Gotovo 50 posto osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju ne poduzimaju ništa

Svjetski dan hipertenzije mogao bi zvučati kao dan intenzivnog stresa koji uzrokuje visok krvni tlak, ali je zapravo edukativni događaj osmišljen kako bi se spriječile posljedice hipertenzije, osvijestila težina ove često banalizirane bolesti (jer, kao, većina ljudi ima problem s tlakom) i kako bi se kao takva hipertenzija pokušala u određenoj mjeri smanjiti kao zdravstveni problem u općoj populaciji

Stvoren od strane Svjetske lige za hipertenziju 2005. godine, ovaj dan je namijenjen povećanju svijesti o stanju i problemima koji idu uz bok povišenom krvnom pritisku. Svijest o hipertenziji smatra se vitalnom zbog broja smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim udarima, bolestima bubrega i moždanim udarom – a za koje se zna da u njihovim temeljima je upravo hipertenzija i to je medicinski dokazana činjenica. Također se uočava nedostatak svijesti o hipertenziji u široj javnosti, što se WHL nada da će promijeniti kroz različite aktivnosti koje se na ovaj dan organiziraju.

Svake godine se uzima određena tema koju se veže uz obilježavanje ovog dana. Primjerice, u prošlosti je jedna od tema bila ''Zdrava prehrana, zdrav krvni tlak'' koja je imala za cilj poboljšati razumijevanje ljudi o tome kako loša prehrana može doprinijeti visokom krvnom tlaku i kako zdravija prehrana može pomoći u rješavanju problema. Ove godine obilježavanje se odvija pod sloganom „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“ te je naglasak stavljen na borbu protiv niske stope svjesnosti diljem svijeta, posebno u područjima niskog do srednjeg dohotka, kao i na informiranje o preciznim metodama mjerenja krvnog tlaka.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija podrazumijeva da je vrijednost krvnog tlaka veća od 140/90.  Tiha je to i podmukla bolest (a ne samo privremeno prolazno stanje, kako to često laički ljudi gledaju na nju) koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju značajna oštećenja nekih od najvažnijih organa. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost na globalnoj razini.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 1.28 milijardi odraslih osoba u dobi 30-79 godina, na razini svijeta ima hipertenziju.  Hipertenzija je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, posebice koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju. Prema procjenama, 18 % svih smrti  na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9.4 milijuna ljudi).

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40,0 % slučajeva, umrlo je ukupno 22 817 osoba. Prema rezultatima projekta EUROSTAT „Morbidity Statistics“, podaci za Hrvatsku u 2017. pokazali su da od hipertenzivnih bolesti boluje 1 283 437 stanovnika, odnosno 31,1 % ukupnog broja stanovništva (prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku za 2017. godinu).

Hipertenziju je potrebno liječiti, uglavnom lijekovima koji smanjuju krvni tlak, kako bi se smanjio rizik od navedenih ozbiljnih ishoda. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.

Nažalost, gotovo  50 % osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove i ne mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75 % populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. T

Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Svjetska liga za hipertenziju preporučuje da svatko izmjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.

Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:

• smanjenjem unosa soli

• uravnoteženom pravilnom prehranom

• prestankom pušenja

• izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola

• redovitom tjelesnom aktivnosti

• održavanjem normalne tjelesne težine.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 % hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20 % i pretilost za oko 30 % svih hipertenzija.

Ako već duže vremena niste izmjerili svoj tlak – danas je pravi dan da to učinite,  pročitajte ponešto o hipertenziji i ostanite zdravi.