Gradska knjižnica je prva javna ustanova u Hrvatskoj koja će dobiti biosolarni krov

Prvi biosolarni krov na nekoj javnoj ustanovi u Hrvatskoj bit će izgrađen na zgradi Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić. Tim povodom danas je na krovu objekta održana konferencija za novinare.

Zamjenica ravnateljice gradske knjižnice, Ivana Mihalić izjavila je kako upravo na tom zelenom krovu tijekom cijele godine organiziramo različita događanja kao što su promocije raznih knjiga, projekcije nekih dokumentarnih filmova, eko radionice s djecom na temu očuvanja okoliša i prirode i drugo.

-Ljeti se baziramo na našu posebnu knjižnicu na plaži na Foginovom kupalištu gdje svi oni koji dođu na kupanje mogu posuditi i neku knjigu. Posebno bih istaknula naš zeleni festival koji je ove godine bio u sedmom izdanju 26. lipnja i osvojio jednu posebnu svjetsku nagradu  IFLA Green Library Award 2025. Iznimno smo zahvalni na ovom biosolarnom krovu s obzirom da je naša knjižnica prva namjenski projektirana građevina u Hrvatskoj koja je izgrađena 1976. godine, a energetski je obnovljena 2019. godine. Ovo nam puno znači i svakako će doprinijeti većoj uštedi energije i ugodnijem boravku naših korisnika, ali i lokalne zajednice u našoj knjižnici, poručila je Mihalić.

Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj grada i fondove EU i voditelj projekta, Robert Vodopić rekao je kako je ukupna vrijednost projekta 2,765 milijuna eura, a EU sufinancira 80 posto, odnosno 2, 212 milijuna eura.

-Projekt je počeo 1. siječnja 2024. godine i traje do ožujka 2027. U ovom projektu proračun grada Karlovca je 165.800 eura od čega nam EU sufinancira 132.640 eura. Projekt provodi devet projektnih partnera, a nositelj projekta je REGE-a. Svi projektni partneri sa područja Mediterana. Projektna aktivnost za koju je zadužen Grad Karlovac je implementacija pilot projekta kojim će se testirati tehnička rješenja za integraciju solarnih i zelenih krovova na javnoj infrastrukturi, znači na gradskoj knjižnici gdje ćemo postaviti biosolarni krov koji bi na neki način trebao ponuditi rješenja kako povećati biološku raznolikost, smanjiti toplinske otoke i povećati energetsku učinkovitost. Ugovor za radove, evo radovi su i počeli, potpisan je 23. lipnja 2026. godine i traje do 23. rujna 2026. godine. Radove izvodi tvrtka Mi Maris iz Ivanić Grada, a ukupna vrijednost radova je 53.736 eura, rekao je Vodopić.

Na značaj projekta osvrnuo se ravnatelj REGEA-e, Julije Domac.

-Ponovo imamo jedan projekt ovdje u Karlovcu zajedno sa Gradom Karlovcem, našim dugo, dugo godina odličnim partnerom po kojem smo prvi u Hrvatskoj. Ovo je prvi bio solarni krov na jednoj javnoj ustanovi u Republici Hrvatskoj gdje pokazujemo da europski projekti služe upravo tome da najbolju praksu Europske unije, najbolju praksu najrazvijenijih zemalja članica repliciramo ovdje u Hrvatskoj i REGE-a kao koordinator projekta vodi ovu priču sa svim projektnim partnerima kako bi se takve najbolje prakse događale. Biosolarni krov omogućit će smanjenje toplinskog opterećenja knjižnice. Omogućit će vlastitu proizvodnju električne energije. Računamo da ćemo 18 posto knjižnice pokriti iz vlastitih kapaciteta i doprinijet ćemo bioraznolikosti u gradu Karlovcu koji je po mnogo čemu već sada predvodnik zelenih naprednih i uspješnih projekata s kojim REGE-a surađuje sad već gotovo 18 godina, od osnivanja, istaknuo je između ostalog Domac.

Gradonačelnik Damir Mandić zahvalio je svima koji sudjeluju u ovom projektu te dodao:

-Biosolarni krov na knjižnici je samo nastavak svih onih naših projekata sa razine gradske uprave koje provodimo još od 2018. godine kada smo donijeli Strategiju pametnog grada, a to je da u ovom energetskom smislu implementiramo rješenja koja će s jedne strane biti održiva, odnosno zeleno održiva, a s druge strane će na neki način i kontrolirati i smanjivati naše troškove energije. S te strane bih naglasio da smo mi 13 naših javnih zgrada što vrtića što škola, odnosno naš Hostel u Selcu ustvari već kroz projekt SolariKA-e odradili i oni imaju svoje solarne panele, odnosno proizvode značajan dio vlastite električne energije za svoje potrebe. Isto tako sve one projekte koje smo provodili u sklopu obnove kulturne baštine smo isto tako rješavali unutar ovakvih projekata. Tako da mogu reći da zgrada Gradskog muzeja, Mihalićeva kuća, mala zgrada gradske uprave, magistrat, velika zgrada gradske uprave imaju svoje solarne panele i proizvode dio električne energije za svoje potrebe, naglasio je Mandić. Dodao je i kako su na Hrvatskom domu postavljeni solarni cijepovi. Zgrada Dječjeg vrtića Luščić je gotovo preko 5 posto energetski samoodrživa, a takva će biti i nova osnovna škola u Luščiću, izjavio je između ostalog Mandić.