumentom predviđa se da će se do 2070. godine povećati na minimalno 0,6 % BDP-a, dok će na razini EU iznositi 2,8 % BDP-a.

Iznio je stav Europske komisije da Hrvatskoj nedostaje strategija za dugotrajnu skrb, kojom bi se odgovorilo na potrebe starijih osoba.

-U svom redovitom izvještaju o starenju EK navodi da su javni rashodi Hrvatske za tu namjenu  manji od jedan posto BDP-a, a smještaj je osiguran za samo 3,68 posto starijih. Europska komisija navodi dalje da u skupini od 65 do 74 godine starosti 38 % građana ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a među starijima od 85 godina njih 68 %.

Unatoč tome javni rashodi Hrvatske za dugotrajnu skrb starijih osoba manji su od jedan posto BDP-a (0,88 posto), a prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatska ima 683 doma, od kojih su 626 privatna.

Po Projektu izgradnje i opremanja centara za starije osobe sa 160 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti trebalo bi se u sljedećih nekoliko godina u Hrvatskoj izgraditi 18 centara za starije sa ukupno 1.795 kreveta. Time će se kroz javne domove zadovoljiti ukupno samo pet posto potreba (sada, rekli smo 3,68%).

-Na mjesto u javnim domovima čeka se godinama, u Karlovcu npr. osam godina, rekla je kandidatkinja Vesna Horvat i ustvrdila da ljudi čekaju, iako im je samostalan život nerijetko vrlo težak, pa i opasan. -Moraju čekati, jer prosječna cijena smještaja u privatnom domu je od tisuću eura na više i samo si petina korisnika u tim domovima samostalno podmiruju taj trošak. U javnim je domovima takvih korisnika 45%. Ekonomska cijena smještaja u mnogim je domovima oko 700, pa do 900 eura, a ovisno o postotku subvencija od strane županija ili gradova stvarna cijena koju korisnici plaćaju je uglavnom do 500 eura. Postoji i besplatan smještaj, podsjeća Horvat.

-Umažanima grad Umag sufinancira smještaj u stopostotnom iznosu, uz ugovor o doživotnom uzdržavanju. Tamo je ekonomska cijena 900 eura i postoje i drugi aranžmani smještaja.

Republika Hrvatska, kako navodi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ima samo oko 200 kreveta na 100.000 stanovnika u domovima za starije, za razliku od europskog rekordera Švedske sa 1.300 ležajeva. Češke i Slovačke koje imaju 700 ležajeva na 100.000 stanovnika, dok susjedna Slovenija ima 900 i Njemačka 1.150.

-I da preko noći stvorimo dovoljno domova, hrvatske umirovljenike muči siromaštvo. Eurostat već desetljećima mjeri i prati siromaštvo prvenstveno preko pokazatelja relativnog siromaštva, gdje se 60% medijana nacionalnog dohotka po glavi stanovnika smatra „službenom linijom siromaštva“, rekla je Horvat, a Špika je dodao da je u Hrvatskoj prosječna mirovina 513 eura i čini 46 posto prosječne plaće.

Rashodi za mirovine i mirovinska primanja su na razini od 9,2 % BDP-a, a uključuju i isplatu jednokratnih novčanih primanja korisnicima mirovina radi ublažavanja posljedica rasta cijena i troškova života.

-Cilj Europskog stupa socijalnih prava je i do 2030. godine smanjiti za 15 milijuna broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Pogurajmo to, ljudi. Mi sa dokazanom borbom protiv siromaštva u Hrvatskoj to možemo. Kad bismo dobili dovoljno glasova za listu 24, ne bi to ostalo mrtvo slovo na papiru. Političkim angažmanom najbrojnije grupacije birača može se postići da uđemo u Europski parlament i da se tamo na svaku raspravu, o svakoj temi i na svakom od odbora gleda i kroz „naočale interesa umirovljenika“, pa i hrvatskih umirovljenika“, rekao je Špika.

Umirovljenicima je poručio kako će biranjem liste broj 24 oni imati svog zastupnika u EU parlamentu:

-Ako se i službeno u EU siromašnom osobom smatra ona čije primanje ne doseže 60 posto prosječne plaće, neće nam dugo trebati da ukažemo cijeloj EU da je u Hrvatskoj prosječna mirovina 40-tak, a ne 60  posto prosječne plaće, da hrvatska nacionalna vlast ne radi sukladno direktivama i odlukama Europske unije.

Europski parlament predstavlja građane EU-a, mi kao glas starijih građana bit ćemo glasni i u Parlamentu, ali iznosit ćemo svoje interese i Europskoj komisiji, prije nego li tema dođe na sjednicu EP, jer EK, koja zastupa opće interese EU-a, mora sačiniti „procjenu učinka” svake politike, navesti i prednosti i nedostatke različitih opcija. Bit ćemo njihova savjest.

Poručujemo informiranim pojedincima, poduzećima i organizacijama u Hrvatskoj da će nam se moći obratiti sa raznim dobro obrazloženim zahtjevom i tražit ćemo odgovore i lobirati za njih, nećemo se izolirati od hrvatskih birača. Bit ćemo kao što i ime kaže, njihovi zastupnici, na kraju su poručili.