Obnova Hrvatskog doma
Hrvatski bi trebao biti u funkciji polovicom 2026. godine
VIŠE IZ RUBRIKE
Pokazalo se da je izrazito loše stanje zidova galerije koje je uzrokovano lošom kvalitetom samog izvornog materijala i tu su nastala dodatna oštećenja kao posljedica potresa. Zato su morali biti uklonjeni postojeći zidovi galerije i izgrađeni novi, rekla je Ana Hranilović Trubić
Prvi dio obnove Hrvatskog doma odnosno konstrukcijska obnova ulazi u završnu fazu. Podsjetimo, da je preko Ministarstva kulture i medija za ovu fazu obnove osigurano 4,4 milijuna eura i ona je počela u ožujku prošle godine.
Što je do sada napravljeno i u kojoj su fazi radovi doznajemo od gradske pročelnice za gradnju i zaštitu okoliša Ane Hranilović Trubić.
-Do sada su uklonjeni konstruktivni elementi, napravljeni su armiranobetonski temelji i sirklaži potpornih zidova. Napravljeni su zemljani radovi iskopa za temeljnu ploču, kao i pripremna tla za temeljnu ploču te hidroizolacijski radovi. Napravljena je sama temeljna ploča, izvedeni su temelji i stupovi zidova podruma. Izvedena je ploča na prizemlju, nakon toga stupoovi i zidovi prizemlja i galerija, saniran je ulazni portal, a trenutačno su u tijeku radovi na samom krovištu, kazala je Hranilović Trubić.
Kao što su i raniji primjeri obnove sličnih zgrada pokazali, a sjetimo se kina Edison, prilikom rekonstrukcije realno je očekivati da se pojave i dodatni radovi. Tako je bilo i sa zgradom Hrvatskog doma.
-U Hrvatskom domu je u tijeku radova utvrđeno odstupanje stvarnog stanja dijelova zidova galerije od stanja utvrđenog istražnim radovima. Zbog toga su morala biti napravljena i dodatna istraživanja. Pokazalo se da je izrazito loše stanje zidova galerije koje je uzrokovano lošom kvalitetom samog izvornog materijala i tu su nastala dodatna oštećenja kao posljedica potresa. Zato su morali biti uklonjeni postojeći zidovi galerije i izgrađeni novi, iako je prvotnom projektnom dokumentacijom nisu bili predviđeni. Drugi problem je nastao nakon poplave prošle godine koja je dodatno usporila radove jer je uzrokovala destabilizaciju i slom temeljnog tla zbog čega je došlo do urušavanja pojedinih osi zidova pa je i to utjecalo na rok izvođenja radova, pojasnila je pročelnica.
Dakle, iako se prvotno planiralo da će veći dio izvorne zgrade biti sačuvan to niti u Hrvatskom domu nije bilo moguće. Uz spomenute nepredviđene situacije rok za završetak konstrukcijske obnove produžen je iz još jednog razloga.
-Što se tiče konstrukcijske obnove ona će biti gotova najkasnije do svibnja. Malo duži je rok jer se kod završnih radova na krovu s obzirom da na krov dolazi fotonaponski pokrov i za njegovu montažu su vrlo bitni vremenski uvjeti. Fotonaponi se ne mogu ugrađivati kad je snijeg niti kad su niske temperature i ne smije biti vlage na krovištu i zbog toga su radovi pomaknuti za svibanj ove godine, istaknula je Ana Hranilović Trubić.
Osim za konstrukcijsku obnove s Ministarstvom kulture i medija potpisan je i ugovor za cjelovitu obnovu Hrvatskog doma.
-Planiramo u veljači raspisati javnu nabavu tako da paralelno sa završetkom radova konstrukcijske obnove da se slikovito izrazim riješimo i papirologiju i čim završi konstrukcijska obnova da možemo nastaviti s cjelovitom obnovom. Prema ugovoru koji smo potpisali s Ministarstvo rok za završetak cjelovite obnove je polovicom 2026. godine, ali mi ćemo napraviti sve da to bude gotovo i ranije, naglasila je pročelnica Ana Hranilović Trubić i dodala da će nakon obnove Hrvatski dom biti objekt javno kulturne namjene.
-Ono što Karlovčane većinom podsjeća na Hrvatski dom je Mala scena koja će raditi i dalje, a u funkciji će biti i velika dvorana, dodala je.
Podsjetimo da je velika dvorana zatvorena 1990. godine zbog lošeg stanja iako su se povremeno održavala neka događanja u njoj. No, njezin zatvaranjem Karlovac je izgubio prostor za koncerte u kojoj je vikendima bio disco, a 80-ih godina u Hrvatskom su nastupali svi popularniji rock sastavi bivše države. U vrijeme novog vala koncerte u Hrvatskom imali su Prljavci, Azra, Film, Idoli…, kasnije su krajem osamdesetih nastupali EKV, Električni orgazam, Riblja čorba, Haustor, Psihomodo Pop i brojni drugi.
Zgradu Hrvatskog doma projektirao je Aleksandar Freudenreich kojeg se smatra jednim od najznačajnijih arhitekata toga doba. Gradnja je počela 1927. godine, a svečano je otvoren 11. prosinca 1932. godine.