Sve opet ovisi o tome što će roditelji odlučiti

HZJZ ublažio preporuke za povratak djece u vrtiće i škole od ponedjeljka

VIŠE IZ RUBRIKE

    S obzirom na povoljnu epidemiološku situaciju, došlo je do značajnog preokreta. Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je nove, blaže preporuke prema kojima se sva djeca mogu vratiti u vrtiće i škole!

    Ove upute namijenjene su za rad predškolskih ustanova i razrednu nastavu od 1. do 4. razreda te posebne razredne odjele i rad s djecom s teškoćama koja imaju pomoćnika u nastavi od 25. svibnja 2020.

    Rad u predškolskim ustanovama i školama u sadašnjim epidemiološkim uvjetima uz poštovanje ovih uputa smatra se jednako sigurnim za djecu i zaposlenike kao i rad od kuće odnosno ostanak kod kuće, te se omogućuje uključivanje sve djece u vrtiće i škole.

    Upoznavanje s uputama. Važno je da roditelji/skrbnici i djelatnici budu upoznati s ovim uputama.

    Telefonom ili na drugi primjeren način Uprava obavještava roditelje o sljedećem:

    -da ne dolaze u pratnji djeteta ako imaju simptome respiratorne bolesti (povišena tjelesna temperatura, kašalj, poteškoće u disanju, poremećaj osjeta njuha i okusa), ako im je izrečena mjera samoizolacije ili ako imaju saznanja da su zaraženi s COVID-19,

    -da ne dovode dijete u ustanovu ako dijete ima simptome respiratorne bolesti (povišena tjelesna temperatura, kašalj, poteškoće u disanju, poremećaj osjeta njuha i okusa), ako ima izrečenu mjeru samoizolacije ili ako je dijete zaraženo s COVID-19.

    Ne preporučuje se da se uzima izjava od roditelja radi uključivanja djeteta u ustanovu vezano za ove upute. Roditeljima treba omogućiti naknadno uključivanje djeteta u vrtić i školu.

    Temeljne odredbe

    U svim objektima važno je provoditi i poštovati opće mjere sprječavanja širenja zaraze. Fizičko udaljavanje. Rad ustanove neophodno je organizirati na način da se osigura koliko je
    moguće socijalno distanciranje (fizički razmak).

    Neophodno je poticati fizički razmak kao i pojačanu osobnu higijenu djece. Ipak, treba očekivati da će biti određenih odstupanja u provedbi uslijed specifičnosti i potreba pojedinih odgojno
    obrazovnih procesa i njege djeteta te razvojnih značajki pojedinih dobi što su:

    − istraživanje prostora i predmeta koji okružuju dijete (u određenoj dobi stavljanje u usta
    ruku i predmeta),
    − znatiželja u odnosu na druge osobe/drugu djecu,
    − motorička nespretnost i nedoraslost,
    − potreba za kretanjem.

    Higijena ruku. Važno je omogućiti redovito pranje ruku tekućom vodom i sapunom. Ruke se peru prije ulaska u svoju skupinu/učionicu, prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon korištenja
    toaleta, nakon dolaska izvana, nakon čišćenja nosa i kada ruke izgledaju prljavo. Za pranje ruku treba koristiti tekuću vodu i sapun, a jednako je efikasna voda svake temperature ako se koristi
    sapun. Pri pranju ruku pridržavajte se naputaka za pravilno pranje ruku.

    Nakon pranja ruku sapunom i vodom, ruke treba osušiti papirnatim ručnikom za jednokratnu upotrebu koji se nakon korištenja baca u koš za otpad s poklopcem.

    Dezinfekcija ruku. Na ulazu u vrtić i školu te u školi na nekoliko lako dostupnih mjesta treba postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku školske djece i odraslih s uputom za
    korištenje. Djeca predškolske dobi ne dezinficiraju ruke nego ih češće peru sapunom i vodom, a i kod školske djece prednost ima pranje ruku.
    Sredstvo za dezinfekciju treba u količini od 1 do 2 ml nanijeti na suhe i čiste dlanove (obično jedan potisak, ili prema uputama proizvođača).
    Dlanove i područje između prstiju treba protrljati dok se ne osuše, a sredstvo nije potrebno isprati. Treba paziti na dostatnu količinu dezinficijensa za ruke te obavezno javiti nadređenom u slučaju da je u dozatoru preostala manja količina sredstva za dezinfekciju kako bi se osigurao novi.

    Organizacija rada s djecom. Boravak u vrtićima i školama preporučljivo je organizirati na sljedeći način:
    • uključivanje približno između 15 i 20 djece po odgojno-obrazovnoj skupini (što ne znači da je 20 djece maksimalan broj po skupini); kod većih skupina djece treba razmotriti mogućnost organiziranja rada u odgovarajućoj prostoriji veće površine kao i mogućnost razdvajanja djece u dvije skupine ili osnivanje nove skupine jer je neophodno omogućiti uključivanje sve djece; za pomoć u rješavanju specifičnih organizacijskih pitanja pojedinih okruženja, ustanova se treba javiti nadležnom Stožeru Civile zaštite,
    • koliko je moguće smanjiti fizički kontakt (bliski kontakt) djece iz jedne odgojno-obrazovne skupine s drugom djecom, roditeljima/starateljima druge djece i drugim djelatnicima ustanove,
    • svaka odgojno-obrazovna skupina boravi u jednoj prostoriji,
    • odgajatelj/nastavnik s djecom provodi što je više moguće vremena na otvorenom,
    • krevetići za dnevni odmor djece, stolovi za jelo i školske klupe razmiču se tako da djeca leže odnosno sjede na što većoj udaljenosti u prostoriji (po mogućnosti razmak od približno 1,5 m) ali opet tako da sva djeca budu uključena u ustanovu.

