Gradska toplana uskoro kreće s obnovom vrelovoda, smanjili su broj intervencija, cijenu plina, unaprijedili uslugu...

Poslovanje Gradske toplane u proteklih nekoliko godina, te predstojeći planovi bili su tema današnje konferencije za novinare u okrugu te tvrtke.

Gradska toplana koja ima 50-godišnju tradiciju grije otprilike polovicu građana urbanog dijela Karlovca, odnosno ima nekih osam tisuća korisnika.

-Ni danas u Hrvatskoj nema puno gradova koji imaju centralne toplinske sustave, a to je i tada bio i danas je vrlo napredan način grijanja. Gradska toplana je tvrtka koja pruža kompletnu uslugu, a na kupcu je da samo otvori radijator, istaknuo je direktor Gradske toplane, Hrvoje Klobučar.

Osvrnuvši se na ključne pokazatelje poslovanja rekao je kako su smanjili broj intervencija tj. prekida grijanja tijekom ogrjevne sezone nekih 35 posto.

-Prije nekoliko godina bili smo na 90 i više godišnje, a sada smo na 60-ak intervencija i time je razina isporuke usluge vrlo visoka, od 99,6 do 99,8 posto, što je uz ovako star sustav i dotrajali vrelovod dosta dobar rezultat. Ujedno smo povećali efikasnost toplinskog sustav sa 74 na 77,5 posto, a sve je to zasluga dobre pripreme tijekom ljeta kada se vrelovod i cijelo postrojenje remontiraju.

Nedavno smo uspjeli ugovoriti na dosta dugo razdoblje nižu cijenu glavnog energenta, prirodnog plina, čime smo spustili cijenu nekih 10,5 posto za građane, odnosno 24,5 posto za poslovne korisnike, a budući da cijena plina kontinuirano raste i pada, u odnosu na 2017. godinu niža je za pet posto što je dobar rezultat jer energenti generalno poskupljuju, ističe.

Kaže kako su smanjili i neto zaduženost Gradske toplane za 6,2 milijuna kuna u odnosu na 2017. godinu uz nešto investiranja i dosta zahtjevno održavanje.

Od najznačajnijih projekata izdvojio je obnovu vrelovoda.

-Prije nekih dva tjedna poslali smo prijavu u nadležno Ministarstvo za projekt vrelovoda. Cijeli vrelovod pokriven je građevinskim dozvolama, obnavljat ćemo nekih 74 posto vrelovoda, odnosno 16,2 kilometara što će rezultirati stabilnijom uslugom i manjim gubicima, te većim zadovoljstvom građana. Također ćemo obnoviti i podstanice, automatizirat ćemo ih, spojiti ih komunikacijski tako da imamo kontinuirani nadzor, da možemo puno brže djelovati nego sada, unaprijedit ćemo postrojenje distribucije kako bi na kraju dobili sigurniju uslugu i veću učinkovitost, odnosno uštedjeli na električnoj i toplinskoj energiji, naveo je između ostalog.

Projekt ukupno procijenjen na 131 milijun kuna financirao bi se s europskim novcem u iznosu od 105 milijuna kuna. Radovi bi fizički trebali započeti za nekoliko mjeseci, a čitav projekt trebao bi biti završen do kraja trećeg kvartala 2023. godine.

-ITU projekt obnove vrelovoda je temeljni preduvjet da bi se uveo obnovljivi izvor. Prema proračunima minimalno 50 posto, a nadamo se i čak ukupno 70 posto potrebne topline građanima za grijanje trebali bismo dobiti iz geotermalnih izvora. Radi se o iznimno složenom i skupom projektu. Svi skupa, a prije svega u Gradu, radimo na pronalaženju europskog novca za projekt. Mi u toplani moramo osigurati spremnost za prihvat takvog obnovljivog izvora, odmicanje od fosilnog goriva, plina prema zelenoj energiji i povećanje energetske učinkovitosti potrošnje kod naših korisnika, napominje.

Podsjeća kako su 2017. godine obnovili 350 metara vrelovoda u Meštrovićevoj ulici, povećali promjer cijevi s 350 mm na 500 mm, te dobili bolju isporuku toplinske energije u Grabriku i Luščiću.

Kaže i kako je njihov glavni fokus djelovanja zadovoljstvo korisnika i kako to žele maksimalno unaprijediti.

-Napori oko povećanja energetske učinkovitosti kako države, tako građana i nas rezultirali su da otprilike tri četvrtine grada unazad nekoliko godina ima mjerenje i regulaciju toplinske energije u svojim stanovima što je rezultiralo  u prosjeku 25 posto manjom potrošnjom toplinske energije, odnosno nižim računima, naglašava. Za usporedbu navodi kako su dvije zgrade stare više od 50 godina koje su u potpunosti obnovljene, za prošli siječanj imale račun od 315 kuna kao najhladniji mjesec, što smatra kako nije veliki iznos, a preduvjet za to je, kako napominje, da se odrade energetske obnove zgrade, te uvede sustav mjerenja i regulacija.

Jedan od ciljeva im je i spajanje novih korisnika. Unazad nekoliko godina konačno su, kako ističe, prekinuli jedan negativan trend i počeli priključivati nove korisnike, te očekuju da se i ove godine taj trend nastavi.

Gradonačelnik Damir Mandić rekao je kako zbog dotrajalosti vodoopskrbne mreže gdje imamo 60 posto gubitaka uslijed starosti i devastacije vodovodnih instalacija, te također dotrajalosti vrelovoda koji su stari 30 i više godina, treba krenuti u obnovu i jednog i drugog.

-Kada govorimo o vrelovodima, čini sa da je ovo bio zadnji trenutak da uopće krenemo tim putem jer sustav je zaista bio jako pred naprezanjem i mislim da smo u posljednjih dvije godine učinili veliki posao, ističe gradonačelnik Mandić. Ujedno je zahvalio ekipi iz toplane i iz nadležnog odjela Gradske uprave koji su u godinu dana uspjeli ishoditi sve građevinske dozvole za obnovu vrelovoda, kao i svim građanima koji nisu stvarali probleme pogotovo što se tiče imovinsko-pravnih odnosa, naglasivši kako je obnova vrelovoda ključan strateški projekt toplane.

-Što se tiče obnovljivih izvora energije, energija je skupa i ono što nas čeka narednih godina je da će onaj tko će imati „vlastitu“ energiju, moći će si kontrolirati troškove.

U tom kontekstu smatramo da ovaj put kojim smo krenuli da toplanu spojimo na obnovljive izvore energije, geotermalne izvore, je jedini koji je u ovom trenutku ispravan. Stav Grada, pa i toplane i svih naših službi je da ta geoterma treba prije svega biti vlasništvo Grada. Ono što ćemo nastojati, je da to bude nešto čime će upravljati Grad kao javnim dobrom. Neke preliminarne analize su pokazale da su to projekti koji su iznimno financijski zahtjevni  i već sada je jasno da Grad Karlovac sa svojom snagom proračuna to sam ne može izrealizirati, te smo već u kontaktu i s ministarstvima gospodarstva i regionalnog razvoja da zaista država stane iza nas u ovom projektu, naglašava.

Mandić kaže i kako će bez energetske obnove zgrada biti teško govoriti o povoljnoj ili jeftinijoj energiji.

-Krenulo se dobro, Inkasator pripremio više od 40 zgrada za prijavu na natječaj. U sklopu Programa energetske učinkovitosti Grada, Grad će sigurno ići sa svojim sredstvima kako bi vlasnicima smanjio troškove, poručuje Mandić.