Gradovi i općine sutra trebaju podnijeti zahtjev Županiji za proglašenje elementarne nepogode

Kolike su štete prouzročile zadnje poplave, tek će se početi zbrajati, a glavni je preduvjet proglašenje elementarne nepogode. Očekivano, o poplavi je bilo riječi i Županijskoj skupštini, a županica Martina Furdek Hajdin je iznijela preliminarne podatke kao i mogućnost kad bi mogla biti proglašena elementarna nepogoda.

-Imali smo u četvrtak Stožer da na neki način zaključimo do sada evidentirane štete. Mogu pročitati što je do sada evidentirano, a onda se to reflektira i na mogućnost proglašenja elementarne nepogode. Dogovor je s općinama i gradovima da će do 29. svibnja oni koji procijene da su ispunili uvjete podnijeti zahtjev Karlovačkoj županiji za proglašenje elementarne nepogode pa ćemo onda to s 1. lipnjem i učiniti. Dakle, stradali su gradovi Karlovac, Ogulin, Duga Resa te općine Barilović, Josipdol, Lasinja, Rakovica, Plaški i Tounj. Sve zajedno je do četvrtka evidentirano 388 poplavljenih objekata, 608 gospodarskih objekata uz te obiteljske kuće uglavnom, zatim poljoprivredna površina 5.578 hektara, evidentirano je 17 klizišta, oštećene su 74 ceste, poplavljeno je bilo osam javnih, odnosno sportskih i sakralnih objekata, a poslovnih objekata je evidentirano 14. Naravno da je najveći dio njih na području grada Karlovca i vrlo je izgledno da će barem u Karlovcu biti proglašena elementarna nepogoda. Međutim upravo ova ulaganja u infrastrukturu ukazuju da će ona biti proglašena i na drugim jedinicama lokalne samouprave, istaknula je županica.

Furdek Hajdin se osvrnula i na konstataciju „da je gotovo“ i o "prigodnim slikanjima".

-Ja se bojim da nije gotovo, da ćemo mi dok se sustavi ne izgrade gledati uvijek u nebo i biti u strahu od novih velikih voda. Zato suradnja treba biti kontinuirana. Nisu to prigodna slikanja, to je dolazak na teren. Evo, prvi dolazak tri ministra je urodio time da je u roku od sat vremena angažirano 110 pripadnika Hrvatske vojske za koje garantiram da bez njih, odnosno bez njihovog učešća u gradu Karlovcu bi puno veći dio plavio. Mogu reći da smo isto tako ovih dana iznimno dobro surađivali s predstavnicima jedinica lokalne samouprave, da li osobno ja ili moja zamjenica kao načelnica Stožera, s načelnicima lokalnih stožera, s gradonačelnicima, načelnicima koji su bili na licu mjesta. Ja ću iskoristiti ovu priliku i zahvaliti se svima koji su sudjelovali ovih dana na području naše županije, ali moram reći i cijele domovine; našim vatrogascima, udrugama, braniteljima, Crvenom križu, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, volonterima i našoj vojsci koja je bila angažirana da bi branila neobranjene dijelove grada Karlovca, grada Ogulina i naših općina te grada Duge Rese.

I ovom je prilikom bilo propitivanja sustava obrane od poplava, njegovoj dinamici, redoslijedu radova, financiranju… Martina Furdek Hajdin pokazala je kartu i posebno ukazala na površinu retencije Kupčina predviđenu u projektu.

-To pokazujem iz razloga da shvatimo što je projekt i koliko treba još u njega ulagati da bi se realizirao jer ovo područje retencije Kupčina treba biti imovinskopravno riješeno. To je ta Mjera 8. Mjera 8 nije osma mjera, nego je Mjera 8, dakle ona ne čeka da budu realizirane prethodne mjere nego se sve radi paralelno. Kao što znate Mjera 4 skoro pa završena, dok Mjera 3 nije započeta, a to je prokop Korana – Kupa za koji smatram isto tako u ovom trenutku da je bio izgrađen da bi relaksirao rijeku Mrežnicu uzvodno i da ne bi bila toliko visoka. Mi apeliramo snažno na Hrvatske vode što se tiče dinamike. Ako ćete me pitati kao dužnosnicu i prvu osobu Karlovačke županije, ja sobno smatram da bi projekt trebao ići znatno brže, istaknula je dodala da proglašenje projekta strateškim ne znači da ga ne bi trebalo financirati europskim novcem.

-Proglašenjem projekta strateškim po zakonu o ulaganju strateške investicije ne znači da treba biti izuzet od financiranja europskim sredstvima, čak smatram, dapače, da bi bez europskog novca išao znatno sporije. Nisu zbog strateškog projekta procedure usložene, one nama daju alate kao što nam daje i zakon koji je donesen da lakše rješavamo imovinskopravne odnose i da možemo ići u izgradnju s glavnim projektima i jednim pravnim institutom koji ubrzava proceduru.

Ponovila je da nije zadovoljna dinamikom radova, ali i da projekt „ne prati dobra atmosfera“.

-Moj je stav da bi projekt trebao biti znatno brži, ali dok ove retencije i dok ovih dijelova sustava od poplave nema, mi u Karlovcu ne možemo biti mirni. Sam projekt ima, osim imovinskopravnih odnosa,  rizike okoliša, imao je rizike javnih nabava i sve se to zbraja. Podnesene su mnoge žalbe, podnesene su čak i neke kaznene prijave i kad radite takav posao često sami sebe preispitujete radite li ga dobro ili dovoljno dobro, što sad čini generalni direktor. Smatram da to nije dobra atmosfera u projektu, da u projekt trebamo vjerovati svi i davati mu vjetar u leđa. Ja pozivam naše građane da to isto tako i čine, jednako tako i stručne službe i projektante i vlasnike zemljišta. Trebamo surađivati jer svima nam je u interesu da se taj projekt realizira, naglasila je Martina Furdek Hajdin.