    Organizacija prostora. Preporučene značajke prostorije u kojoj boravi jedna odgojno-obrazovna grupa djece:
    • prostorija što veće površine i visine, prozračna i osunčana (odgovarajući izvor dnevnog svijetla),
    • prostorija je vratima odvojena od prostorija u kojima borave druge skupine,
    • prostorija se može dobro provjetriti vanjskim zrakom,
    • prehranu je moguće organizirati u blagovaonici (preporučuje se pridržavanje preporuka za ugostiteljske objekte, vidjeti na kraju dokumenta, uz naznaku da razmak između djece treba biti najveći moguć s obzirom na broj djece i veličinu blagovaonice; preporučuje se da se boravak u blagovaonici, sportskoj dvorani, knjižnici i drugim zajedničkim prostorijama organizira po skupinama) ili je prehranu moguće organizirati u prostoriji u kojoj borave djeca na način da se hrana unaprijed podijeli u porcije.
    • izbjegava se ulazak drugih osoba (primjerice zbog čišćenja, popravka ili donošenja hrane) u prostoriju sve dok djeca borave u njoj,
    • prolazak kroz zajedničke prostorije treba skratiti na minimum; prolaz se organizira tako da u isto vrijeme prolaze djeca i odgajatelj/nastavnik iz jedne odgojno-obrazovne skupine dok druge osobe ne prolaze u isto vrijeme, uz poticanje djece da u prolazu ne dotiču površine ili predmete,
    • korištenje toaleta treba organizirati na način da se pojedino dijete drži na udaljenosti koliko je moguće od djece iz drugih odgojno-obrazovnih grupa (primjerice, ako je toalet manje površine dijete može pričekati izvan toaleta da drugo dijete izađe); također je potrebno poticati djecu na redovito pranje ruku tekućom vodom i sapunom nakon korištenja toaleta.

    Djelatnici. Djelatnike s kroničnim bolestima koje možebitno predstavljaju veći rizik za razvoj težih oblika bolesti COVID-19 (djelatnici s respiratornim, kardiovaskularnim, malignim bolestima,
    dijabetesom, imunodeficijencijama) potrebno je, ako je moguće, rasporediti na što više aktivnosti koje ne zahtijevaju učestali kontakt s drugim osoba. U svim neizbježnim aktivnostima koje zahtijevaju češći kontakt s drugim osobama, neophodno je omogućiti fizičku distancu koliko to uvjeti omogućuju i nošenje maske. Za ostale djelatnike maska nije obavezna.

    Ulazak i izlazak iz vrtića i škola
    Ograničen ulazak u ustanove. Do daljnjeg su zabranjeni svi posjeti vrtićima i školama (primjerice kazališne predstave, izvannastavne aktivnosti i sl.). Neophodno je osigurati protok/dolazak što manjeg broja osoba, kako na ulazu u vrtić ili školu tako i u unutarnjim prostorima ustanove.

    Dječja oprema. Učenike se savjetuje da pokušaju koliko je moguće i primjereno dobi ne dijeliti svoje stvari s drugim učenicama. Ako je to moguće organizirati, roditelj donosi i odnosi u dječji
    vrtić obilježeni ruksak s opremom isključivo petkom (posljednji radni dan u tjednu) kada dolazi po dijete. Odgajatelj preuzima i vraća ruksak roditelju ispred ulaznih vrata. Odgajatelj odlaže ruksak u vrtiću, te ruksak stoji nekorišten preko vikenda i počinje se koristiti tek nakon pauze od 48 do 72 sati.

    Ulazak u vrtiće i škole. U školu učenici dolaze i odlaze sami, organiziranim prijevozom ili u pratnji roditelja, ovisno o odluci roditelja, kao što bi dolazili i odlazili da nema epidemije. Kada dovode
    djecu u vrtić te ako roditelji odluče dovoditi i odvoditi djecu u školu, preporučuje se koliko je moguće da roditelji ili druge osobe u pratnji djeteta izbjegavaju ulaziti u ustanovu. Ispred ulaza u
    ustanovu, kod ulaska i izlaska iz ustanove, te u ustanovi, svim se osobama savjetuje da drže međusobni razmak (1,5 m). Međusobni razmak ne trebaju držati osobe iz istog kućanstva. U
    pratnji jednog djeteta vrtićke dobi uvijek je samo jedna odrasla osoba. Ako roditelji odluče da žele
    dovoditi učenika u školu, u pratnji učenika može biti također samo jedna odrasla osoba.

    Postupanje djece po ulasku u vrtić ili školu. Dijete ulazi tako da odlazi do garderobe, obuva papuče, skida jaknu, te pere ruke sapunom i vodom prije ulaska u skupinu/učionicu.

    Naravno, ovo je preporuka, a opet sve ovisi o tome što će roditelji odlučiti.